Nezaposlenost mladih problem je cijele Europa, a Hrvatsku svrstava na sam vrh ljestvice nezaposlenosti europskih država. S tim problemom posebno se teško suočavaju mladi koji su napustili udomiteljsku obitelj, dječji dom ili odgojnu ustanovu ili pak oni koji žive u obiteljima slabijeg materijalnog statusa. Kako bi im olakšali studiranje, kasnije zaposlenje i osamostaljenje nadležna Ministarstva i institucije alternativne skrbi te udruge provode razne aktivnosti i mjere usmjerene prema toj skupini mladih.

Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta (MZOS) poduzima mnoge aktivnosti kako bi osigurali dostupnosti visokog obrazovanja mladim ljudima iz različitih socijalnih grupa, a mnoge od tih mjera su usmjerene na mlade koji dolaze iz obitelji slabijega socio-ekonomskog statusa. Ministarstvo primjerice osigurava punu subvenciju participacije u troškovima studija za sve studente koji upisuju prvi put prvu godinu studija, a za one na višim godinama studija  uvjet za ostvarivanje ovog prava je  minimalno stečenih 55 ECTS bodova u prethodnoj akademskoj godini  na studijskom programu.

Također osiguravaju im i pravo na smještaj u studentski dom kroz sudjelovanje u javnom natječaju nadležnih studentskih centara te sukladno bodovanju u kojem je stavljen naglasak na bodovanju pokazatelja  socio-ekonomskog statusu studenata poput prihoda obitelji, broja djece u obitelji koji su u sustavu redovnog obrazovanja, prima li obitelj zajamčenu minimalnu naknadu centra za socijalnu skrb, živi li u obitelji dijete s poteškoćama u razvoju, imaju li roditelji status invalida sa 100 postotnim tjelesnim oštećenjem. ˝Pravilnik je svojim odredbama, pogotovo u dijelu skupina studenata o kojima se posebno skrbi te  postupkom bodovanja usmjeren primarno na socijalnu dimenziju, odnosno na studente koji dolaze iz socio-ekonomskih depriviranih obitelji te koji imaju izrazitu potrebu za subvencioniranim smještajem kako bi se uključili u sustav visokog obrazovanja, participirali u njemu i uspješno završili svoj studij˝, objašnjavaju iz MZOS.

Stipendiranje
Ministarstvo je nadležno i za pravo na stipendiju za studente slabijega socio-ekonomskog statusa na razini sveučilišnog i stručnog studija. Stipendije se dodjeljuju na temelju javnog natječaja na koji se javlja oko 10 000 studenata sa svih visokih učilišta u Hrvatskoj. Na godišnjoj razini dodjeljuje se oko 5.000 stipendija koje se isplaćuju u devet mjesečnih obroka po 1.200,00 kuna mjesečno. Iz MZOS ističu da je u natječaju za dodjelu državnih stipendija maksimalno istaknut kriterij prihoda obitelji te ostali parametri koji ukazuju da student dolazi iz socio-ekonomskih depriviranih obitelji. Natječajem za dodjelu državnih stipendija za 2016. godinu dodijeljeno je ukupno 5.243 stipendije u kategoriji studenata slabijeg socio-ekonomskog statusa, a ukupan iznos koji se po jednom studentu izdvaja za tu svrhu je 10.800,00 kuna, točnije devet mjesečnih rata po 1.200,00 kuna.

Pomoć iz EU fondova
Kako kažu iz MZOS u budućnosti nastavljaju sa svim mjerama koje već provode, a poseban naglasak je na pojačanoj skrbi za socijalnu dimenziju studiranja te aktivnostima na reformiranju sustava studentskog standarda u vidu izravnih potpora studentima. "Pojačat će se mjere u području sustava stipendiranja kroz korištenje sredstava iz Europskog socijalnog fonda te jačanja kapaciteta i sustava stipendiranja Nacionalne zaklade za potporu učeničkom i studentskom standardu. Naglasak je i na proširenju smještajnih kapaciteta za studente kroz izgradnju novih studentskih domova, u Dubrovniku, Varaždinu, Osijeku, Virovitici, Vukovaru, Požegi te obnovi postojećih studentskih domova kroz sredstva EU i Operativni program "Konkurentnost i kohezija 2014.-20120." U okviru Prioritetne osi 9 "Obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje" predviđa se ulaganje u infrastrukturu studentskog smještaja, a ulaganja provode javna visoka učilišta u svojstvu korisnika bespovratnih sredstava. Za modernizaciju, unaprjeđenje i proširenje infrastrukture studentskog smještaja za studente u nepovoljnom položaju osigurano je ukupno 934.000.000,00 kuna˝, otkrili su iz MZOS.  

