Kad je nedavno dobila pozivno pismo iz Applea da preda svoju ponudu za izgradnju staklene fasade novoga sjedišta toga američkoga tehnološkog diva u kalifornijskom Cupertinu u vrijednosti 40 milijuna dolara, zagrebačkoj tvrtki KFK Tehnika to je bio konačni dokaz da su globalni igrači koji nakon 16 godina postojanja mogu dobiti i obaviti posao bilo gdje u svijetu.

Iako posao s Appleom, koji je u fasadu te zgrade investirao ukupno 600 milijuna dolara, nije realiziran jer je bila riječ o vrsti fasade koju KFK Tehnika bazično ne izvodi te bi im bilo preskupo i komplicirano investirati u novu tehnologiju na drugom kraju svijeta, činjenica da ih je tvrtka pokojnoga genija Stevea Jobsa prepoznala puno im znači.

U izvozu 80% prihoda
No, iako je Amerika jako daleko i malo hrvatskih kompanija ima interesa na tom tržištu, ponajprije onih građevinskih, KFK je već neko vrijeme uvelike prisutan i preko velike bare. Na njihovu podužem popisu referentnih projekata je i Muzej za umjetnost i dizajn u New Yorku. Unatoč povremenim izletima u SAD, KFK-ovo je glavno tržište Europa, posebice Austrija, Njemačka i Švicarska. Dosad su realizirali gotovo 150 većih projekta, vrijednih po dva-tri milijuna eura, te puno veći broj onih manjih. Kako objašnjava Emil Krajcarek, direktor KFK Tehnike, na zapadnim tržištima im je, osim sigurne naplate, privlačno to što se cijeni kvaliteta, a nije, kao u Hrvatskoj, na većini natječaja jedini kriterij najniža cijena."Trenutačno 80 posto prihoda ostvarujemo u izvozu, a u idućem razdoblju taj bi se postotak trebao povećati. Tajna našeg uspjeha je u tome da smo 2006. i 2007., kad je Hrvatska bila na vrhuncu građevinskog buma, otišli tražiti posao u inozemstvo jer smo bili svjesni toga da je domaće tržište premalo i preriskantno. To se pokazalo ispravnom strategijom koja nas je dovela ovdje gdje smo danas", ističe Krajcarek.

Tvrtka je nastala 1997. sa šest zaposlenih temeljem iskustva njezinih osnivača s austrijskih tržišta i domaće pameti, a prvi projekt im je bio izrada i montaža manjega aluminijskog krova na jednoj zgradi u centru Zagreba. Danas su njihovi projekti nerijetko teški pet-šest i više milijuna eura. Prihod KFK-a je na razini 200 milijuna kuna godišnje. U tvrtki navode da će prihod za 2013. biti nešto niži od toga, ali ne zbog smanjena obujma posla već zbog dinamike radova: u jednoj godini se sklapaju poslovi i kupuje te instalira oprema, a u idućoj obično bude naplata. Stoga već za 2014. očekuju prihod između 300 i 350 milijuna kuna.

Aluminij iz Feala
Zapošljavaju 300 radnika, od čega 40ak inženjera, a do kraja godine tabi se brojka mogla povećati za 70 ljudi. U tijeku je, naime, treća faza njihova investicijskog ciklusa koja podrazumijeva udvostručenje proizvodnoga kapaciteta u novom pogonu u Rugvici pored Zagreba. Riječ je o projektu teškom 20 milijuna eura koji djelomično financira i Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR), dok ostatak investicije ide iz vlastitog kapitala."Kad završimo ovo proširenje, bit ćemo po kapacitetima druga najveća tvrtka u ovom sektoru u Europi.

Zasad će naš kapacitet daleko premašivati sadašnji opseg poslova, no mi gledamo unaprijed. Plan nam je do 2020. približiti se prometu od milijardu kuna", navodi direktor.Materijal za svoje staklene fasade pokušavaju maksimalno, koliko je to moguće, nabavljati od hrvatskih partnera. Staklo najčešće dobavljaju od dviju tvrtki iz okolice Zagreba, a metalne okove i zaštitu od sunca od jednog partnera iz Zagreba. Aluminij nabavljaju od širokobriješkoga Feala i jedne austrijske tvrtke, ali značajni dobavljači su im i tvrtke iz Njemačke.

Zahtjevni projekti
Iako im je većina projekata u inozemstvu, navode da im je važna prisutnost i na hrvatskom tržištu. Sada rade na četirima projektima u Hrvatskoj, dvama u regiji te 10-ak globalnih. U Zagrebu gotovo i nema poslovne zgrade građene u posljednjih 10-ak godina na kojoj nije radila KFK Tehnika. Neki od projekata kojima se "fasaderi" iz Rugvice posebno ponose su Westfield London te DC Tower u Beču, koji je s površinom fasade od oko 20.000 kvadrata bio među zahtjevnijim projektima. Radili su i na zračnoj luci u Frankfurtu, EOD Raiffeisenu i Uniqa tornju u Beču. Među najzahtjevnijim hrvatskim projektima su im Adrisov centar u Zagrebu (bivša Tvornica duhana Zagreb), Cvjetni prolaz, Eurodom Osijek te sjedište Croatia osiguranja u Zagrebu.  

Vape za domaćim stručnjacima

Trebaju im inženjeri kakve školuju u Njemačkoj

Kad je riječ o radnoj snazi, pokušavaju se oslanjati na domaći kadar, no često moraju angažirati ljude iz inozemstva. "U Hrvatskoj, pa i u većem dijelu Europe, zapravo ne postoji profil studija koji bi obrazovao inženjera za naše potrebe. Kad uzimamo nekoga s naših sveučilišta, jedno što tražimo jest da dobro poznaje softver za projektiranje AutoCAD, a to je samo 10 posto znanja koje naš inženjer mora imati. Sve ostale vještine koje su potrebne dobije vremenom unutar našeg sustava. Koliko znam, postoji samo jedna institucija u Njemačkoj koja obrazuje studente upravo za ono što nama treba", ističe prvi čovjek KFK Tehnike.