Kako je u uvodnoj riječi naglasio glavni urednik Poslovnog dnevnika Mislav Šimatović, triljski Poslovni uzlet 12. je po redu od ukupno 30 koliko ih će biti organizirano ove godine. „Prepoznali smo vrijednost malih i srednjih poduzetnika u ukupnom hrvatskom gospodarstvu jer upravo oni s 50 posto sudjeluju u kreiranju BDP-a te zapošljavaju 65 posto ukupnog broja zaposlenih. Manifestacije Poslovnog uzleta zamišljene su kao snažan alat koji će malom i srednjem poduzetništvu dodatno podići konkurentnost kako na domaćem tako i europskom tržištu“, naglasio je Šimatović.

Lokalna samouprava, nadovezao se predsjednik gradskog vijeća grada Trilja Ivan Bugarin, ima isti cilj. Istaknuo je da je fokus trenutno stavljen na razvoj ruralnih krajeva čime planiraju mlade ljude motivirati na ostanak. „Uz pomoć razvojnih projekata grada Trilja i razvojne agencije RERE završili smo prvu fazu izgradnje i opremanja industrijske zone. Očekujemo i da će uskoro krenuti i druga faza čime ćemo svim trenutnim ali i budućim generacijama lokalnih poduzetnika pomoći u pripremi i plasmanu njihovih proizvoda. Važno je da prepoznamo mogućnosti koje nam se pružaju, pri čemu je naša uloga da za kvalitetan uzlet osiguramo sve nužne preduvjete“, zaključio je Bugarin. 

Jedno od rješenja koje za poticanje malog i srednjeg poduzetništva nudi Splitsko – dalmatinska županija su mjere i programi kojima se nastoji unaprijediti korištenje prvoklasnog poljoprivrednog zemljišta, poručio je župan Splitsko – dalmatinske županije Zlatko Ževrnja. „Poljoprivrednicima je do sad podijeljeno oko 3,5 milijuna poljoprivrednih sadnica, od čega samo milijun sadnica masline. Sustavno radimo na uređenju poljskih staza, kao i na istraživačkim i znanstvenim projektima kojima poljoprivrednu proizvodnju želimo podići na viši nivo. Problem je što još uvijek nismo svjesni vlastitih potencijala. Sposobni smo prehraniti pet puta više ljudi nego što Republika Hrvatska ima stanovnika a podaci pokazuju da sedam milijardi kuna hrane više uvezemo nego što izvezemo“, poručio je župan.

Treća strana na koju se mali i srednji poduzetnici u svom razvoju mogu osloniti svakako je Ministarstvo poduzetništva i obrta, nastavio je zamjenik ministra Mario Turalija. Kao prvi korak gospodarskog napretka istaknuo je promicanje poduzetničkog duha te skraćivanje raznih birokratskih procesa poput prijava za sredstva iz EU fondova. „Malo i srednje poduzetništvo najfleksibilniji je tržišni subjekt koji je istovremeno opterećen financijskim problemima, lošim kreditima te općenito oslabljenim pristupom novcu. Veći konkurenti u kredite ulaze uz kamatnu stopu od 1 ili manje posto, dok je karakteristika naših kredita pet ili šest posto kreditne kamate. Zato smo osigurali čitav niz poticajnih mjera poput mikro – kredita po kamatnoj stopi od 0,99 posto i sredstava namijenjenih start up tvrtkama, a povukli smo i novac iz Svjetske banke. Poljoprivrednici, želimo doprijeti do vas da pokrenemo zemlju i gospodarstvo“, zaključio je Turalija.

Zajedničkim djelovanjem do rješenja

Hrvatski je poljoprivredni sektor suočen s mnoštvom problema no zajedničkim djelovanjem na svim razinama većina njih se može uspješno riješiti, poručeno je panel diskusije pod nazivom Kako mlade uključiti u poljoprivredu održane u petak u sklopu Poslovnog uzleta grada Trilja.

