Projektu "Pouzdan partner" cilj  je izdvojiti ona poduzeća koja kvalitetno posluju uz minimalni rizik od nastupanja negativnih događaja. Do takvih poduzeća dolazi se kroz dvije faze. Prva faza selektira samo ona poduzeća koja zadovoljavaju minimalne kriterije mjerene kroz ključne financijske pokazatelje.

Kako bi se izbjeglo prisustvo fiktivnih poduzeća u ovom projektu, u obzir dolaze samo ona poduzeća s minimalno jednim zaposlenikom, te sa minimalno realiziranih 100.000 kuna prihoda u 2014. godini. S kvalitativne strane, poduzeća su morala imati minimalno B Bisnode bonitetnu ocjenu te prosječne dane vezivanja obveza manje od 60 dana.  Jasno, poduzeća nisu smjela imati zabilježen niti jedan negativni događaj u prošlosti (blokade, stečajevi, predstečajevi, neisplate plaća, porezni dug). Zahvaljujući tim filterima, došlo se do četvrtine najboljih hrvatskih poduzeća koja su zadovoljila sve ove kriterije.

Altmanov Z''score
Potom je uslijedila faza rangiranja poduzeća prema Altmanovom Z'score-u. Ovaj model ima multivarijantni pristup koji uključuje omjerne i kategorijalne vrijednosti čijom se kombinacijom diskriminiraju uspješna poduzeća od neuspješnih. Ukupno 500 poduzeća svoje mjesto našlo je na jednoj od tri ljestvice temeljem prethodno opisane metodologije. Liste malih i srednje velikih poduzeća sastoje se od po 200 poduzeća, dok je velikih poduzeća odabrano 100. Time odabrana poduzeća čine manje od 0,5 posto svih poduzeća koja su predala godišnji izvještaj u 2015. godini.

Oni su tijekom 2015. godine ukupno zapošljavali 93.213 osoba što čini 10,7 posto svih zaposlenih u hrvatskom poduzećima koja predaju godišnji financijski izvještaj. Pri tome manje od jedan posto udjela imala su mala poduzeća, trećina udjela odnosila se na srednje velika, a dvije trećine na velika poduzeća. Ukupno realizirani prihodi od 500 analiziranih poduzeća iznosili su 115,1 milijardi kuna, što predstavlja udio od 17,8 posto ukupnih prihoda cijelog gospodarstva. Ponovno uvjerljivo najveći udio od 75,9 posto odnosi se na 100 velikih poduzeća, dok na srednja velika poduzeća otpada velika većina ostalog udjela (23,4%). Kumulativna neto dobit poduzeća identificiranih kao pouzdani partneri iznosila je 9,2 milijardi kuna, dok je na razini cijeloga gospodarstva ona iznosila 16,5 milijardi kuna. Ponovno najveći doprinos su dala velika poduzeća koja su ostvarila ukupnu dobit od 7,3 milijardi kuna. Srednje velika poduzeća imala su 1,6 milijardi kuna dobiti, a mala poduzeća 0,3 milijardi kuna dobiti. 

Investirali 4,3 milijarde
Ukupni izvoz analiziranih poduzeća iznosio je 24,0 milijardi kuna, što čini 20,8% ukupnog hrvatskog izvoza. Velika poduzeća su doprinijela sa 73,8%, srednje velika sa 25,9%, a ostatak se odnosio na mala poduzeća.  Investicije pouzdanih partnera su iznosile 4,3 milijardi kuna, 11,1% svih investicija domaćeg gospodarstva. Pri tome je kod ovog pokazatelja još veća dominacija 100 velikih poduzeća, s obzirom da se čak 85,9% investicija analiziranih poduzeća odnosilo na njih.  Prosječno plaćanje obveza na razini gospodarstva iznosi 78 dana, dok među pouzdanim partnerima mala poduzeća u prosjeku plaćaju svoje obveze za 7 dana, srednje velika poduzeća za 22 dana, a velika poduzeća za 32 dana u prosjeku.

Stoga je lako moguće zaključiti kako odabrani pouzdani partneri svoje obveze izvršavaju unutar valute plaćanja, za razliku od velikog broja ostalih poduzeća u gospodarstvu. Među županijama očekivano prednjači Grad Zagreb gdje sjedište ima 222 poduzeća od njih 500 koliko ih se nalazi na listama, što čini 44,4% udjela. Drugoplasirana županija je Primorsko – goranska sa udjelom od 8,0%, a slijedi Splitsko – dalmatinska sa 7,4% udjela. S druge strane, Virovitičko – podravska i Ličko – senjska nalaze se na začelju liste s obzirom da samo tri poduzeća predstavljaju na listama navedene županije. Kod analize djelatnosti vodeća je trgovina sa 29,4% udjela, a potom slijedi prerada i proizvodnja sa 22,0% udjela. 

Vodeći sektori
Time na dva vodeća sektora otpada više od polovice poduzeća na listama pouzdanih partnera. Obrazovni sektor je na začelju, s obzirom da samo dva poduzeća se nalaze među odabranim pouzdanim partnerima. Međutim, to je ujedno sektor koji inače ima mali udio u ukupnom broju poduzeća na razini gospodarstva, pa stoga ovo ne treba čuditi. Usporedbom s 500 pouzdanih partnera iz prošle godine, ovogodišnja poduzeća koja su zadovoljila sve postavljene kriterije i bila najbolja prema Altmanovom Z'score-u zapošljavaju 10% manje u odnosu na prošlogodišnja. Prihodi lanjskih pouzdanih partnera su iznosili 100 milijardi kuna, pa se može reći da je prihodovnost ovogodišnjih poduzeća na listi za 15% bolja. Kumulativna dobit prošlogodišnjih 500 najboljih je bila niža, iznosila je 7,6 milijardi kuna, što je za 17% manje od kumulativne dobiti pouzdanih partnera iz ove godine. Ovogodišnja poduzeća imala su i za 16% bolji izvoz u odnosu na prošlu godinu, dok su investicije bile za 3% niže.

Likvidniji su i duguju manje

Prosječan stupanj zaduženosti od 0,01 do 0,33
Iako su udjeli malih poduzeća u kvantitativnim pokazateljima vrlo niski, mala poduzeća iz skupine pouzdanih partnera prednjače prema dva kvalitativna pokazatelja – tekućoj likvidnosti i stupnju zaduženosti. Omjer kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza koji čini tekuću likvidnost za mala poduzeća iznosi preko 30. Kod srednje velikih poduzeća njegova prosječna vrijednost je 3,5, dok kod velikih poduzeća tekuća likvidnost iznosi 1,9. Ukoliko se usporedi sa prosjekom gospodarstva od 1,0, jasno je koliko su poduzeća definirana kao pouzdani partneri likvidnija od ostalih poduzeća. Prosječan stupanj zaduženosti na razini gospodarstva iznosi 0,58, dok mala poduzeća iz liste pouzdanih partnera imaju prosječnu vrijednost tog pokazatelja samo 0,01. To znači da mala poduzeća pouzdani partneri u prosjeku samo 1% svoje imovine financiraju iz vanjskih izvora financiranja. Kod srednje velikih pouzdanih partnera prosjek ovog pokazatelja je 0,19, a kod velikih poduzeća 0,33. Time se jasno može zaključiti kako su poduzeća identificirana kao pouzdani partneri značajno manje zadužena od ostalih poduzeća.