Pčelinji proizvodi poznati su kroz povijest kao blagotvorni, uglavnom med i propolis, a u novije vrijeme sve više napreduju i tehnologije korištenja pčelinjeg otrova u kozmetici i farmaciji. Po kvantiteti Hrvatska ne može konkurirati najvećim pčelarskim zemljama, ali kvalitetom, znanjem i tehnologijom itekako može.

Tvrtko Matijević još je kao student razvio najnapredniju tehnologiju izvlačenja pčelinjeg otrova. O kakvom se potencijalu radi govori i činjenica da u našoj zemlji egzistira oko 13.000, uglavnom manjih i hobističkih, pčelara i koji “biznis” uglavnom baziraju na medu.

Proizvodnja meda vrlo je osjetljiva jer ovisi o vremenskim prigodama, padalinama, bolestima i nizu drugih faktora, a zadnjih godina cijena domaćeg meda dostigla je i 50-ak kuna po kilogramu. S druge strane, vađenjem i komerijalnom primjenom pčelinjeg otrova bavi se neznatan broj njih.

Upravo je Matijević oko svojeg OPG-a i komercijalne tvrtke Beeleonitus okupio 100-tinjak pčelara iz čitave zemlje koji godišnje proizvedu 10-ak kg pčelinjeg otrova. Koliki je tu potencijal, govori i činjenica da gram otrova košta oko 30-100 eura, a što je znatno više od procijenjene cijene grama najpopularnijih droga na crnom tržištu.

Orijentirani na izvoz
”Trenutno u Hrvatskoj proizvedemo oko 10 kilograma pčelinjeg otrova godišnje, a vjerujem da postoji potencijal za čak sedam tona. Problem je što u našoj zemlji gotovo da ne postoji potražnja za tom vrijednom sirovinom, možda za pokoji gram godišnje. Zato smo orijentirani na izvoz za strane farmaceutske i kozmetičke industrije, a u novije vrijeme i na sami sebe kroz zaokruženi proces koji završava s kozmetičkim proizvodima vlastitog brenda BeeVenom Touch koji obuhvaća tri komercijalne kreme. Kremu za lice, masažu te anticelulitnu kremu”, kaže nam Matijević.

“Kreme su se savršeno pokazale kod ljudi koji imaju multiplusklerozu, artritis, i ostale bolove u zglobovima i leđima, kao i bolove kod aktivnih sportaša. Krema za lice dala je odlične rezultate kod stare i mlade populacije, jer potiče stvaranje kolagena i zateže kožu lica, odnosno pegla bore.

Treća je anticelulitna, gdje smo u sinergiju uspjeli spojiti pčelinji otrov i kofein, koji topi masne naslage ispod kože, dok ga pčelinji otrov razgrađuje kroz krvotok.

Inače je poznato da su ljudi koji boluju od multiple skleroze i artritisa išli na direktne ubode pčelama, te smo mi doskočili tom problemu i umjesto bolnih uboda ljudi se lagano namažu kremom i kroz 15 minuta osjećaju poboljšanja”.

Na ideju o biznisu s pčelinjim proizvodima Matijević je došao slučajno. Išao je pomoći kolegi pčelaru u premještanju košnica na lokaciji oko Virovitice te su ga tom prigodom ozbiljno izbole pčele. Tada je proučio sve o pčelinjem otrovu te shvatio da je to potencijalno veliki biznis s ozbirom na sve veću potražnju industrije za prirodnim proizvodima.

Vađenje otrova iz pčela nije novost, ali Matijević je usavršio tehnologiju koja omogućuje da se na višestruko bezbolniji način za pčele, koje su prije često znale oštetiti žalac, izvadi više otrova u kraćem roku.

”Ovom tehnologijom ‘kupole’ vadimo na 10 košnica 3-4 grama za 25 minuta, a u sezoni od 15. travnja do 15. rujna svakih 4-5 dana, dok Amerikanci i Kinezi vade za 45 minuta ‘samo’ 1 gram na 10 košnica. Kupole su moja inovacija nakon godine i šest mjeseci istraživanja i jedino ih mi u svijetu koristimo, a cilj im je zadržavanje feromona i privlačenje pčela na svjetlo”, pojašnjava mladi magistar agronomije.

Dodaje da je pčelinji otrov, odnosno apitoksin, poznati narodni lijek još od starih civilizacije. Svoju ljekovitost duguje sadržanom proteinu melitinu koji sanira upalna stanja organizma i pomaže kod mnogih bolesti.

Podaci govore da povećava mikrocirkulaciju krvi čak 200 puta. Hvale ga mnogi oboljeli od skleroze multipleks, karcinoma, i mnogih drugih bolesti i tegoba. Velika prednost pčelara je što melitin, bar za sad, nije moguće proizvesti sintetički nego mora doći od pčela.

”Od malih nogu želja mi je bila da budem sam svoj gazda, a 2010. sam krenuo u realizaciju kad je obitelj kupila imanje u okolici Daruvara. Počeo sam s tri košnice, a danas ih imam 150 iz kojih uspijem u dobroj godini izvući oko 2500 kilograma meda i oko kilogram otrova”, pojašnjava Matijević koji okuplja zajednicu od 100-tinjak kooperanata pčelara. Svaki ima 60-ak košnica, a sam ima pčelinjak u Daruvarskom Brestovcu.

Pojašnjava da njegov prosječni kooperant može godišnje dobiti oko 1000 kilograma meda, odnosno 50-ak tisuća kuna po današnjim tržišnim vrijednostima. No, ako se isti pčelar bavi i vađenjem otrova, što iziskuje ipak nešto više posla i tehnologije, može iz 60 košnica izvući oko 400 grama otrova, a što znači dodatnu zaradu od 50-ak tisuća kuna.

Dvaput gostovao u Bruxellesu
Pčelarstvom se bavi od 2010., a od 2013. proučava pčelinji otrov. ”U Hrvatskoj se nitko time nije ozbiljno bavio, a želio sam isprobati nešto novo. Godine 2013. krenula je moja ekspedicija s otrovom. Shvatio sam da mnogi o tome pričaju, a zapravo znaju malo.

Tijekom studija sam na vlastitom pčelinjaku isprobavao različite metode sakupljanja pčelinjeg otrova, uz puno padova i truda uspješno sam usavršio tehnologiju koja nije štetna za pčelu, a daje najkvalitetniji proizvod na svijetu. Da se radi o nečem zbilja revolucionarnom, dokazuju i priznanja iz svijeta te gostovanja. Konkretno, dvaput sam gostovao u Bruxellesu”, navodi Matijević.

Glavno izvozno tržište za pčelinji otrov bila im je Rusija i tamošnja farmaceutska indsutrija, no sada su ipak fokusirani na Hrvatsku i EU, posebno na vlastitu proivodnju, naravno preko specijalizirane partnerske tvrtke koja ima iskustva u kozmetici, a brend se sve više širi.

Narednih tjedana će krenuti i u Egipat te Ujedinjene Arapske Emirate, dio svijeta gdje pčelinji proizvodi, osim samih medicinskih i kozmetičkih, imaju i kulturološku i vjersku dimeziju jer je pčela gotovo pa sveta životinja u Kuranu.