Naime, iako se Splitsko – dalmatinska županija može pohvaliti sa 25.000 hektara raspoloživog poljoprivrednog zemljišta tek se manji broj mladih odlučuje na bavljenje poljoprivredom. Triljski kraj, primjerice, raspolaže pašnjačkim i oraničnim površinama, kao i zemljom na kojoj bi se mogle uzgajati pčele, zatim posjeduje iznimno prirodno bogatstvo voda pogodnog za ribogojilišta  – što su sve redom prilike za nova radna mjesta, istaknuli su panelisti. Dodatno, velik se potencijal, pak, krije u malim i neiskorištenim poljima, čija je zemlja gotovo djevičanska, a koja pobuđuju velik interes proizvođača orijentiranih na uzgoj organske hrane.

No, voditelj Odsjeka društvenih djelatnosti u gradu Trilju Ivan Šušnjara, smatra da bez obzira na prirodno bogatstvo zemlje postoji veliki problem usitnjenosti zemljišta koja njihovi vlasnici nevoljko ustupaju na korištenje. „Da bismo potaknuli mlade na bavljenje poljoprivredom, prvo trebamo poraditi na zakonskim okvirima koji će pojednostaviti procese zakupa i davanja zemljišta na korištenje. Žalosno je da s jedne strane imamo poduzetnike koji nemaju dovoljno zemlje, a s druge neiskorištene, neodržavane i zapuštene površine“, kaže Šušnjara.

Drugu vrstu problema s kojima se poljoprivrednici susreću predstavio je Mate Ljubičić, vlasnik pekarne Završće. Obrt je osnovao u okviru Braniteljske zadruge grada Trilja, a njegova je specifičnost tradicionalna proizvodnja kruha ispod peke.

Istaknuo je da bi bez financijske potpore Ministarstva branitelja bilo bitno teže započeti posao, no da je njegov objekt godinama uspješnog poslovanja opravdao sve što je u njega uloženo. „Naš domaći kruh plasiramo po restoranima i hotelima, a ponudu planiramo dodatno proširiti i uključivanjem drugih OPG-ova i njihovih proizvoda. Naše tržište su, osim domaćih ljudi, turisti koji žele doživjeti autohtonu lokalnu gastronomsku ponudu“, kaže Ljubičić. Za sada zapošljava dvoje radnika, no potencijal koji njegov pristup tržištu nudi mogao bi u budućnosti generirati i nova radna mjesta. Planira zasaditi i autohtonu vrstu pšenice čime bi kruh proizveden u pekari Završće dobio dodatnu vrijednost. Od problema Ljubičić ističe brendiranje i certificiranje proizvoda za koji do sad nije imao dovoljno novca. „Susjedne zemlje imaju isti ili sličan proizvod, pa bi nam zaštita proizvoda trebala biti sljedeći korak. Nažalost, u datom trenutku nisam imao dovoljno vremena za posvetiti se tome“, rekao je Ljubičić.

S potonjim se složio Frane Strikić s Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, koji je upozorio da se poljoprivrednika očekuje posjedovanje iznimnog seta vještina. Osim obrade i pristupa zemlji, sadnji voća ili povrća – općenito užim znanjima poljoprivredne djelatnosti kojom se bave, pretpostavlja se i da su dobri marketinški stručnjaci. „Poljoprivrednike u dobrom dijelu njihovih obaveza treba rasteretiti, a umrežavanje je dobar način kako takvo što postići. Nalazimo se na specifičnom području, gledano s klimatske ili geografske strane. Naša je najveća prednost što bismo uz dobar sustav sve što proizvedemo mogli plasirati i na inozemna tržišta. Do ljudi treba doprijeti edukacijama i kampanjama poput Poslovnog uzleta jer se tako dolazi do ideja“, rekao je Strikić. Upozorio je i da je registracija OPG-a najvažniji i prvi korak ka povlačenju i korištenju sredstava iz programa ruralnog razvoja, s obzirom da se većina poduzetnika, baš kao i pekara Završće, bore s nedostatkom sredstava. Mlade, nastavio je, dodatno treba motivirati ne samo klasičnim načinom educiranja već i velikom količinom terenskog upoznavanja s proizvodnim procesima u poljoprivredi.

