Financijsko razdoblje 2021.-2027. bit će obilježeno posljedicama izbijanja i širenja pandemije korona virusa. S jedne strane tu je smanjeni obujam poslovanja u više sektora, a s druge brojne mjere za spas gospodarstva. Naglasak je, s obzirom na ograničene resurse, na strateškom razmišljanju pa je stoga potrebno odabrati investicijske projekte koji će osigurati daljnji rast i razvoj poduzeća i odgovoriti na sve trenutne i buduće zahtjeve tržišta. O svim spomenutim izazovima razgovarali smo s direktoricom TEMPO savjetovanja Katarinom Lisjak koja nam je među ostalim otkrila u što će se ulagati, koje promjene će nastupiti te koji će ciljevi u narednom razdoblju biti u fokusu.
U jeku pandemije korona virusa, izrazito je važno zadržati postojeću razinu proizvodnje i radna mjesta, ne samo zbog očuvanja životnog standarda svih naših građana, nego i zbog osiguravanja stabilnog zdravstvenog sustava i temeljnih načela socijalne države. Od izbijanja pandemije, govori se o osiguravanju javnih sredstava na razini Unije za borbu protiv korona-krize. Možemo li već danas vidjeti rezultate instrumenata za borbu protiv korona-krize?
Za gospodarstvo su se kao najefikasnije mjere pokazale mjere za očuvanje radnih mjesta za pogođene sektore – potpore su isplaćivane u kratkom roku i obuhvatile su više od 100.600 poduzeća i 600.000 radnih mjesta, što je značajno doprinijelo rješavanju problema likvidnosti poduzeća.
Gospodarstvo je iskazalo veliki interes za instrumente Ministarstva financija – beskamatnu odgodu plaćanja i/ili obročnu otplatu poreznih obaveza, moratorij na postojeće kreditne obveze te reprogram postojećih kredita te za financijske instrumente za obrtna sredstva. Financijski instrumenti su se pokazali relativno neučinkoviti – još uvijek, 6 mjeseci nakon otvaranja i zatvaranja programa, nisu obrađeni svi zahtjevi te se u pitanje dovodi sama logika programa – brza intervencija u likvidnost odobravanjem zajmova za obrtna sredstva koja su prvenstveno trebala poslužiti za održavanje hladnog pogona i lakši start nakon ponovnog „otvaranja“ u svibnju.
S obzirom na očekivane izražene posljedice korona-krize za gospodarstvo, na koji način će Europska komisija iskoristiti situaciju usvajanja novog višegodišnjeg proračuna za reakciju na navedenu situaciju?
Kohezijska politika u središtu je oporavka te stvaranja održivije i otpornije Europe. Europska komisija je usvojila Mehanizam za oporavak i otpornost u vrijednosti od 672,5 milijardi eura. Taj će mehanizam biti glavni pokretač oporavka i pomoći će EU da iz ove krize izađe snažnija i otpornija. Sljedeći korak je izrada nacionalnih programa ulaganja i reformi usklađenih s definiranim načelima i ciljevima – rok za izradu nacionalnih programa je travanj 2021. godine te iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije saznajemo da se na programu prioritetno radi, a paralelno se pripremaju novi Pozivi za gospodarstvo kako bi se rezultati ulaganja što prije vidjeli i u realnom sektoru. Također, važno je napomenuti da je Europska komisija odobrila izmjenu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija kojim se preusmjerava gotovo 135 milijuna eura sredstava za kohezijske politike kako bi se Hrvatskoj pomoglo u borbi protiv posljedica krize uzrokovane koronavirusom. Konkretno, 50 milijuna eura iz fondova EU-a bit će namijenjeno za kupnju medicinske i zaštitne opreme, dok će hrvatskim MSP-ovima staviti na raspolaganje gotovo 85 milijuna eura za nastavak poslovanja i spašavanje radnih mjesta.
Ulaganje i reforme razgranate su na više područja, od korištenja obnovljivih izvora energije i povećanja energetske učinkovitosti zgrada, modernizacije i digitalizacije javne uprave i usluga do uvođenja tehnologija takozvane industrije 4.0. Gdje vidite potencijal za javni, a gdje za privatni sektor?
U narednom periodu će se javnom sektoru staviti na raspolaganje značajni iznosi za ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, širenje temeljne infrastrukture, na primjer uvođenje brzih širokopojasnih usluga, odnosno optičke i 5G mreže u sve regije i kućanstva te digitalizaciju javnih usluga.
Potencijal za privatni sektor je prvenstveno u pozivima za modernizaciju poslovnih procesa – ulaganja u tehnologije prihvatljive za okoliš, tehnologije industrije 4.0, ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije. Privatni sektor se potiče na suradnju i partnerstvo i s istraživačko-znanstvenim partnerima i međusobno, kako bi se ostvario snažniji utjecaj i proboj na nova tržišta.
Upravo je otvoren i Poziv za povećanje energetske učinkovitosti u proizvodnom sektoru, za koji natječaj se i TEMPO savjetovanje pripremio i uspostavio suradnju s projektantskim uredima, kako bi se prijaviteljima maksimalno olakšao postupak prijave. Svim klijentima ćemo omogućiti korištenje i pristup našoj specijaliziranoj platformi, odnosno softveru TEMPOprojekti, koja uvelike olakšava cijeli prijavni postupak te kasnije i provedbu projekata.
Što vidite kao najveći izazov za razdoblje 2021.-2027.?