Pomoć najpotrebitijima
Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) također napominje kako je toj osjetljivoj socijalnoj skupini mladih potrebna pomoć, pogotovo ako je riječ o mladima bez odgovarajuće roditeljske skrbi kojima je potrebno je pružiti podršku i omogućiti ravnopravno sudjelovanje na tržištu rada. Kako tvrde, nezaposlenost mladih Hrvatsku svrstava pri vrh ljestvice nezaposlenosti europskih država, a ako se tome pridoda i činjenica da se radi o mladima koji su napustili udomiteljsku obitelj, dječji dom ili odgojnu ustanovu, situacija postaje još složenijom jer se oni uz sve ostale teškoće, moraju suočiti i s problemima pri ulasku na tržište rada i pronalaskom zaposlenja.

˝Mladi smješteni u domove za djecu i mladež bez odgovarajuće roditeljske skrbi trebaju jači angažman institucija u prelasku iz svijeta obrazovanja u svijet rada, jer završetkom redovnog obrazovanja oni najčešće gube mogućnost duljeg ostanka u domovima˝, poručuju iz HZZ-a. Baš zato HZZ pruža podršku djeci iz domova bez odgovarajuće roditeljske skrbi i to ne samo u periodu kada postanu nezaposleni već i aktivnostima omogućiti pravilan izbor karijere, pravilan izbor obrazovanja radi njegovog uspješnog završetka i stjecanja kvalifikacija, te pomoć u pronalasku odgovarajućeg zaposlenja.

 ˝Mjere aktivne politike zapošljavanja namijenjene ovoj skupini spadaju u paket mjera za mlade "Mladi i kreativni". Izdvajamo mjere "Uz pola-pola do prvog posla" – potpora za zapošljavanje mladih osoba bez radnog staža, "Pola-pola" – potpora za zapošljavanje, "Rad i nakon ljeta" – potpora za zapošljavanje u turizmu, "Dijeljeno radno mjesto"-sufinancirano zapošljavanje dviju osoba na istom radnom mjestu te Javni radovi i Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Tijekom 2015. godine u mjere aktivne politike zapošljavanja bilo je uključeno 68 mladih iz alternativne skrbi prijavljenih u evidenciju Zavoda˝, navode iz HZZ-a.

Stručna potpora
S obzirom na to da nezaposlenost mladih posljednjih godina raste diljem Europe, EU donijela je preporuku da se Garancija za mlade počne primjenjivati u svim njezinim članicama, pa tako i u Hrvatskoj. Svaka država članica može kombinirati intervencije u području obrazovanja, stručnog osposobljavanja, profesionalnog usmjeravanja i aktivne politike zapošljavanja.  HZZ provedbu mjera uključenih u paket Garancija za mlade službeno je započeo u srpnju 2013. godine proširivanjem Paketa za mlade "Mladi i kreativni".

"Mjere aktivne politike zapošljavanja usmjerene su na stvaranje uvjeta za zapošljavanje skupina nezaposlenih osoba koje su u nepovoljnom položaju na tržištu rada, a obuhvaćaju niz intervencija čiji je cilj izravno zapošljavanje nezaposlenih primjerice javni radovi, sufinancirano zapošljavanje, samozapošljavanje ili olakšavanje nalaženja posla u budućnosti kroz obrazovanje nezaposlenih i stručno osposobljavanje nezaposlenih˝, objašnjavaju iz HZZ-a. Također iz HZZ-a ističu da je pomoć savjetnika za zapošljavanje u posredovanju pri zapošljavanju poželjno započeti što ranije, stoga nakon završetka redovnog obrazovanja, a po prijavi u evidenciju nezaposlenih osoba, mladima iz alternativne skrbi pružaju i kvalitetnu stručnu pomoć u pripremi za tržište rada.

