Europa je putem kohezijskih politika i drugih instrumenata koji su nam na raspolaganju važan dio hrvatskog regionalnog razvoja, a fiskalna i funkcionalna decentralizacija ključna je za ravnomjeran razvoj svih regija. Prilikom formiranja zakona koji se tiču jedinica lokalne i regionalne samouprave važno je da se, uz poticanje razvoja nerazvijenih krajeva, dijelovima s visokim stupnjem razvijenosti omogući daljnje napredovanje. Istaknuto je to na okruglom stolu na temu razvoja hrvatskih županija do 2030. godine, održanom u prostorijama Poslovnog dnevnika i Večernjeg lista, s kojega je poručeno i da su hrvatske županije 25 godina od osnutka postale snažna spona između građana i izvršne vlasti.

Proračuni kojima raspolažu županije, gradovi i općine najčešće nisu dostatni za realizaciju projekata bez europskih sredstava, a posebice onih iz područja kulture, prirodne baštine, istraživanja i inovacija te komunalne i cestovne infrastrukture. Važnost Europske kohezijske politike za hrvatske županije istaknuo je predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk. “Oko 80 posto svih javnih investicija u Hrvatskoj financirano je iz fondova EU, a kad taj efekt prebacite na BDP, dolazite do 2-3 posto rasta kad bi se kohezijska sredstva koristila u rasponu koji nam je omogućen. U proračunima nedostaje slobodnih sredstava, a potencijal za korištenje europskog novca je velik i moramo ga iskoristiti”, dodao je. Govoreći o demografskim problemima s kojima je Hrvatska trenutno suočena, smatra da su na taj scenarij utjecale sve instance ovog društva. “Na pozitivna demografska kretanja utječu posao i plaća, kvalitetno zdravstvo i školstvo, pametna stambena politika, dobri uvjeti za rodiljine dopuste, ali i opća atmosfera u državi koja mora biti pozitivna. Šibensko – kninska županija stanje nastoji popraviti poticanjem razvoja inovativnog i konkurentnog gospodarstva, valorizacijom kulturne i prirodne baštine te razvojem turizma, odnosno svojim građanima želimo pružiti uvjete za ugodan život, pri tome imajući u vidu uravnoteženi razvoj svih dijelova županije”, poručio je. Pauk potencijal razvoja svoje županije vidi prvenstveno u područjima na kojima je moguće temeljiti daljnji razvoj kao što su selektivne grane turizma poput ruralnog, kulturnog i sportskog turizma te nautike, zatim u razvoju metaloprerađivačke industrije te povezivanju gospodarstva s obrazovnim i znanstvenim institucijama.

Moraju dizati kredite

Svakoj strategiji prethodi analiza postojećeg stanja uz pomoć koje se detektiraju prednosti i nedostaci te se u konačnici definiraju i ciljevi, složio se i župan Krapinsko – zagorske županije Željko Kolar. “Preširoko smo išli s ovom financijskom omotnicom i rezultati nam za sada nisu najbolji. Da bi se to promijenilo svi zajedno moramo biti brži i efikasniji te je potrebno što hitnije napraviti funkcionalnu i fiskalnu decentralizaciju koja je ključ svega. Za postojeće projekte koji su odobreni kao županija moramo dizati kredite kako bismo sufinancirali svoj udio jer nemamo dovoljno snažne fiskalne kapacitete. To jednostavno nije normalna situacija, upitna je i provedba novih projekata a ovako povoljna financijska omotnica kakvu imamo sad, sljedeća vjerojatno neće biti”, kazao je Kolar. Navodeći demografske probleme u svojoj županiji, istaknuo je i da dio problema leži u niskim plaćama zbog kojih se gubi dio radne snage iako puno manje nego u drugim dijelovima Hrvatske. Mladi k tome, dodao je, danas nemaju volje niti želje čekati da bi dobili šansu. Neka od rješenja koje su za sanaciju tog problema ponudili je, primjerice, popularizacija te stipendiranje deficitarnih zanimanja. “Sve je na kraju pitanje fiskalnog kapaciteta i koliko uopće toga možete realizirati. U razdoblju od 2030. našu županiju želimo vidjeti kao onu s razvijenim malim i srednjim poduzetništvom, centrima kompetencija i izvrsnosti, kvalitetno razvijenim turizmom koji će do 2025. godine generirati i milijun noćenja. Ponudit ćemo dobru mrežu vrtića i škola i dobru prometnu povezanost da ljudi za 20-30 minuta mogu doći na posao u Zagreb i nakon njega nam se vratiti u Zagorje”, poručio je Kolar.

