Prema uglednom svjetskom poslovom listu, Financial Timesu, Jastrebarsko je jedan od 10 europskih gradova do 100.000 stanovnika koji imaju najbolje strategije za privlačenje stranih investiticija. Ovo priznanje dovoljno govori o poduzetničkoj situaciji u tom gradu. Kako pokazuju podaci konzultantske kuće Bisnode, u Jastrebarskom trenutno posluje 1146 poslovnih subjekata.

Tijekom 2015. godine bilo ih je osnovano 61, dok je istovremeno bilo ugašeno 52 tvrtki i obrta. Ukupno je 79 njih bilo u blokadi u posljednjih godinu dana. U fazi predstečaja trenutno je 14 subjekata. Među poreznim dužnicima nalazi se sedam subjekata, a pet ih se nalazi na listi neisplatitelja plaća. U postupku stečaja trenutno se nalazi samo jedno poduzeće s područja Jastrebarskog.

Rast izvoza i investicija

Kako pojašnjava Branimir Kovačić, viši financijski analitičar Bisnodea, od svih poslovnih subjekata u ovom gradu, ukupno ih je 323 ili 28,2 posto predalo godišnje financijsko izvješće u javni registar za 2015. godinu.

Oni su u 2015. godini kumulativno ostvarili 1,17 milijardi kuna prihoda, a kumulativna neto dobit iznosila je 37,6 milijuna kuna. Ti subjekti ukupno su lani zapošljavali 1923 osobe, što predstavlja prosjek od 6 zaposlenika po subjektu. Izvoz je iznosio 323,7 milijuna kuna, dok su analizirana poduzeća investirala ukupno 71,3 milijuna kuna tijekom 2015.

“U usporedbi s ukupnim rezultatima Zagrebačke županije, Jastrebarsko je imalo 4,8 posto udjela među poduzećima koja su predala godišnje financijsko izvješće. U ostvarenim prihodima na razini cijele županije, poduzeća iz ovog grada sudjelovala su s 2,6 posto udjela. Analizirana poduzeća imala su 4,6 posto udjela u ukupnom županijskom izvozu, dok su njihove investicije činile 3,8 posto svih investicija na županijskoj razini. Ukupno četiri posto svih zaposlenih u županijskom realnom sektoru odnosilo se na zaposlenike iz poduzeća koja su smještena na području Jastrebarskog”, ističe Kovačić.

Uspoređujući rezultate iz prošle godine s onima iz 2014., pokazalo se da su poduzeća iz ovog grada koja predaju financijsko izvješće zapošljavala 0,1 posto osoba više. Istovremeno su ostvarili 8,6 posto prihoda više, dok je kumulativna neto dobit bila za 24,4 posto veća. Izvoz je bio veći za 14,2 posto, dok su s druge strane investicije imale rast od 76,4 posto u odnosu na 2014. godinu.

Iako je Jastrebarsko imalo značajnu gospodarsku aktivnost i prije, najveći rast ostvaren je kroz gospodarsku zonu Jalševec u koju je dosad Grad uložio 17 milijuna kuna, ne računajući otkup zemljišta. Prema akutalnim podacima, u zoni djeluje 25 tvrtki koje zapošljavaju nešto manje od tisuću ljudi.

Jedna od najvećih investicija u Jalševec bila je upravo ona posljednja, kada je njemački trgovački lanac Kaufland u Jaski odlučio napraviti svoj logističko-distributivni centar. Radilo se o ulaganju 75 milijuna eura, a centar zapošljava oko 300 ljudi.

Logistički centri

Gradonačelnik Jastrebarskog Zvonimir Novosel, pojašnjava da su u gospodarsku zonu Jalševac zadnjih godina ušli mnogi veliki igrači poput Lidla, Jamnice, Drvoproizvoda…

“Zašto su svi oni odabrali Jasku? Njihova investicija nije bila slučajna, to je rezultat ne samo idealnog prometnog položaja Jastrebarskog, nego i naših višegodišnjih ulaganja u gospodarsku zonu Jalševac. Kad smo počeli raditi na tom projektu, oporba nas je prozivala i optuživala da gradimo cestu koja vodi u polje, no mi smo imali viziju i nismo odustajali. Osim toga, znali smo nešto što oni nisu, a to je da postoji interes za našom poslovnom zonom. Čim je Kaufland najavio namjeru investicije mi smo im ponudili pomoć. Pregovori su išli rekordno brzo, u nešto više od godinu dana otvoreno je 80.000 kvadratnih metara hala”, ističe Novosel.

Dodaje da i dalje postoji interes za ulaganja, a mjesta još ima dovoljno, jer je od 330 hektara površine, svega 90 zasad popunjeno. Većina zemljišta unutar zacrtane zone u privatnom je vlasništvu, koje grad sukcesivno otkupljuje sukladno interesu potencijalnih investitora.

U tijeku je gradnja i novog vodoopskrbnog sustava i pročistača voda čija je vrijednost 110 milijuna kuna, a trebao bi trebao biti završen do 2018. Iako 90 posto ovog iznosa sufinanciraju Hrvatske vode, odnosno fondovi EU, veliki iznos otpada i na sam Grad. Novosel pojašnjava da će ovaj projekt biti isfinacniran na način da se građanima uvela naknada za razvoj od 1,7 kuna po kubnom metru potrošene vode te da se Jaska neće morati zaduživati. Grad je godinama bio sputan velikom vojarnom JNA površine 130 hektara, koja je onemogućavala širenje prema obližnjim obroncima Plešivice. Vojarna više nije u funkciji, pa se razmišlja o novim, civilnim sadržajima.     

Razvoj vinogradarstva i turistička ponuda

Mladi vinari i znastvenici

Usprkos razvoju poduzetništva, za mnoge ljude je i dalje prva asocijacija na jaskanski kraj i dalje vino. Na obroncima Plešivice registrirano ih je 60-ak, od toga 30 ozbiljnih, a 10 onih vrhunskih, koji žive samo od toga, kao što su Tomac, Korak ili Šember. I oni se brzo razvijaju, pa se tako primjerice Tomac skoro u potpunosti prebacio na pjenušce. Prije 10 godina krenuo je s njihovom proizvodnjom i to po šampanjskoj metodi, a sada mu pjenušci čine glavninu ukupne proizvodnje. Nakon Tomca u tu su priču ušli i drugi vinari, koje je kao kvalitetne prepoznao i ugledni magazin Decanter. Drugi narašta plešivičkih vinara su redom školovani enolozi te je realno za očekivati da će spoj struke i tradicije dati u budućnosti još bolje rezultate. I Plešivička vinska cesta postaje sve popularnija, pa se tako stranci nakon povratka s Jadrana sa svojim kamperima sve češće zadrže na Plešivici, kod onih vinara koji nude smještaj i otvorili su kušaonice.