Da ipak nije sve proteklo u sasvim negativnom tonu zaslužno je iskustvo Zvonimira Ivšića, mladog poljoprivrednika posvećenog uzgoju badema. Računajući na brojne faktore koji mu idu u prilog, poput blizine obale i turizma, ali i same tradicije proizvodnje koja bademovu ulju diže i cijenu, ne sumnja da će uspjeti. „Planiram postati i još konkurentnijim, i to proizvodnjom netipičnog gorkog badema. Rekao bih da je riječ o egzotičnom proizvodu koji ima dosta potencijala“, najavio je Ivšić. Kao i ostali panelisti, naveo je problem birokracije kao jednu od vodećih prepreka bržeg razvoja. U posao je, kaže, ušao za vrijeme globalne ekonomske krize no ona mu nije bila jedina motivacija.  „Krenuo sam iz ljubavi prema poljoprivredi i u međuvremenu sam u ovaj posao uložio mnogo. Vjerujem da radim dovoljno dobro da bi mi se trud na kraju isplatio. Ciljam na tržište farmaceutske industrije, ali se mogu proširiti i na prehrambenu te kozmetičku“, zaključio je.

Uz sve navedeno ipak je ozbiljna i konkurentna poljoprivreda, kao i ostvarivanje punih ekonomskih potencijala nezamisliva i bez implementacije novih tehnologija, složili su se svi prisutni.

Edukativne radionice

Poslovni uzlet grada Trilja održan u petak obilježile su i edukativne radionice za poduzetnike, što je uostalom i cilj ove manifestacije. 

Na predavanju pod nazivom Saznajte kako do EU fondova za poljoprivredu i ruralni razvoj koje je održao Krešimir Budiša iz UHY Savjetovanja moglo se naučiti o tome kako uspješno pripremiti EU projekt te financirati svoje poduzetničke projekte u području poljoprivrede i ostalih sektora. Pažnja se posvetila detaljima zbog kojih projekti na natječajima ne prolaze, kao i onim nijansama zbog kojih su određeni projekti proglašavani uspješnima. Prikazan je i pregled mogućih dostupnih sredstava iz predmetnih područja u 2016. te do 2020. godine, kako bi svi prisutni mogli pripremiti vlastite projektne ideje te ih prijaviti na trenutno dostupne ili natječaje.

Edukacija Ekološka poljoprivreda – poslovna prilika za mlade, u organizaciji razvojne agnecije RERA, okupljene je omogućila upoznavanje sa situacijom na hrvatskom i međunarodnom tržištu po pitanju mogućnosti iz sektora ekološke poljoprivrede koje se mladima pružaju. Naglasak je, pri tom, stavljen na Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske. Jelena Petrov je predstavila i ranija pozitivna iskustva RERA-inih projekata, poput aktivacije mladih iz ruralnih i otočkih područja Splitsko-dalmatinske županije kroz projekt EkoBiz, financiran iz sredstava Europskog socijalnog fonda.

Na pitanje Kako osnovati zadrugu i prodati hrvatski zadružni proizvod odgovorile su Ilda Stanojevid i Danijela Grizelj iz Zadružnog poduzetništva. Polaznicima edukacije prezentirale su projekt Hrvatski zadružni proizvod po kojem će svi autohtoni i izvorno hrvatski zadružni proizvodi nositi licenciranu oznaku COOP. Navedeno vide kao svojevrstan uzlet hrvatskih proizvoda koji će im pomoći u brendiranju kako u Hrvatskoj tako i u svijetu.

Branimir Hebrang iz Hrvatskog Telekoma objasnio je što su to Cloud usluge i kako se mogu koristiti. Prisutni su upoznati s informacijama o Cloud uslugama općenito, kako korištenjem Clouda smanjiti troškove poslovanja i zašto je za poslovne podatke Cloud sigurnija opcija od tradicionalnih informatičkih rješenja.