Industrija videoigara jedna je od najbrže rastućih u svijetu te je vrlo važno da Hrvatska tu zauzme poziciju jednog od lidera, a za sada je na dobrom putu u čemu pomaže i nominacija Novske kao nacionalnog središta razvoja gaminga, rečeno je na konferenciji “Mladi – pokretači suvremenih industrija” koja je održana u Poduzetničkom inkubatoru Sisačko-moslavačke županije – Pismo u Novskoj u sklopu EU projekta Europska godina mladih 2022. Istaknuto je da je ovo događanje u Novskoj prvo u Hrvatskoj i jedno od prvih na razini čitave EU kojim se obilježava Europska godina mladih što daje dodatni značaj svemu ovome što se događa i tek će se događati u Pismo u Novskoj.

Uloženo puno truda i rada

Željka Josić, državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, istaknula je da je puno truda i rada uloženo u ovaj poduzetnički centar za gaming industriju, ali i u razvoj obrazovnog programa za tehničara za gaming, najprije u Sisku, a zatim i u Novskoj.

“Vaš glas je upravo ono što u Vladi i ovom Uredu moramo i želimo čuti. To je posebno važno u Europskoj godini mladih kada je ova tema dignuta na jednu višu razinu i kada se provodi niz projekata kako bi se pomoglo mladima, a posebno u njihovom poduzetničkom razvoju kroz kreiranje regulative i programa”, kazala je Josić. Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije, koja se na događanje uključila videovezom, istaknula je da EU s Godinom mladih želi pokazati važnost mladih u razvoju budućnosti Unije jer upravo nove tehnologije poput gaming industrije stvaraju eko sustav poželjan za ostanak i dolazak stanovništva.

Marin Piletić, gradonačelnik Novske, istaknuo je važnost ovakvih projekta jer su, kako sam kaže, od grada čije je gospodarstvo počivalo uglavnom na poljoprivredi, drvnoj i tekstilnoj industriji, stvorili središte hrvatske gaming industrije s velikim potencijalom za razvoj.

Josipa Bencek, suautorica projekta pametnih naočala Grow Art koje osobama oštećenog sluha pomažu da kroz pretvaranje glasa u tekst imaju aktivniji život, pojašnjava da su na ideju došli kroz gaming, odnosno igre na kojima su radili. “U igrama je proširena stvarnost nešto normalno te smo se pitali da li bi mogli nešto od toga napraviti u realnosti. Činjenica je da je gluhoća veliki problem i da u svijetu ima više od 100 milijuna gluhih i barem četiri puta toliko još ljudi s oštećenim sluhom, a kako imam nekoliko takvih osoba i u svojem okruženju, shvaćam s kakvim sve problemima u normalnom funkcioniranju se oni susreću. Naše naočale bi im pomogle da “čuju” svojim očima”, istakla je ova mlada inovatorica.

Financije – najveći problem

Dodaje da bi naočale trebale u realnom vremenu pretvarati zvuk i tekst na četiri jezika, a što ima veliku primjenu i u prevoditeljstvu. Matija Hržić, autor projekta pametne pčelarske vage Smart Bee, ističe da su financije možda i najveći problem mladim inovatorima u razvoju i komercijalizaciji projekata.

“Nedostatnost materijala, znanja i tradicije u Hrvatskoj veliki je problem za razvoj ovakvih projekata. Činjenica je da imamo već desetine potencijalnih kupaca koji su zainteresirani za naš proizvod, ali ne želimo se zalijetati s izlaskom na tržište dok ne zaokružimo čitavi proces razvoja, financiranja i proizvodnje. Uvelike računamo na EU fondove”, istaknuo je Hržić čiji bi proizvod uvelike pomogao pčelarima čije košnice se nalaze desecima i stotinama kilometra od njih.

Stoga je veliki izazov nadgledanje košnica u realnom vremenu zbog oštećenja i krađa. Zbog toga se javila potreba za stvaranjem održivog i relativno jeftinog sustava za daljinsko praćenje parametara vezanih uz zdravlje, produktivnost i sigurnost pčelinjaka. Pametna vaga mjeri masu košnice, temperaturu i vlagu unutar i izvan košnice, određuje geolokaciju te detektira njezino eventualno prevrtanje. Navodi da se primjenom ove tehnologije može na bazi prosječnog pčelinjaka s 30-ak košnica dnevno osigurati i do 50 kilograma meda više.