Danas se u Požegi u organizaciji Poslovnog dnevnika, Udruge gradova i Grada Požege održava okrugli stol o ulozi gradova u razvoju poduzetništva i EU fondovima. Tim povodom razgovarali smo s požeškim gradonačelnikom Vedranom Neferovićem, koji je i potpredsjednik Udruge gradova na državnoj razini.

Kakva su vaša očekivanja od okruglog stola?
Otvorila se mogućnost da budemo domaćini ovakvom lijepom skupu. U Požegi imamo tvrtke koje su primjer uzornog poslovanja po pitanju tržišta i proizvoda koje plasiraju te povlačenja europskih sredstava koja će im pomoći u razvoju proizvodnje i mislimo da su njihova iskustva u ovim turbulentnim vremenima za gospodarstvo dragocjena. Ovdje imaju priliku pokazati svoje uspjehe i svoje iskustvo te ukazati na eventualne probleme. A nama kao gradu izuzetno je važno da poduzetništvo i naši gospodarski subjekti egzistiraju i uspješno se nose sa svim izazovima.

Kako Grad Požega potiče poduzetništvo?
Mi smo kao grad u specifičnoj situaciji. Što se tiče potpore velikim gospodarskim subjektima, nemoćni smo. Možemo jedino izvršiti određene korekcije po pitanju komunalne naknade ili olakšavanja posla izvoznicima. Mi nismo uteg velikim subjektima kao što su Spin Valis, Kolor, Plamen ili Zvečevo, ali nismo im ni nekakav veliki vjetar u leđa. U Požegi nedostaje više malih tvrtki s 30 do 50 zaposlenih, koje bi mogle koristiti određene mjere direktne financijske potpore. Ne možemo apsolutno osloboditi gospodarstvo i ukinuti prihode Gradu, ali s mjerama koje su na snazi možemo pomoći u nekim stvarima. To i radimo putem mjera poticanja zapošljavanja, što se prvenstveno odnosi na obrte. U protekle dvije godine na taj je način isplaćeno više od 400 tisuća kuna. Poduzetnicima pokušavamo izaći ususret smanjenjem komunalne naknade, ali pitanje je koliko jednom Plamenu znači 50 tisuća kuna u okviru cijelog poslovanja. Međutim, ne možemo ići u krajnost i iscrpljivati resurse gradskog proračuna, koji mora servisirati potrebe grada. Ne smijemo zaboraviti da mi imamo blizu 4900 zaposlenih u privatnim tvrtkama u realnom sektoru, odnosno u poduzetništvu, te još oko 700 obrtnika. To je respektabilna brojka za naš grad.

Kakva su vaša razmišljanja o EU fondovima iz perspektive lokalne samouprave, koliko je Požega uspješna u povlačenju sredstava iz tih fondova?
U protekle tri godine moja odrednica je bila da većinu gradskih problema pokušamo riješiti kroz sredstva iz europskih fondova. Gradsku upravu smo i organizirali upravo na taj način, uspostavili odjel i aktivno pristupili javljanju na natječaje. Međutim, često smo bili u nezavidnoj situaciji. Požega je po indeksaciji razvrstana u treću skupinu, što nam u startu otežava poziciju.  Primjerice, za energetsku obnovu objekata u vlasništvu Grada mi moramo dati 60 posto vlastitih sredstava, a 40 posto od fonda, dok susjedne općine razvrstane u drugu kategoriju imaju 80 posto potpore. S druge strane, u školstvu se nismo uspjeli javiti ni na jedan natječaj za gradnju sportske dvorane, jer ih nije ni bilo. Javili smo se na natječaj za poduzetnički inkubator i očekujemo pozitivan ishod te priče. Kada je u pitanju kultura, imamo gradski muzej, objekt koji zahtijeva hitnu sanaciju i koji je s 35 milijuna kuna opterećen višegodišnjim sudskim sporom. Nakon petnaestak godina taj problem je riješen za mog mandata i, evo, objekt je spreman za kandidiranje na natječaj. Gradska knjižnica kao objekt koji se radi od 2006. još nije završena, a to je strašan uteg za gradski proračun. Dakle, očekivao sam puno više natječaja iz EU sredstava i mogućnosti da riješimo gradske probleme. Limit od 5000 stanovnika za nas je također otežavajuća okolnost u smislu mjera ruralnog razvoja, jer upitno je hoće li prigradska naselja koja ćemo prijaviti dobiti jednako bodova kao i druga ruralna područja.

Ipak, ima i svijetlih primjera?
Dobro je da je naše veleučilište konačno okončalo priču oko izgradnje studentskog doma, koji će se financirati putem Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. To je projekt koji prvi u punom iznosu leži na novcu iz EU, uz inkubator, što dolazi fizički u grad Požegu. Naravno, aglomeracija koja ide u gradu i koja se vodi u suradnji s Hrvatskim vodama je nešto sasvim drugo. Do prošle godine realizirali smo 22 milijuna kuna raznih oblika pomoći od ministarstava, natječaja kroz razne mjere, a najbržu komunikaciju ostvarili smo i najlakše otvorili naše probleme s aktualnom Vladom. Sve drugo su bile prilično složene i nepovoljne priče. Zapravo, nije ih ni bilo. Naravno da se javljamo na natječaje po ministarstvima koji se pojave, ali još je to malo u odnosu na očekivanja.

Kako vam je legla ovakva porezna reforma?
Mislim da je zasad prerano govoriti o konačnim efektima, jer ovo je tek prvi korak. Blagi sam optimist i mislim da  je riječ o projekciji koja ide vrlo analitično i metodično. Nije se išlo preko koljena kao što je bio slučaj s prijašnjom SDP-ovom Vladom, gdje su nam praktično u nekoliko dana sve priopćili i doveli nas pred gotov čin. Prošla porezna reforma Gradu je uzela 5,2 milijuna kuna u dvije godine. To je za nas puno novca i nadam se da nova reforma neće uzimati, nego da će dovesti do ravnopravnije i korektnije raspodjela sredstava jedinicama lokalne samouprave (JLS).

Kažete da je lepeza problema široka?
Usporedimo kulturnu baštinu u Slavoniji i Dalmaciji i isplativost za vrijeme turističke sezone tamo i kod nas. Nije isto. Gost tamo dolazi autocestom, do Požege ne. Mi imamo svoje vrijednosti i možemo ih dovesti do pokretanja novih radnih mjesta i turizma, ali nemamo ono što sami kao Grad ne možemo ostvariti bez pomoći države. Ne ide bez određene infrastrukture i ulaganja. To je samo jedna mala usporedba. Mi se ne možemo uspoređivati s gradovima na moru koji ostvaruju prihode iz izvora koji su kod nas minorni. Dovoljno je usporediti samo prihode od poreza i prodaje alkoholnih pića. 

Ravnomjerna briga za sve

Treba li Hrvatskoj decentralizacija?
Treba razlikovati decentralizaciju i ravnomjerno vođenje brige o svim dijelovima Hrvatske. Riječ decentralizacija zvuči malo ružno i nekima neprihvatljivo. Ja sam više pobornik da se kaže kako bi se trebalo ravnomjerno voditi računa o svim krajevima, o specifičnostima pojedinih županija, gradova i regija. Sredstva i ulaganja treba raspodijeliti u skladu s potrebama i odrediti benefite u obliku poreznih stopa za pojedina područja. Problemi bi se u nekim dijelovima Hrvatske mogli riješiti drugačijom poreznom politikom. Sama decentralizacija neće riješiti ništa.