Okiroto iz Pregrade s 64 zaposlenih jedan je od najvećih poslodavaca u tom zagorskom gradu, no ova tvrtka za preradu plastičnih masa i gume je možda i zanimljivija jer je to danas jedini dio nekadašnjeg moćnog Ina OKI-ja koji je preživio turbulentno razdoblje krize hrvatske petrokemijske industrije.

Okiroto je 2000-ih privatiziran u kuponskoj privatizaciji, a nekoliko godina kasnije gotovo u potpunosti je prešao u vlasništvo obitelji Marković. "Svaki dan se borimo s vjetrenjačama ali glava nam je još uvijek iznad vode i nesmijemo se žaliti", u kratkom sažima aktualne poslovne uvjete u tvrtki Dinka Marković, direktorica Okirota. Proizvođač raznih plastičnih kontenjera, vodomjera i revizionih okana, spremnika najrazličitije namjene te bačvi i kada se na tržištu sve teže bori s jeftinom, najčešće uvoznom konkurencijom, a što se odražava i pad prihoda koji je lani iznosio nešto više od 17 milijuna kuna. Za usporedbu, 2011. je realizacija bila gotovo 25 milijuna. U Okirotu ističu da im je značajne probleme prouzročila činjenica da je nekoliko njihovih ključnih kupaca, uglavnom komunalnih i sličnih tvrtki, otišlo u stečaj što im je smanjilo tržište. Zbog toga danas sve značajni dio prihoda ostvaruju s partnerima u inozemstvu, uglavnom u Sloveniji i Italiji. 

Ekološki proizvodi
Za razliku od konkurencije koja svoju masovnu proizvodnju bazira na tehnologiji štancanja proizvoda, Okiroto se orijentirao na visokokvalitetne i potpuno ekološke proizvode temeljene na tehnologiji rotacionog kalupljenja tzv. rotomoulding. Ovakvi proizvodi, temeljeni na polietilenu, su puno otpornji na trošenje i lom, a zbog čega su njihovi česti naručitelji tvrtke i ostali profesionalni korisnici. Uz to, ovakvi artikli su 100 posto ekološki jer se u potpunosti mogu reciklirati, a što u samoj tvornici i prakticiraju.

"Naša prednost je da smo fleksibilni i da možemo naručitelju napraviti malu seriju visokokvalitetnih proizvoda po točnoj specifikaciji. Ako netko treba 10 ili 50 kontejnera ili specijalnih kada, mi smo partner za njega. No, ako netko želi naručiti 10.000 komada nekog proizvoda, tada mi nismo u igri", pojašnjava Marijan Marković, vlasnik i bivši dugogodišnji direktor Okirota. U tvrtki je angažirana čitava obitelj, pa je tako osim vlasnika Marijana i njegove supruge, dugogodišnje voditeljice financija i aktualne direktorice, Dinke, u tvrtki angažirana i kćer Ivana kao voditeljica komercijale, a u poduzeću je i njezin suprug. Najmlađi član obitelji Marković je upravo upisao Ekonomski fakultet u Zagrebu i priprema se za preuziman  je financija u obiteljskom biznisu. 

Povijest tvrtke
Sam Okiroto je nastao 1971. godine kao supstitut zatvorenom rudniku u Pregradi. "Kako je na našoj lokaciji ostalo 108 rudara bez posla, a nije ih bilo moguće zbrinuti u mirovinu ili na neki drugi način, tadašnja općinska vlast je dogovorila s OKI-jem Zagreb da se dijelovi njihovih tehnologija instaliraju u Pregradi. U prvoj fazi smo konfekcionirali PE folije, odnosmo proizvodili smo jednokratne rukavice koje su danas u širokoj uporabi na svim benziskom crpakam, a što tada nije bio slučaj.

Zatim je instaliran pogon za proizvodnju češljeva, a 1975. počela je proizvodnja tehnologijom rotacionog lijeva prema američkoj licenci. Okiroto je bio pionir u izgradnji ove naše pregradske industrijske zone koja se u zadnje vrijeme sve više izgrađuje. Nakon otkupa zemljišta, 1986. godine proradila je i faza tvornice na našoj tzv. novoj lokaciji. Instalirana je proizvodnja prahova za vlastite potrebe i potrebe tržišta, izgrađena je kotlovnica te vlastita trafo stanica. Za vrijeme Domovinskog rata jedva smo preživjeli i drastično smanjili broj radnika kojih je u najboljim danima bilo 268", kaže Marijan Marković koji je gotovo od prvih dana bio direktor. 

Proizvodi

Jedini opremaju atomska skloništa

Proizvođač plastike iz Pregrade je, kako sami s ponosom navode, jedini hrvatski ovlašteni isporučitelj opreme za atomska skloništa. Radi se prvenstveno o raznim spremnicima za svježu i otpadnu vode, sanitarne komponente, a isporučuju i namještaj. Kako se radi o specifičnim uvjetima,  za takve artikle su potrebni posebni standardi. No, u Okirotu se žale da je sve manje narudžbi za ovaj program koji je prije činio i do 20 posto ukupne proizvodnje tvrtke iz Zagorja. Danas stambene zgrade više nemaju obvezu izgradnje i opremanja atomskih skloništa, ali je ostala obveza za javne objekte poput trgovačkih centara i sl.