Pozitivan trend oživljavanja gospodarstva gledano po broju novootvorenih i ugašenih tvrtki iz 2015., nije se nastavio u ovoj godini. Za razliku od lani, kada je u Hrvatskoj bilo više nego dvostruko više novoosnovanih poduzeća u odnosu na broj ugašenih, u prva tri ovogodišnja tromjesečja, prema analizi gospodarskih aktivnosti koju je izradila tvrtka Bisnode, broj osnovanih i ugašenih tvrtki gotovo je izjednačen.

Takav trend nije bio prisutan u prva tri mjeseca, no intenzivno gašenje poduzeća obilježilo je treće tromjesečje, a u rujnu je prvi puta broj ugašenih bio i dvostruko veći od broja osnovanih. Negativan trend rasta broja ugašenih poduzeća, u usporedbi s brojem novoosnovanih po prvi puta je, kaže Bisnodeov direktor marketinga Višeslav Majić, zabilježen u srpnju. U tom je mjesecu ugašenih bilo čak 82 posto više od broja osnovanih tvrtki. Ukupno je u prva tri tromjesečja ove godine evidentirano pokretanje 10.737 novih poslovnih subjekata, a ugašeno je njih 10.345. 

Povlačenje iz igre
U istom prošlogodišnjem razdoblju novoosnovanih poduzeća bilo je 10.606, što je za 1,04 posto manje nego u ovoj godini, ali je, ističe Majić, istodobno i broj ugašenih bio osjetno manji.  U prvih devet mjeseci prošle godine ugasilo se, naime, 6495 poslovnih subjekata, što znači da ih je ove godine nestalo s poslovne scene čak 59,17 posto više nego lani. Broj ugašenih inače je uvelike premašio i ukupan broj ugašenih na razini cijele prošle godine u kojoj je zatvoreno 7901 tvrtka. Još bolju sliku promjene trenda i porasta povlačenja tvrtki iz tržišne "igre" dobiva se iz statistike poslovnih subjekata na razini radnih dana, jer u promatranom razdoblju dnevno je osnivano 57 tvrtki, jednako kao i u prethodnoj godini, dok se broj onih koje su zatvarane s 35 u danu u 2015. ove godine podigao na 55.

Bisnodeova analiza pokazuje i da su jednostavna društva s ograničenom odgovornošću, jdoo-i, i dalje najčešći pravni oblik tvrtke za kojim se poseže u pokretanju novih tvrtki, a njihov broj u ovoj godini, u kojoj ih je pokrenuto 5942, prelazi za 67 broj osnovanih jdoo-ova u isto vrijeme prošle godine. Najviše takvih "tvrtki za 10 kuna" osnovano je u trgovini, čak 1151, te u djelatnosti pružanja smještaja i ugostiteljstvu u kojemu je u devet mjeseci osnovano 974 jdoo-a, a taj oblik postaje sve učestaliji i u graditeljstvu. Od 1074 nove tvrtke pokrenute u toj branši 687 su jdoo-i, a velik broj jdoo-a pokrenut je i u području znanstveno-tehničke djelatnosti, u kojoj ih je pokrenuto 673. Poslovanje nekretninama inače je rijetka djelatnost u kojoj je veći broj novoosnovanih tvrtki registrirano kao doo u odnosu na jdoo. 

Tvrtke za 10 kuna
U svim hrvatskim županijama, inače, jdoo je dominantan oblik tvrtke, a izuzetak je tek Dubrovačko-neretvanska županija u kojoj je osnovan jednak broj jdoo-a i doo-a, po 136.U ukupnom broju novoosnovanih poduzeća jdoo-i tako čine više od polovice tvrtki, a s druge strane osnivanje dioničkih društva i u ovoj godini zadržava na više nego minimalnim razinama.  U tri tromjesečja osnovana su tek četiri dd-a, i to dva u Gradu Zagrebu, a po jedan u Karlovačkoj i Istarskoj županiji. Iz analize Bisnodea saznaje se i kako je u ovoj godini osnovano devet javnih trgovačkih društava, od čega osam u Gradu Zagrebu, a jedno u Primorsko-goranskoj županiji.

Riječ je, pak, o tvrtkama iz znanstveno-tehničke djelatnosti.Najdinamičnije je, očekivano, u Gradu Zagrebu gdje je osnovana trećina ukupnog broja svih novih poduzeća u tri kvartala, ali je na području metropole ujedno i koncentriran najveći dio, 20,73 posto,  svih ugašenih tvrtki. Najmanja aktivnost Bisnode bilježi u Požeško-slavonskoj županiji, u kojoj je ove godine osnovano tek 90 novih i ugašeno 47 subjekata. Ipak, ta županija ulazi u ovogodišnji "klub" pozitivaca, onih županija na čijem je području broj novih tvrtki veći od ugašenih. Takav "skor" imaju još i Grad Zagreb i Zagrebačka županija, te Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Ličko-senjska, Sisačko-moslavačka i Krapinsko-zagorska županija, pri čemu u potonje dvije broj novoosnovanih dvostruko nadmašuje broj ugašenih tvrtki. 