˝Za razliku od ostale populacije mladih, ovu skupinu, osim nezaposlenosti i nedostatka radnog iskustva, karakterizira i socijalna isključenost, nesamostalnost i društvene predrasude, što zahtijeva dodatnu pažnju savjetnika. Kako bi dobili svu potrebnu podršku, područni uredi Zavoda delegirali su jednog savjetnika koji je kontakt osoba za sve mlade osobe kojima je potrebna pomoć u posredovanju pri zapošljavanju, te koja prati i provodi aktivnosti prema potrebama svake osobe koja je korisnik domova za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi ili dolazi iz udomiteljskih obitelji. Oni provode individualno savjetovanje  kako bi utvrdili njihov radni potencijal, plan aktivnog traženja posla, provedba radionica za aktivno traženje posla te informiranje o aktivnoj politici zapošljavanja i mogućnostima zapošljavanja˝, poručuju iz HZZ-a.

Udruge pomažu
Udruga Igra se kroz program "Kontakt – Centar za osnaživanje mladih iz alternativne skrbi", uz podršku i suradnju s partnerima i suradnicima koji dolaze iz državnih institucija, privatnog sektora i nevladinog sektora, zalaže za sustavno rješavanje ovog problema radeći direktno s mladima iz alternativne skrbi na njihovu osnaživanju i osamostaljivanju. ˝Spremnost za izlazak na tržište rada je jedna od važnijih komponenti prevencije njihove socijalne isključenosti. Hrvatskoj je potrebno uvođenja kvalitetno osmišljenog procesa karijernog savjetovanja i vođenja još u razdoblju kada se mladi, posebno oni koji pripadaju određenim ranjivim društvenim skupinama.

Umrežavanjem institucija, ustanova i organizacija koje rade s tom skupinom mladih ljudi treba raditi na stvaranju objedinjene baze podataka koja će omogućiti praćenje trendova i statističkih podataka vezanih uz mlade iz alternativne skrbi kako bi se omogućio kvalitetniji pristup kreiranju usluga i politika. Vjerujem da bi to potencijalno doprinijelo otklanjanju brojnih administrativnih i financijskih prepreka koje otežavaju postupak ostvarivanja njihovih socijalnih prava i dodatno otežava proces kvalitetne integracije˝, smatra Ana Preveden, izvršna direktorica Udruge igra za pružanje rehabilitacijsko-edukacijske i psiho-socijalno-pedagoške pomoći.

Potpora i podrška
Svaka mlada osoba koja je smještena u neki od oblika alternativne skrbi (dječji ili odgojni dom, udomiteljska obitelj, SOS Dječje selo Hrvatska) ,a koja želi nastaviti školovanje kroz  studij ima pravo na stipendiju od Ministarstva socijalne politike i mladih, te ima prednost pri upisu u studentski dom.  ˝SOS Dječje selo Hrvatska motivira mlade koji su smješteni u našoj skrbi da nastave s visokoškolskim obrazovanjem, te im pruža materijalnu, stambenu i savjetodavnu  podršku. Konkretno, to se odnosi na kupovinu knjiga , pribora i ostalog potrebnog materijala za studij, ukoliko fakultet to ne pruža, sufinanciranje smještaja ako nemaju mjesto u domu te pružanje savjetodavne podrške u procesu studiranja koje je od presudne važnosti da bi uspješno završili upisani fakultet˝, Krešimir Makvić, zagovaratelj dječjih prava u SOS Dječjem selu Hrvatska.  

Područja života

Upisa u srednju školu u SOS Dječjem selu Hrvatska
U sklopu programa skrbi za mlade već od trenutka upisa u srednju školu u SOS Dječjem selu Hrvatska rade plan razvoja po svim relevantnim područjima života, od kojih je obrazovanje jedno od najvažnijih. Kako tvrdi Makvić, mladi prema svojim kapacitetima i uz pomoć njihovih stručnjaka sami planiraju koju će srednju školu upisati te da li imaju želje i kapaciteta nastaviti školovanje kroz upis na studij. Na studiju ih se prati, usmjerava te im se po potrebi, pružaju i dodatne usluge u vidu instrukcija i svega ostalog što bi im moglo pomoći da se razviju do svog punog potencijala.