Male i srednje poduzetnike je godinama mučilo financiranje, kako dostupnost kreditnih linija, tako i cijena novca izražena kroz kamatu. No, ulazak naše zemlje u punopravno članstvo Europske unije, koliko se god to mnogima činilo potezeom bez efekata na bolje, je ipak donijelo pozitivne promjene te količina, uvjeti i cijena kredita više nisu tema.

Povoljne kamate

To je najbolje došlo do izražaja na 20. nacionalnom savjetovanju o gospodarstvu i poduzetništvo koje se u četvrtak i petak održavalo u Splitu okupivši 200-injak poduzetnika i predstavnika ministarstava, državnih tijela, banaka i agencija koje su vezane uz poduzetništvo.

Na “Poduzetničkom satu”, gdje tradicionalno na ovakvom savjetovanju poduzetnici mogu postavljati pitanja ministrima, nije bilo niti jednog koje bi se doticalo nedostupnosti novca i visokih kamata, a na što je proteklih godina potrošeno puno vremena i energije na ovakvom panelu.

Štoviše, kako pojašnjavaju iz Hamag-Bicroa te Ministarstva poduzetništva i obrta, realno je očekivati da će dio poduzetnika dobiti krediti i s nula posto kamata. “U narednom razdoblju, koristeći sredstva Europskoj investicijskog fonda i Europske investicijske banke, postići ćemo generalnu kamatu za poduzetnike između 0,5 i 1,5 posto. A u nekim slučajevima će ona čak biti i nula”, kazao je Darko Horvat, ministar poduzetništva i obrta na Savjetovanju u Splitu. No, naravno da ni po pitanju financija nije sve u poduzetništvu idealno jer su mnogi poduzetnici prezaduženi i teško mogu doći do novih kredita, pa čak i ako su oni jako povoljni.

Ono što mali i srednji poduzetnici ističu kao veliki problem je i dalje birokracija i pravna nepredvidljivost. Tako je poduzetnike zanimalo da li se može što napraviti po pitanju pojednostavljenja dokazivanja poreznog odbitka ili povećanja postotka izdataka koji se ne moraju dokazivati. Konkretno, požalio se jedan splitski poduzetnik, za svaki sastanak koji je u obliku poslovnog ručka ili večere mora ispunjavati složenu papirlogiju koja obuhvaća čak i stavku da nabroji sve sudionike večere, čak i ako ih ima 20-ak.

Porezni odbitci

Riječki se pak poduzetnik požalio da složenost dokazivanja izdataka za edukaciju o EU fondovima, pa je kao primjer naveo činjenicu da mu edukacije u organizaciji Poslovnog dnevnika Porezna uprava ne želi prihvatiti kao opravdani poslovni trošak. Pomoćnik ministra financija Saša Drezgić je kazao da je svijestan problema, no da je problem jer je zbog čestih zloporaba olakšica sustav morao biti postavljen tako kruto.

“Osobno sam skloniji da se smanje izravna davanja te da se ukinu olakšice jer neprovjerljive činjenice poput one tko je sve nazočio večeri za koju se traži olakšica su besmislene. Na taj način bi se pojednostaviio čitavi sustav”, kazao je Drezgić. Sonja Bošnjak, zamjenica ministra regionalnog razvoja i EU fondova, najavila je da će se ići prema posplitvećanju postotka troškova koje nije potrebno opravdavati sa sadašnjih 15 na 20 posto. Kako je ulazak u EU pojeftinio kredite, negativni efekt je da dobar dio poduzetnika ne može pronaći dovoljno radne snage zbog stalne emigracije u bogatije zemlje Unije.
Iz HUP-a tako ističu podatak da je prema službenim statistikama nezaposleno oko 200 tisuća ljudi, a istodobno poduzetnici potražuju 20 tisuća radnika. Ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić istaknula je da se radi o složenom problemu koji nije jednostavno riješiti, posebice ne na način da se masovono izdaju radne dozvole za zapošljavanje stranaca.

Socijalni transferi

“To je model koji u konačnici može dovesti do više štete nego koristi. S druge strane, sustav raznih socijalnih transfera je takav da postoje kategorije građana kojima se doslovno ne isplati raditi jer više novca dobe putem raznih oblika socijalne pomoći nego što bi mogli zaraditi na tržištu rada. To je širi društveni problem koji će se morati riješiti na razini politike”, kazala je Šikić.