Tradicija i kvaliteta stara više od stoljeća i pol, ručni rad, peta generacija obitelji Hudetz i prva žena koja je naslijedila obiteljski posao u kratkim crtama predstavljaju poduzetnicu Tanju Hudetz koja je preuzela obiteljsku majstorsku tvrtku Kartonaža Hudetz, čija povijest datira u davnu 1862. godinu kada su se prvi u Hrvatskoj počeli baviti izradom ambalaže. Te je godine Dragutin Hudetz u Osijeku otvorio prvu tvornicu ambalaže koju je njegov sin Ivan, nakon što je naslijedio oca, preselio u Slavonski Brod. Tamo se nije dugo zadržavao već je, preselivši se u Zagreb, ovdje otvorio Knjigovežnicu i kartonažu Hudetz.

Nažalost, nakon Drugoga svjetskog rata Tanjinom su djedu oduzeli svu imovinu, kao i tvornicu na mjestu današnjeg poslovnog prostora Cibone, za što su, kaže Tanja, dobili mali iznos isplate, a na ponudu nisu dobili ni zamjensku lokaciju. Danas posluju na adresi Gundulićeva 29 gdje nas je Tanja, prva žena na čelu obiteljske tvrtke, dočekala; u uredu koji obiluje hrpom različitih kutija i rola, a klijenti neprestano zovu. No našla je vremena i za nas, uvodeći nas polako u priču o svojim počecima i razlozima ulaska u dugogodišnji obiteljski posao po završetku srednje škole i upisa na Ekonomski fakultet.

‘Nisam išla na kave, nego na posao’

“Odlučila sam nakon upisa na fakultet povremeno raditi s roditeljima u radionici pa tako nisam odlazila na kave poslije faksa nego na posao. Svidjela mi se proizvodnja, a kako je moj otac u međuvremenu prešao u drugu tvrtku gdje mu je i majka pomagala, sve je ostalo na meni. Snašla sam se i uz volju i želju za uspjehom i poslom nastavila obiteljsku tradiciju kroz petu generaciju”, priča nam Tanja. U Kartonaži Hudetz izrađuju sve vrste kutija od drva, kartona, različitih prirodnih i umjetnih materijala, kutije od jeftinijih transportnih do luksuznih kutija za različite namjene. Tu su i role-tuljci za diplome i sve vrste mapa i etuija, nepravilni oblici kutija, vizitke, luksuznije ukrasne vrećice, a poseban hit su, kaže Tanja, tzv. flower boxovi.

Pritom prednjači ručni rad, ali i strojna proizvodnja. “Tržište je danas konkurentno jer su ljudi stava da se svatko danas može baviti kartonom i proizvodnjom, no produkt je uvijek upitan. Mi nismo klasična maloprodaja već proizvodnja u kojoj se, realno, danas ne zarađuje puno, a ovaj posao iziskuje puno truda i ja sam ovdje sve; od čistačice do direktorice. No zato se možemo pohvaliti 150-godišnjom tradicijom i kvalitetom ručnog rada, što je naša dodana vrijednost”, kaže poduzetnica koja se nada da će netko od njezina dva sina i kćeri, koja je na putu, nastaviti posao. Tvrtka je orijentirana poglavito na domaće tržište, premda su surađivali s austrijskim i njemačkim klijentima te s klijentima u regiji. Izrađivali su kutije i za velike hrvatske tvrtke poput Badela, Jamnice, Konzuma, Zagrebačke banke, HTC Hrvatska, HRT-a, Viteškog alkarskog društva i ostalih, a Tanja često savjetuje klijente kakve kutije izabrati prilikom važnih događaja poput, primjerice, posjeta Vatikanu i Papi.

Od jednog do više tisuća komada

“Ljudi često ne znaju da biskupima, kardinalima i Papi pokloni idu u drugačijim bojama, tako da i na taj način pomažem klijentima. Danas su sve popularnije personalizirane kutije. Često radimo od jednog komada nadalje pa je cijena onda veća.

Radimo serije od nekoliko tisuća komada i po jedan komad. Kupili smo i nekoliko strojeva za što smo koristili poticaje, no država nije bila poticaj ni da pokrije kamatu banci, a kamoli nešto od stroja. Zahtjevno je zato biti poduzetnik danas u Hrvatskoj, ali volim svoj posao”, ističe poduzetnica. Danas u njezinoj tvrtki radi osmero djelatnika, od kojih su neki od njih ovdje više od 30 godina. Tanja ih nastoji, koliko je to u njezinoj mogućnosti, motivirati; imaju slobodne vikende, dobivaju nagrade, božićnice i bonuse. Premda je zadovoljna poslovanjem i djelatnicima, i dalje joj je boljka tvornički prostor.

“Što god želim sagraditi, to iziskuje veliki novac i sredstva. Pogon bih trebala plaćati bilo posla ili ne. Još uvijek važem oko hale, koliko mi je financijski ostvarivo i na kraju isplativo; vidjet ćemo kako će se ideja razviti u budućnosti. Izazova i planova svakako ima i spremni smo na njih”, zaključuje Tanja Hudetz.