Panelisti složni u vezi sustava gospodarenja otpadom: “Nije problem u novcu, već u tome što Hrvatska nema projekata”

Autor: Darko Bičak , 28. veljača 2018. u 14:44
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Tomislav Ćurko, predsjednik Udruženja komunalnog gospodarstva HGK, navodi da su komunalci generalno spremni na svaki sustav koji politika postavi, no da ih zbunjuju stalne promjene strategija i regulative.

Sustav gospodarenja otpadom je u EU veliki biznis te postoji velika prilika da u narednom razdoblju ta praksa zaživi i u Hrvatskoj, rečeno je na panelu „Gradovi u sustavu gospodarenja komunalnim otpadom i modeli financiranja“ koji se održao u sklopu konferencije 6. Croatia Waste Expo 2018 koja se jučer u organizaciji Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika održala u Zagrebu. Svi sudionici su se složili da novac nije problem jer u EU, a i bankama, postoji bezgranično povoljnih, čak i bespovratnih, sredstava, no da je problem što u Hrvatskoj nema projekata. Na to posebno upozorava Đuro Horvat, predsjednik Uprave Tehnixa. „Koliko gradova i općina ima ikakve projekte za gospodarenje otpadom? Primjer problema na splitskom odlagalištu nam možda i najbolje pokazuje da je svaka teorija toliko dobra koliko je potvrđena u praksi. Treba se jače inzistirati na odgovornosti direktora komunalnih poduzeća i gradonačelnika jer bez toga neće biti ništa“, kaže Horvat. Dodaje da u širem okruženju imamo niz primjera zemalja koje su više ili manje uspješno riješile problem otpada te da moramo učiti na greškama drugih jer na svojima učimo već predugo. „Svi primjeri koji se prezentiraju u Hrvatskoj, od Grčke do Švedske, pokazuju da postoje kombinirani i vezani sustavi koji omogućuju da se otpad obrađuje i koristi u čitavom svom proizvodnom procesu. Mi imamo strategiju, ali nema govora o tehnologiji kojom će se to napraviti. Kad se kod nas prikuplja otpad i kroz tri kamiona s miješanim otpadom transportira do tvornice za obradu, to više nije otpad nego neiskoristivo smeće. Uz to, koliko energije, prije svega fosilnih goriva, se potroši da bi u tom dugotrajnom procesu otpad stigao na odredište“ pita se Horvat. Kao primjer kojim ne bi trebalo ići Horvat ističe Rumunjsku u kojoj je potrošeno tri milijarde eura na sustav zbrinjavanja otpada, ali ne funkcionira. „Sad se u Hrvatskoj, prije svega, govori o primarnoj selekciji i prikupljanju otpada, ali što onda s tim? Kamo s tim iz reciklažnih dvorišta? Moramo napraviti reciklažne sortirnice jer bez njih sustav nema smisla. Reciklažna dvorišta se grade, a za sortirnice nema natječaja i tko zna kad će, i hoće li, ih biti“, rezigniran je međimurski poduzetnik.

Tomislav Ćurko, predsjednik Udruženja komunalnog gospodarstva HGK, navodi da su komunalci generalno spremni na svaki sustav koji politika postavi, no da ih zbunjuju stalne promjene strategija i regulative. „Tražimo da regulativa bude primjenjiva na sve u Hrvatskoj, poseban primjer su manji gradovi i općine te otoci koji imaju specifične uvjete. Komunalna poduzeća su uglavnom zapostavljena od svojih vlasnika, gradova i općina, te su između čekića i nakovanja. Investira se uvijek u ceste, rasvjetu, vodu, plin itd., a komunalci su zanemareni. Cijene za zbrinjavanje otpada su preniske za kvalitetno zbrinjavanje te se često javljaju problemi“ navodi Ćurko.

Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića i predsjednik Udruga gradova naglašava da Hrvatska nije ista na čitavom svojem teritoriju te se jedinice lokalne samouprave (JLS) razlikuju po veličini, razvoju, ali i viziji gradskog čelništva. „Konkretno Zaprešić već godinama primjenjuje odvajanje otpada, no činjenica je da 10 godina već plivamo jer se mijenja strategija gospodarenja otpadom od spalionice, ničega pa do odvajanja i oporavka. Optimista jesam, ali će biti teško to u potpunosti provesti. Trenutno više trošimo na razvrstavanje nego što možemo zaraditi kad te sirovine od otpada prodamo. Živimo u 21 stoljeća i jasno je da ekologija košta, ali moramo napraviti, za što ima primjera iz razvijenih zemalja EU, da je ekologija i profitabilan biznis“, ističe Turk.

Najzahtjevniji sustav gospodarenja otpadom će, s obzirom na svoju veličinu i broj stanovnika, imati Grad Zagreb, a Ana Stojić Deban, čelnica Zagrebačkog holdinga, kaže da oni imaju projekte i da su spremni za implementaciju sustava. „Veliki su izazovi pred Holdingom, ali nisu oni počeli s novim Zakonom o otpadu nego se po tom pitanju u Zagrebu radi već godinama. Jedan od njih je sanacija Odlagališta Jakuševac koje je poduzeta prije dosta vremena. S novim pravilima će podjednaki teret pasti na gradske vlasti, koja mora infrastrukturom opremiti grad, isto tako i na građane, ali i na turiste. Svi građani će dobiti spremnike za odvajanje otpada, kante ili vreće. Tako očekujemo da će se već na samom kućnom pragu napraviti najveći posao. No, sve će ovisiti o svijesti građana koji moraju biti dodatno educirani. Koliko će svijest građana viti veća, toliko će se otpada odvajati više“, kazala je Stojić Deban. Dodaje da je Zagreb za primarnu reciklažu od 2015. do 2018. uložio 500 milijuna kuna, no to nisu jedine investicije u ovaj sustav. Ulaže se i u postrojenje, Jakuševac 100 milijuna kuna za održavanje.

Anamarija Matak, iz Uprave za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom Ministarstva zaštite okoliša i energetike, iznosi brojke da se u Hrvatskoj godišnje napravi 1,6 milijuna tona komunalnog otpada. „Možemo gledati primjere iz bližeg ili daljnjeg susjedstva, no mora se napraviti jedinstven i održiv sustav koji će biti primjenjiv u našoj zemlji. Činjenica je da napredujemo te danas 77 posto otpada završi na odlagalištu, a što je 10 posto bolji rezultat nego prije par godina“, kaže Matak. Upozorava da najviše pozornosti treba obratiti na Zagreb i Split, jer ako odvajanje otpada ne zaživi u najvećim gradovima, čitav sustav će biti proglašen neuspješnim. Matak, kao i svi panelisti, upozoravaju da je ključno uložiti puno truda i novca u promociju te edukaciju građana jer bez toga se odvajanje ne može provesti.

Komentirajte prvi

New Report

Close