Vinkovci su oduvijek bili zanatsko središte koje je okupljalo veliki broj obrtnika i malih poduzetnika. S vremenom se razvila i krupna industrija, prije svega ona bazirana na gospodarenju i preredi drva, kožarstvu i poljoprivredi.

Tvrtke poput drvoprerađivača Spačve, agro diva PIK-a Vinkovci te kožare Đuro Salaja su zapošljavali svaki po više od tisuću ljudi. Kako pojašnjava Vedran Čuljak, pročelnik za gospodarstvo Grada Vinkovaca, tamošnja kožarska industrija je bila toliko jaka da je imala čak podružnicu s tisuću zaposlenih u dalekoj Indiji. No trendovi su se mijenjali i propašću kožne industrije nastalo je niz malih tvrtki i obrta koji su zadržali ovu djelatnost.

“Mi smo u Vinkovcima tradicionalno okrenuti malom poduzetništvu koje se razvijalo godinama, a problemi su nastali tek s krizom od prije 7-8 godina. Mi smo još 2008. imali više od 1200 obrtnika, a danas ih je oko 500”, ističe Čuljak. Vinkovci su već duže od stoljeća važno željezniko čvorište, a da je tome tako govori i činjenica da je prije 30-ak godina na željeznici radilo više od 1200 ljudi. Domovinski rat, propast industrije i promjene prometne politike doveli su i do smanjenja prometa te danas na željeznici ne radi više od 200 do 250 Vinkovčana. No, u tom gradu ipak očekuju da će donošenjem nove prometne strategije, ali i realizacijom kanala Dunav-Sava, doći do ponovne revitalizacije željezničkog prometa u Vinkovcima. Čuljak ističe važnost ovogodišnjeg, za sada simboličnog, poteze kojim se voda iz Save počela prelijevati u Bosut, a što je stanoviti početak gradnje dugoročnog projekta kanala Sava-Dunav. “S jedne strane se radi o prometnoj važnosti, ali ono što je nama i bitnije je što će nam to omogućiti navodnjavanje plodne slavonske zemlje. Izračuni pokazuju da se na svakih 1000 hektara navodnjene površine zemlje može otvoriti oko 1000 novih radnih mjesta”, kaže Čuljak.

Ulazak Agrokora

Agroproizvodnja u vinkovačkom kraju je najvidljivija kroz PIK Vinkovce koji je jedno vrijeme bio, kako kažu u samim Vinkovicma, čak i najveći poljoprivredni kombinat u Hrvatskoj. Nakon višegodišnje neizvjesnosti oko budućnosti tog kombinata, stanje je stabilizirano ulaskom Agrokora i njegova poslovnog sustava u PIK.
Agrokor je ušao i u Vinku, odnosno voćnjak Borince, koji su prema nekim navodima najveći pojedinačni voćnjak jabuka u Europi površine 280 hektara. Agrokor će sa svojim partnerima u voćnjak, i prateću hladnjaču, uložiti više desetaka milijuna eura. Osim poljoprivredne proizvodnje na velikim kombinatima, u Vinkovcu tradicionalno djeluje i veliki broj poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava koja svoje domaće proizvode, prije svega kulene, med i rakije, plasiraju na slavonsko, a i hrvatsko tržište.

Drvno bogatstvo

Najznačajnija vinkovačka tvrtka danas je svakako drvna indsutrija Spačva koja je manje-više uspješno prebrodila krizu i nakon predstečajne nagodbe ostvaruje rast te zapošljava više od 800 ljudi čime je najveći poslodavac u tom kraju. Kako ističu u samoj tvrtki, prijelaz od “Kozarčevog biološkog ka suvremenijem tehničkom šumarstvu” je sintagma koja najbolje oslikava proces nastanka Spačve. Drugim riječima, proces nastanka je najbolje podijeliti u dva glavna razdoblja.

Prvo se odnosi općenito na početke industrijske prerade drva na području spačvanskog bazena, dok se drugo razdoblje odnosi na suvremeni procvat drvne industrije koji je vezan za period nakon Drugog svjetskog rata. Kao službeni datum osnutka Spačve kakvu poznajemo danas bilo je spajanje Poduzeća za piljenje drveta i građevne stolarije Cerna, te stolarskog poduzeća Slavonski hrast. Tim činom, 1956., stvorena je drvna industrija Slavonski hrast Vinkovci. Kako se osnutak ceranskog poduzeća veže uz početke mlinske proizvodnje u tom kraju, dolazi se do podatka da je Cerna na samom početku dvadesetog stoljeća, uz dva mlina, dobila i pilanu. S druge strane, stolarsko poduzeće Slavonski hrast osnovano je 1947. godine. Počeci orgnaiziranog razvoja drvne industrije u ovom kraju sežu pak duže od stoljeća unatrag.

Osnivanje novih tvrtki

Od tada pa do danas valja napomenuti još dva detalja vezana uz ime, a to je spajanje drvne industrije Slavonski hrast i šumarskog gospodarstva Spačva, 1961. godine, od kada se zapravo ime Spačva počelo koristiti kao službeno ime tvrtke i to punim nazivom Spačva – Šumsko poljoprivredno industrijski kombinat Vinkovci. Današnji naziv Drvna industrija Spačva u upotrebi je od 1992. godine.
Prema podacima konzultantske kuće Bisnode, u Vinkovcima trenutno posluje 2012 tvrtki o brta. Tijekom 2015. godine bilo ih je osnovano 147, dok je istovremeno bilo ugašeno 164 subjekata. Ukupno je 103 poslovnih subjekata bilo u blokadi u posljednjih godinu dana. Također, tijekom 2015. godine 15 subjekata ušlo u je u fazu stečaja. U fazu predstečaja u istom razdoblju je završilo 47 subjekata. Među poreznim dužnicima nalazi se 18 subjekta, a 16 subjekata se nalazi na listi neisplatitelja plaća.

Kako pojašnajva Branimir Kovačić, viši financijski analitičar Bisnodea, među svim poslovnim subjektima u ovom gradu, ukupno ih je 499 ili 24,8 posto predalo godišnje financijsko izvješće u javni registar za 2015. godinu. Oni su u 2015. godini kumulativno ostvarili 3,75 milijardi kuna prihoda, a kumulativna neto dobit iznosila je 38,7 milijuna kuna. Ta poduzeća ukupno su u 2015. godini zapošljavala 7387 osoba, što predstavlja prosjek od 14,8 zaposlenika po poduzeću. Izvoz je iznosio 307,8 milijuna kuna, dok su analizirana poduzeća investirala ukupno 78,6 milijuna kuna tijekom 2015. godine.