Škrlet se po svojim organoleptičkim karakteristikama svakako može smatrati ljetnim vinom. Janko Kezele, predsjednik Udruge škrlet Moslavina objašnjava kako su tipični škrleti nježna vina ugodne voćno-cvjetne arome s umjerenom svježinom, mekanom kiselinom, nižim alkoholima te vrlo dopadljivi i pitki. "Vinoljupci su prepoznali potencijale škrleta te je, u skladu s tim, potražnja najveća u kasno proljeće i ljeto", pohvalio se Kezele.

Udruga škrlet Moslavina trenutačno okuplja osam najpoznatijih moslavačkih vinara koji su se udružili 2016. godine kako bi radili na očuvanje autohtone sorte škrlet i njenom brendiranju.  "Uvjereni smo kako ćemo kroz brendiranje škrleta ostvariti bolju poziciju ove sorte na vinskom tržištu te također povećati vidljivost naše regije Moslavine što je osnovni preduvjet za razvoj turizma. Svjesni smo da su potencijali jedne autohtone sorte grožđa puno veći od samog vina koje se od nje proizvodi. Moslavina je zelena, brežuljkasta i obiluje raznim prirodnim i kulturnim ljepotama, ali je, kao i naš škrlet, dosta nepoznata na nacionalnoj razini. Uvjereni smo da kroz brendiranje škrleta možemo puno učiniti da se probudi interes za regiju iz koje dolazi", istaknuo je Kezele. 

Zaslužuje poštovanje
S obzirom na to da škrlet još uvijek nije dovoljno poznat u široj javnosti, Kezele tvrdi da su i ugostitelji još uvijek pomalo oprezni. Naravno, ljudi koji prate trendove već su otkrili škrlet i uvrstili ga u svoje vinske karte. Dalmacija je tržište na kojem se pokazao kao vrlo zanimljiv te ga većina ozbiljnih restorana od Zadra do Dubrovnika ima u ponudi. Od gradova Kezele ističe Zadar u kojem su kao udruga nastupili na Zadar Wine Festu i organizirali radionicu posvećenu škrletu što je potaknulo interes i potražnju za ovim vinom.

Uz to, zagrebačka ugostiteljska scena im je dugogodišnji partner i većina članova udruge ima svoje stalne kupce. "Potencijali i ograničenja škrleta, osim u čaši, nalaze se i u vinogradima. Kao vino tipičan škrlet redovne berbe je vrlo dopadljiv i najčešće osvaja već na prvo kušanje. Njegovi potencijali u smislu duže maceracije, odležavanja na kvascima i kasnijih berbi još nisu dovoljno istraženi, iako ima kolega koji postižu vrlo zanimljive rezultate i na tom području. Ograničenja se uglavnom odnose na površine nasada škrleta i količine vina, a trenutno su te površine relativno male i iznose oko 100 hektara. Zbog nevelikih površina možemo reći da nismo prijetnja drugim vinskim regijama i poznatijim sortama. Mi želimo da škrlet na vinskom tržištu dobije poštovanje koje mu struka već odavno pridaje, što možemo potkrijepiti činjenicom da je škrlet prva hrvatska autohtona sorta na kojoj je provedena klonska selekcija", pojašnjava Kezele.

U zadnjih godinu dana su nastupili na desetak vinskih festivala i srodnih manifestacija te su kao udruga organizirali nekoliko događanja posvećenih isključivo škrletu. Najvažniji su stručni skup ŠkrletOVO u Ivanić-Gradu i Škrlet na Gradecu u Zagrebu koje su organizirali u suradnji s TZ Ivanić-Grada i TZ Kutine. "U posljednjih godinu dana smo intenzivirali naše aktivnosti jer smo prepoznali da jedino kroz udruženo djelovanje nas malih vinara, možemo postići vidljivost škrleta na tržištu", ističe Kezele. 

Pravi ambasador
Vinarija Kezele godišnje proizvodi 30.000 litara vina te zapošljava 25 radnika koji rade u poljoprivredi, ugostiteljstvu i turizmu. Cijelo imanje se prostire na deset hektara od kojih tri čine vinogradi, a ostalo su pašnjaci, šuma i povrtnjak. Kezele objašnjava kako su više orijentirani na turizam te godišnje ugoste nekoliko tisuća stranih gostiju, najviše iz SAD-a i Kanade koji su redom oduševljeni škrletom. "Sve intenzivnije razgovaramo o standardizaciji tipičnog škrleta redovne berbe i uvođenju posebnog znaka kvalitete. Iako nam svima izvoz zvuči zanimljivo, uvjeren sam kako su najveće prilike za škrlet ipak na domaćem tržištu. Dokaz tome su potražnja na području Zagreba i Jadrana, te turisti koji posjećuju Hrvatsku i traže autentične proizvode, a škrlet je zasigurno pravi ambasador regije Moslavine pa i čitave Hrvatske. Ako netko sumnja, izazivam ga da kuša jedan od škrleta naših članova Florijanović, Ilovčak, Jaram, Kezele, Miklaužić, Mikša, Trdenić i Voštinić-Klasnić. Uvjeren sam da će ući u klub strastvenih škrletoljubaca", poručuje Kezele.

Struka i vinska publika

ŠkrletOVO podiže reputaciju
Ove godine su organizirali drugo po redu ŠkrletOVO, manifestaciju manjeg formata koja je orijentirana na struku i vinsku publiku, a cilj joj nije masovnost nego podizanje reputacije škrleta. Glavnu riječ imali su mladi stručnjaci koji su doktorirali obrađujući škrlet u svojim znanstvenim radovima, a na stručnom djelu bilo je stotinu sudionika. Kasnije na Škrlet partyju okupilo se više od 200 posjetitelja.