Živahni ožujak
Na mjesečnoj se razini, pak, ove godine gospodarski najaktivnijim pokazuje ožujak, u kojemu je bilo osnovano najviše novih subjekata, čak 1412 ili 13,15 posto od ukupnog broja. Statistika je, međutim, davala ohrabrujuće znakove i u prva dva mjeseca, u kojima je bilježen čak tri puta veći broj novopokrenutih tvrtki naspram broja ugašenih. Preokret je uslijedio u lipnju i srpnju, a u rujnu je broj ugašenih dosegnuo razinu od čak 2494 poslovna subjekta, što je, ističe Višeslav Majić, gotovo četvrtina od ukupnog broja ugašenih hrvatskih poduzeća u ovoj godini, u kojoj je zaključno sa zadnjim danom rujna ta brojka dosegnula čak 10.345. Analiza sektora u kojima se izdvaja interes za osnivanjem novih tvrtki ne pokazuje značajnija odstupanja od dosadašnje orjentacije hrvatskih gospodarstvenika, pa tako i dalje listu novih poduzeća uvjerljivo vodi trgovina na veliko i malo.

Od svih novoosnovanih poduzeća gotovo 20 posto osnovano je u djelatnosti trgovine, a drugu poziciju najatraktivnijih aktivnosti za poslovanje dijele turizam, odnosno usluge smještaja i pripreme hrane sa stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, čiji su udjeli nešto viši od 13 posto među novim poduzećima. Među pet sektora u kojima se otvarao najveći broj tvrtki još su građevinarstvo, te prerađivačka industrija. No, trgovina je lider i na listi sektora u kojima je ugašen najveći broj poduzeća, točnije od ukupnog broja ugašenih u prvih devet mjeseci na trgovinu otpada više od 29 posto. Za razliku od pokretanja novih subjekata, u građevinarstvu je znatno veći broj ugašenih tvrtki, pa je ta djelatnost druga na listi onih u kojima se tvrtke gase s udjelom od gotovo 15 posto u ukupnom broju ugašenih. 

Sektorska slika
U prvih devet mjeseci otvoreno je 1074, a ugašeno 1408. Sličan je trend, pak, uočljiv i u prerađivačkoj industriji, u kojoj je ove godine pokrenuto novih 809 tvrtki, a ugašeno 1077. Više ugašenih nego osnovanih novih tvrtki imao je u prvih devet mjeseci i nekretninski sektor. Bisnodeova analiza pokazuje i da je u prva tri tromjesečja na dnevnoj razini blokirano bilo u prosjeku 117 računa, dok ih je 98 izašlo iz blokade, a 3 su poduzeća dnevno su ušla u stečaj. Otvaralo se dnevno 86 novih računa, a zatvaralo njih 89. Stečajni postupak je pokrenut za  644 poslovna subjekta, dok je iz stečaja izašlo njih 78. Teritorijalno, stečaj je bio posebno izražen na području Bjelovarsko-bilogorske županije, na čijem je području sjedište imalo čak gotovo 16 posto svih poduzeća koja su ušla u stečajni postupak. Najveća vjerojatnost da će se stečaj uspješno okončati, prema Bisnodeovim podacima, imaju gospodarstvenici na području Istre. U toj županiji, kaže Majić, u stečaj je ušlo 56 poslovnih subjekata, a proces je uspješno okončalo njih 49. 

Stečajni postupci
Drugim riječima, od ukupnog broja okončanih stečajnih postupaka, njih gotovo 63 posto okončano je upravo u Istarskoj županiji.  Majić napominje i kako je lani broj stečaja bio nešto manji, ali je i manje poduzetnika uspješno završilo stečajni postupak – od njih 547 koliko je ušlo u stečajni postupak u prva tri kvartala 2015., svega njih 12 ga je uspješno i okončalo. Na razini županija, lani je najviše stečajeva zabilježeno u Gradu Zagrebu, njih 138, a tamo ih je najviše i okončano, no radilo se o tek njih tri.

Stečajevi

Građevina najranjivija
Sektorski, broj stečajeva i lani i ove godine bilježi se ponovno građevinarstvu, te u trgovini. U prva tri tromjesečja ove godine od ukupnog broja tvrtki nad kojima je pokrenut stečajni postupak njih 23,6 posto je iz građevinskog sektora, a lani u istom razdoblju taj je udjel bio još viši, gotovo 29 posto. Tvrtke iz trgovačke djelatnosti, pak, čine 22,5 posto tvrtki koje su ušle u stečaj, a lani je njihov udjel bio 22 posto. Analitičari Bisnodea uočili su i kako je ove godine najveća uspješnost u okončanju stečajnih postupaka izražena u trgovini i građevini, ali i poslovanju nekretninama, dok je  po zatvaranju stečajeva u prošloj godini uz trgovinu prednjačila prerađivačka industrija.