Kad je riječ o dobitnicima, na dodjeli jubilarnog petog priznanja “Gospodarstvenik i Gospodarski događaj godine” sve bi se moglo sumirati u samo dva slova – IT! Predstavnici novog vala hrvatskih tehnoloških poduzetnika i njihovi uspjesi apsolutni su pobjednici jučer održanog izbora Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika, koji je zbog pandemije prvi put održan virtualno.

Prema izboru čitatelja, gospodarstvenici godine su Silvio i Roberto Kutić te Izabel Jelenić iz Infobipa, dok se žiri odlučio za osnivače Nanobita Alana Suminu i Zorana Vučinića. Upravo je prodaja njihova udjela u tvrtki švedskom divu Stillfrontu događaj godine prema izboru čitatelja, a žiri je u toj kategoriji odabrao državne potpore za očuvanje radnih mjesta.

Uspješne i inspirativne priče

“Iako je 2020. bila godina puna izazova koju je obilježila pandemija koronavirusa, mi nećemo na nju gledati samo kroz prizmu problema, i to zato što je to bila i godina u kojoj su se dogodile neke uspješne i inspirativne priče. Kada je riječ o ovom izboru, možemo zaključiti da je ovo godina u kojoj se dogodio veliki zaokret u odabiru “najuspješnijih”.

Nisu to više kompanije koje su startale u bivšoj državi ili 90-ih. Ovo je godina koju su obilježili “neki novi klinci”, klinci koji su pokrenuli biznise sa svega dva laptopa, a danas imaju multinacionalne kompanije s vrtoglavim prihodima koji se broje u milijardama”, rekao je glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić te zaključio da je 2020. godina pokazala da postoje novi, inspirativni i mladi poduzetnici koji su spremni ulagati ovdje te iz Hrvatske graditi velike svjetske brendove.

“Čestitam i njima, ali i onima koji već desetljećima posluju u Hrvatskoj i imaju uspješne rezultate”, poručio je Dražen Klarić.Među onima koji svakako predstavljaju poduzetnike novog doba u Hrvatskoj ubrajaju se Silvio i Roberto Kutić te Izabel Jelenić iz Infobipa, ovogodišnji laureati prema izboru čitatelja.

Njihova tvrtka koja je prozvana “vodnjanskim divom” prvenstveno se bavi mobilnom komunikacijom, a jedan od klijenata im je i WhatsApp. Iako postoje već gotovo 15 godina, ove je godine vijest o njima odjeknula hrvatskim medijskim prostorom nakon što je Infobip postao prvi hrvatski jednorog, što znači da je prešao granicu vrijednosti od milijardu dolara. Infobipu je to pošlo za rukom nakon što je strani investitor uložio 200 milijuna dolara u tvrtku koja je osnovana 2006. godine.

Današnji pobjednici imali su tada samo dva laptopa, novac su posudili od roditelja, a danas su predvodnici hrvatskog gospodarstva. Zanimljivo je istaknuti kako je već lani žiri odabrao najavu inicijalne javne ponude dionica tvrtke Infobip na burzi u SAD-u kao gospodarstveni događaj godine. Ovo godine je njihovo prerastanje u jednoroga bilo pak nominirano u kategoriji gospodarskog događaja godine.

“Nastavljamo raditi kako bismo se maksimalno dalje razvijali”, vrlo je kratko i jasno poručio Silvio Kutić te izrazio zadovoljstvo što s ostalim kolegama iz sektora predstavlja pozitivan primjer iz Hrvatske. Roberto Kutić pak dodao je kako je riječ o industriji koja je imala sreće jer je otporna na COVID, a Izabel Jelenić zaključio je da se oni i dalje drže svog mota – da su tek na početku i da je još puno toga ispred njih.

Prema izboru žirija, gospodarstvenici godine su Alan Sumina i Zoran Vučinić koji su u Zagrebu gaming tvrtku Nanobit također osnovali s tek dva laptopa i bez kapitala, ali s puno volje i želje za razvijanjem biznisa.

Prvi milijun zaradili su na fitness aplikaciji, a potom su počeli razvijati igre među kojima su najpoznatije My story, Hollywood Story, Superstar Life, Chef town i Fashion City 2. U 12 godina narasli su na 125 visokoobrazovanih zaposlenika, njihove su igre preuzete više od 145 milijuna puta, a na mjesečnoj razini igra ih više od 10 milijuna aktivnih igrača diljem svijeta.

“Meni je posebno drago vidjeti u čijem smo društvu danas. Ni Infinum, ni Infobip ni Rimac automobili ni mi prije 10-15 godina uopće nismo postojali ili smo bili toliko mali da nikome nismo bili zanimljivi. A danas smo predstavnici ne samo IT industrije, nego gospodarstva u Hrvatskoj općenito. Štoviše, pokazujemo da je to “najzdraviji” dio hrvatske industrije koji može rasti velikom brzinom i biti konkurentan na globalnom tržištu”, rekao je Alan Sumina. No podsjetio je da iza njegova uspjeha stoji 12 godina napornoga rada.

“Često se uz IT industriju veže taj neki stereotip, no uspjeh nije došao preko noći. To je bio višegodišnji proces u kojem smo i padali i dizali se. I baš smo zato tu gdje jesmo”, zaključio je Sumina.

A prodaja njegove tvrtke švedskom Stillfrontu za gotovo milijardu kuna događaj je godine prema izboru čitatelja. Stillfront je okuplja 14 gaming studija diljem svijeta, a što se tiče Nanobita, prvo je dogovorena prodaja 78 posto udjela za 100 milijuna dolara. Nakon dvije godine, kupit će ostatak udjela po cijeni koja će ovisiti o više faktora pri čemu će iznos u konačnici iznositi do 148 milijuna dolara.