Financijsko razdoblje 2021.-2027. bit će obilježeno posljedicama izbijanja i širenja pandemije korona virusa s jedne strane – smanjeni obujam poslovanja u više sektora: djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića, prijevoza i skladištenja, zdravstvenog turizma, radno – intenzivne djelatnosti unutar prerađivačke industrije – tekstil, odjeća, obuća, koža, drvo i namještaj, i brojnim mjerama za spas gospodarstva s druge strane. U ovom je trenutku važno strateški razmišljati u svakom poduzeću i o svakom radnom mjestu. Resursi su ograničeni te je važno pravilno usmjeriti sredstva i energiju – odabrati investicijske projekte koji će osigurati daljnji rast i razvoj poduzeća i odgovoriti na sve trenutne i buduće zahtjeve tržišta. U tom procesu mogu značajno pomoći stručnjaci čiji je posao povezati potrebe i želje gospodarstvenika s optimalnim izvorima financiranja projekata. Temeljita priprema projekata jamči uspjeh u osiguravanju potrebnih sredstava za provedbu projekata iz optimalnih izvora – bespovratne potpore, financijski instrumenti, jamstva i sl. Kvalitetna priprema projekta, temeljena na detaljnoj analizi tržišta prodaje i nabave, značajno olakšava provedbu projekata i ostvarivanja ciljeva – povećanje prihoda od prodaje, izvoz, očuvanje i otvaranje novih radnim mjesta.
Čini se neki hrvatski poduzetnici i dalje ne razumiju potencijal kojeg donosi europski novac, vjerujete li da će se u narednom razdoblju to promijeniti?
Mogućnost korištenja bespovratnih izvora financiranja investicijskih projekata privatnog sektora dobro je iskomunicirana, no razumijevanje bespovratnih sredstava kao temelja (potencijal) za rast i razvoj još uvijek nije u usvojen u poslovne politike. Navedeno je rezultat trenutnog upravljanja Pozivima, evidentno preniske alokacije sredstava po Pozivima za koje postoji veliki interes gospodarstva ( takozvana metoda „najbrži prst“) te nepridržavanje rokova objave Poziva koji su u najavi, točnije visoka neizvjesnost kada će se i hoće li se određeni Poziv objaviti.
Za naredni period se spremaju značajne promjene u načinu upravljanja bespovratnim sredstvima – izrađuje se nova podjela Republike Hrvatske na NUTS regije koje će činiti Sjeverna Hrvatska, Panonska Hrvatska, Jadranka Hrvatska i grad Zagreb, što bi trebalo optimizirati korištenje fondova na teritoriju RH te će pridonijeti povećanom iznosu potpora za male, srednje i velike poduzetnike na području Panonske Hrvatske. Konkretno, prema najavama Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije će se iznos potpora za male poduzetnike povećat će se sa 45% na 70%, za srednje poduzetnike sa 35% na 60% dok će se za velike poduzetnike povećati sa 25% na 50%.
Također, želim skrenuti pozornost da se naglasak u programiranju stavlja na ostvarivanje cilja postizanja samodostatnosti proizvodnje u prehrambenoj industriji i poljoprivredi, te prioritete drvno-prerađivačkog sektora za jačanje konkurentnosti samog sektora i unaprjeđenje pozicije u globalnim lancima vrijednosti kroz strateške projekte razvoja regionalne infrastrukture te javne pozive za poduzetnike za poticanje ulaganja, istraživanje, razvoj i inovacije te internacionalizaciju i razvoj pametnih vještina.
Trenutno je u fokusu priprema poziva za ulaganja u proizvodne kapacitete, modernizaciju procesa i opremanje te za podršku mikro i malim razvojnim tvrtkama za podršku investicijskoj gospodarskoj aktivnosti i s potencijalom rasta u vrijednosti za dva javna poziva oko 300 milijuna eura. Kakav odaziv očekujete, vidite li već neke probleme s kojima bi se mogli susretati i kakve mehanizme rješavanja istih imate u vidu?
Prvi sljedeći javni pozivi će, prema najavama Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, biti raspisani upravo za gospodarstvenike i za opremanje proizvodnih kapaciteta, usmjereni prema svim sektorima, uključujući i prehrambenu industriju. Očekujemo veliki broj projekata gospodarstvenika te se nadamo da će sustav moći adekvatno odgovoriti na interes gospodarstvenika i u primjerenom roku ugovoriti sve kvalitetne projekte kako bi se utjecaj ulaganja osjetio u što kraćem roku.
Glavni problemi koji bi se mogao pojaviti u postupku dodjele, točnije u fazi odabira projekata, je problem nedostatnih kapaciteta za brzi odgovor prema gospodarstvu – u pravilu se rezultati projektnih prijava čekaju između 6 i 8 mjeseci, a kad se radi o pozivima s većim brojem projektnih prijava period između podnošenja projektne prijave i Ugovaranja je duži i od 15 mjeseci. Sporost sustava koči investicijske projekte i značajno usporava ostvarivanje ciljeva projekata. Taj problem može se riješiti isključivo pravilnim planiranjem Poziva, u kontekstu procjene realnog interesa gospodarstvenika za pojedini Poziv i osiguravanjem dovoljnih financijskih sredstava da se taj interes zadovolji. Usvajanjem takve paradigme, prijavitelji bi vlastitim tempom pripremali i prijavljivali projekte, a administracija ne bi bila zagušena velikim brojem prijava pristiglih isti dan. Potrebno je rješavati „uska grla“ koja nastaju zbog nedostatnih alokacija sredstava – svima je u interesu iskoristiti maksimalni iznos iz strukturnih fondova pa se na taj način svi i trebamo postaviti. Nastojanja upravljačkih tijela da se problemi sustava riješe i da se postupci ubrzaju su vidljiva, te vjerujemo da će biti i uspješno realizirana.
Sadržaj omogućilo Tempo savjetovanje