Različite strategije

Postoje mnoge sektorske strategije koje uže definiraju određena područja, naglasio je župan Sisačko moslavačke županije Ivo Žinić. “Na dobrom smo putu dobre usklađenosti nižih razina, a ono gdje vidim problem je provedba strategija i činjenica da se nedovoljno koriste. Strateško je planiranje itekako bitno za razvoj određenog područja, pri čemu valja napomenuti da je Sisačko-moslavačka županija pogranično područje, a samim time i u drugačijem položaju. Ratna zbivanja su ostavila traga na razvoju ove, ali i drugih naših županija. Uništeni su gotovo svi gospodarski subjekti što je teret koji i danas nosimo. Upravo europska kohezijska politika omogućava jedan sustav solidarnosti i razvijenija područja trebaju voditi brigu o ruralnim područjima”, pojasnio je Žinić. Spomenuvši demografiju, kazao je i da je jedan od županijskih problema to što gotovo 80 posto sisačko – moslavačkih studenata nakon studija ostane živjeti u Zagrebu. “Prema nekim računicama, mogli bismo izgubiti 50 tisuća stanovnika kroz sljedećih nekoliko godina. Proces razvoja je vrlo spor, što uglavnom možemo zahvaliti presporoj birokraciji te preglomaznom državnom aparatu koji koči razvojne procese. Slažem se da bi se državna imovina trebala spustiti jedinicama lokalne samouprave na upravljanje, jer tko može kvalitetnije upravljati regionalnim razvojem nego županije, gradovi i općine. Decentralizaciju treba ubrzati, već uredi državne uprave izazivaju paralelizam u obavljanju poslova na regionalnoj razini”, kazao je. Dodao je i da je prednost Sisačko- moslavačke županije leži u potencijalu razvoja kontinentalnog turizma te u specijalizaciji i održavanju industrija koje je ondje već posluju, dok će sve to skupa omogućiti normalan život i vratiti dio ljudi koji je otišao.

Strategija daje odgovor što trebamo napraviti, a dokument je taj koji govori kako to treba učiniti da ne ostane sve samo skup želja, smatra župan Požeško-slavonske županije Alojz Tomašević. “Naša strategija ne može biti ista kao strategije dalmatinskih županija, ali naravno da možemo surađivati. Što se tiče ustroja ovakvog kakvog danas imamo, već 25 godina, zašto mijenjati nešto što funkcionira? Poanta je u tome da su županije poveznice s ministarstvima i Vladom RH. Ako u Slavoniji ne bude više ljudi, što će nam tvornice i milijuni? Pitanje ostanka ljudi na našim prostorima je i pitanje nacionalne sigurnosti”, kaže Tomašević. Naglasio je kako su dijelovi Požeško-slavonske županije još uvijek pod minama te da treba raditi na kvaliteti i visini životnog standarda zbog kakvog više neće biti iseljavanja. “U poljoprivredi želimo stvoriti uvjete u kojima poljoprivrednici ne bi bili više samo proizvođači sirovine nego i finalnog proizvoda. Želimo iskoristiti svaku stopu zemlje, poticati otvaranje obiteljskih gospodarstava, osnažiti industriju. Sve su to naši odgovori na demografske probleme”, istaknuo je požeško-slavonski župan.

Smanjenje nejadnakosti

Dogradonačelnica Zagreba Olivera Majić podsjetila je na status Zagreba kao grada i županije te činjenicu da je istovremeno i sjedište najveće urbane aglomeracije u Republici Hrvatskoj koja jedina obuhvaća područje više od jedne županije, štoviše tri županije s ukupno trideset jedinica lokalne samouprave. “Kohezijska politika teži smanjenju nejednakosti, ali nejednakost je pitanje perspektive. S jedne strane Zagreb je najrazvijenija hrvatska jedinica lokalne i područne samouprave, ali se s druge strane moramo uspoređivati s drugim europskim glavnim gradovima, pri čemu je očito da moramo voditi računa i o adekvatnom pozicioniranju našeg Grada i u kontekstu europskih metropola. Za nas je posebno važno da je urbani razvoj došao u središte kohezijske politike te da prilike koje su pred nama doista i realiziramo zajedničkim naporima, a na dobrobit građana naših gradova, županija i aglomeracija”, istaknula je dogradonačelnica Majić. U tom smislu, nastavila je, moramo uložiti sav potreban napor da u partnerstvu i zajedništvu ostvarimo što efikasnije povlačenje sredstava iz fondova EU, na temelju ciljeva, prioriteta i mjera koje smo utvrdili našim strateškim dokumentima. “Naša dva ključna dokumenta politike regionalnog razvoja su Strategija razvoja urbane aglomeracije i razvojna strategija Grada, koji su izrađeni u suradnji svih relevantnih dionika sukladno nacionalnoj razvojnoj strategiji. Od svih potencijala i resursa kojima raspolaže Grad Zagreb, zagrebački čovjek (ljudi) bili su i bit će najvažniji čimbenik razvoja što potvrđujemo i našom proaktivnom demografskom politikom”, poručila je Majić.