“Gaming industrija u Hrvatskoj se tek počinje razvijati i iako je zadnjih godina doživjela velike pomake, mnogo puta su je doživljavali pomalo neozbiljno. Još uvijek se sjećam kako su nas ljudi znali pitati:

“Aha, vi se bavite nekim igricama, a čime se još bavite, gdje zarađujete novac?” Ako ništa drugo, sad je barem ta dilema otklonjena i potvrđena je vrijednost tvrtki kao što je Nanobit, no osim nas, tu je još jako puno drugih tvrtki i mislim da će u idućih nekoliko godina neke od njih postići i veći uspjeh od nas”, rekao je Alan Sumina.

Osim osnivača Nanobita i Infobipa, u kategoriji za gospodarstvenika godine još su bili nominirani Mate Rimac, osnivač Rimac automobila, Tomislav Car iz Infinuma te Marin Pucar, predsjednik Uprave Podravke.

Kriza generira i nove prilike

U kategoriji gospodarskog događaja godine u konkurenciji su bili ulazak Hrvatske u europski tečajni mehanizam, prerastanje Infobipa u kategoriju jednoroga, dogovor o novoj financijskoj omotnici EU i državne potpore za očuvanje radnih mjesta.

Žiri se pritom odlučio za potonji, s obzirom na to da će Vlada ove godine usmjeriti oko 10 milijardi proračunskih kuna za očuvanje radnih mjesta što je bila jedna od prvih i najkonkretnijih državnih mjera usmjernih prema poduzećima i zaposlenima.

Jedan ili više mjeseci potpore je koristilo više od stotinu tisuća poslodavaca za gotovo 600 tisuća radnika, a da nije bilo mjera, bez posla bi ostalo više desetaka tisuća ljudi. Nakon proglašenja videopozivom javio se i premijer Andrej Plenković koji je istaknuo važnost brzog djelovanja u krizi.

“Mislim da ove potpore pokazuju upravo to da smo u ovoj krizi reagirali i brzo i odlučno te smo pokazali koliko je državna intervencija u ovim okolnostima bez presedana bila nužna, i to kako bismo pomogli prije svega privatnom sektoru. U ovom drugom valu zatvaranja pogođeno je oko 80.000 zaposlenika, odnosno njih više od 5 posto u Hrvatskoj i zato s mjerama nastavljamo i dalje”, rekao je premijer Plenković te izrazio zadovoljstvo što se pri dodjeli titula pozornost obraća i na rad Vlade pa su tako i lani čitatelji odlučili da je događaj godine refinanciranje roll-up kredita u Fortenova grupi.

Također, Plenković je čestitao i zahvalio mladim hrvatskim poduzetnicima koji su bili nominirani te odnijeli pobjede u većini kategorija, a da je njihova priča pozitivan primjer za ostale, zaključio je ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović. “Svaka kriza u pravilu generira i nove prilike, a ove su kompanije pokazale kako se one mogu dobro iskoristiti”, rekao je Aladrović.

Kada su prije četiri godine pokrenuli izbor za “Gospodarstvenika i Gospodarski događaj godine”, cilj Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika upravo je bio staviti fokus na prilike te uspješne poduzetnike i priče iz gospodarstva. Ove godine, na petom izboru, to se pokazalo još važnijim zbog krize uzrokovane pandemijom koronavirusa.

U moru negativnosti i trivijalnosti, Večernji list i Poslovni dnevnik su hrvatske gospodarstvenike prepoznali kao promotore izvrsnosti, inovacija i uspješnih poslovnih pothvata, unatoč često negativnom i nepoticajnom političkom i društvenom okruženju. Stoga je cilj isticanjem pozitivnih primjera otvoriti novi pogled na život u Hrvatskoj.

Kriterij po kojima je stručni žiri izabrao najbolje u svakoj kategoriji su izvrsnost u poslovanju, natprosječni poslovni rezultati, uspješan investicijski projekt, otvaranje novih radnih mjesta te izvozni uspjeh. Ukratko, odlika koju su trebali imati laureati je da njihovo poslovanje presudno utječe na gospodarska kretanja u zemlji, ali isto tako da mijenja ustaljenu gospodarsku i društvenu klimu te da pokreće nove ekonomske trendove.

S druge strane, odabir čitatelja Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika manje je ovisio o objektivnim poslovnim pokazateljima, a više je pokazatelj ugleda koji pojedina kompanija i poduzetnik uživaju u javnosti.

Podsjetimo, u prvom izboru 2016. godine dvostruku titulu gospodarstvenika godine i po odabiru žirija i po odabiru publike dobio je Ante Vlahović iz Adrisa, dok su godinu poslije čitatelji najviše glasali za Željka Kukurina, čelnika turističke tvrtke Valamar. Žiri je te 2017. gospodarstvenikom godine proglasio Matu Rimca, a u izboru 2018. godine najboljima su proglašeni Ante Vlahović i Marin Pucar, čelnici Adris grupe i Podravke. Lani je ponovno laureat bio Mate Rimac kojeg su odabrali i publika i žiri.

Prve su se godine žiri i čitatelji složili pa je gospodarskim događajem godine proglašen rast BDP-a, dok su 2017. odabrani donošenje i provedbu Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, tzv. ‘lex Agrokor’ i odobrenje EU sredstava za Pelješki most. Potom su najvažniji bili nagodba vjerovnika Agrokora i početak gradnje Pelješkog mosta, a lani spomenuti uspjeh Infobipa i refinanciranje roll-up kredita u Fortenova grupi.