Na sajamskom prostoru u Gudovcu od petka do nedjelje održan je 26. Jesenski međunarodni bjelovarski sajam.

Ovaj najveći gospodarski sajam u državi i široj regiji prigodnim je govorom otvorio ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić naglasivši kako je iz godine u godinu vidljiv rast i razvoj sajma. "Osobno sam na sajmu sigurno dvadeseti put, a u ulozi ministra poljoprivrede obišao sam na desetke sajmova ove vrste i sa sigurnošću mogu reći kako je ovaj najjači sajam bilo kojeg karaktera u Hrvatskoj.

Podaci govore kako je ove godine i deset posto više izlagača, što znači da sajam rezultira uspješnijim poslovanjem", kazao je Tolušić dodavši kako mu je posebno drago što jesenski sajam u velikoj mjeri ističe hrvatsko stočarstvo, jer, tvrdi, to je jedna od najbitnijih grana hrvatske poljoprivrede. Stočarstvo, kazao je, mora biti perjanica hrvatske poljoprivrede i to je Vlada dokazala raznim mjerama. "S prvim danom iduće godine smanjuje se PDV na promet svih životinja i svježeg voća, povrća i mesa te na umjetna gnojiva i stočnu hranu.

U cijelom lancu, znači od farme do stola, stočari će osjetiti olakšanje", razveselio je Tolušić čak 500 prisutnih izlagača, ali i posjetitelje. Davorin Posavac, direktor Bjelovarskog sajma, iskoristio je priliku te istaknuo kako osim hrvatskih izlagača, na sajmu izlaže i devet stranih država. Posjetitelji su kroz tri dana imali priliku vidjeti 510 kvalitetnih grla od čak 45 pasmina, a sve to predstavilo je 450 izlagača. 

Prezentacija i edukacija
Osim toga, svi zainteresirani mogli su prisustvovati na 14 različitih predavanja te uživati u bogatom svakodnevnom sadržaju sajma. Odluka Hrvatske poljoprivredne agencije i sajma bila je domaćim, hrvatskim, stočarima dati priliku pa je tako najvećeg sajamskog vola, teškog preko 1300 kilograma, iz malenog sela Radetići u Istri doveo Mario Udovičić.  "Ovo je istarsko govedo, a na svom gospodarstvu ja držim 30 grla ove pasmine i 17 hladnokrvnjaka.

Kao što vidite, ovaj vol težak je gotovo tonu i pol, a ime mu je Boškarin. To je ime u narodu poznato za istarska goveda, ali ovaj je vol zaslužio da to bude i njegovo osobno ime. Inače, porijeklo ovog goveda nikada kraja razjašnjeno, a pretpostavlja se da su prije čak dvije tisuće godina došli iz Rusije", objasnio je stočar Mario Udovčić. Boškarin je s vremenom, tvrdi Udovičić, postao sinonim opstojnosti istarskog seljaka kroz stoljeća, a njegova visoka otpornost, skromnost i prilagodljivost uvjetima omogućila im je da i danas budu rasprostranjeni diljem Istre. Osim najvećeg istarskog vola, posjetitelji su mogli vidjeti razne zanimljivosti, poput po prvi put u Hrvatskoj predstavljenog solarnog navodnjavanja. "Ovo što smo prvi put na Bjelovarskom sajmu izložili, sa sigurnošću mogu reći da je najmoćnije u Hrvatskoj. 

Polugodišnja prodaja
Nitko nema ovako složen sustav za navodnjavanje. Naime, riječ je o 15 kilovata panela, a pumpa koja se nalazi u vodi jest 11 kilovata. U prijevodu, ova pumpa u jednoj minuti baci oko 500 litara vode. Ona se ujutro sama može upaliti kada dođe sunce i podigne je na određenu voltažu te radi sve dok sunce ne zađe.  Dnevno izbaci 50 do 100 kubika vode dnevno, a površina koja bi se mogla s ovime navodnjavati doslovno je neograničena", objasnio je Milan Popović iz Zagreba.

Osim toga, nude i solarne prikolice koje su mobilne te se prevoze na potrebne dijelove polja od kuda skupljaju energiju za daljnje navodnjavanje. Ovakva vrsta navodnjavanja u nekim poljoprivredno razvijenijim zemljama ima veliku iskoristivost, dok u Hrvatskoj je ona još uvijek relativno mala. "U Hrvatskoj su ugrađeni uglavnom manji sistemi koje navodnjavaju tri do četiri hektara. Takva jedna površina zahtijeva devet panela i pumpu od kilovata do dva, to je više nego dovoljno", tvrdi Popović. Osim navodnjavanja zemlje, postoje primjeri gdje se solarna energija koristi i za punjenje ribnjaka.

Naime, kako razina vode pada, ljudi su prisiljeni tražiti drugu vrstu pomoći pa je jedan ovaj sustav ugrađen u ribnjak u Rešetarima gdje im dnevno raste nivo vode dva centimetra, dok je prije svakodnevno padao za jedan centimetar.  Ovim raznovrsnim izlagačima pridružili su se i oni s domaćim proizvodima, poput Josipa Lukačića iz Pitomače koji svoje domaće kupinovo vino izlaže od samih početaka sajma. "Gledam kako se razvija sajam iz godine u godinu i mogu vam reći da je to nemjerljivo s počecima. Nama, malim izlagačima i OPG-ovcima, ovo znači jako puno jer tijekom ova tri dana ostvarimo polugodišnju prodaju", kazao je Lukačić.