Gospodarstvenik 2018. godine po izboru stručnog žirija Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika je Ante Vlahović, predsjednik Uprave Adrisa, a prema izboru čitatelja naših novina to je Marin Pucar, predsjednik uprave Podravke. Gospodarski događaj godine po izboru žirija je sklopljena i pravomoćna nagodba Agrokorovih vjerovnika, dok su čitatelji u toj kategoriji pobjednikom proglasili izgradnju Pelješkog mosta pa su nagradu dobile Hrvatske ceste.

Na dodjeli nagrada Gospodarstvenik i gospodarski događaj 2018., održanoj u Westinu, okupili su se najutjecajniji poslovne ljudi, mali i srednji poduzetnici te čelni ljudi države: predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović i ministri Darko Horvat, Zdravko Marić i Goran Marić.

Izvrsnost i konkurentnost laureata nagrade u kontekstu hrvatskog i europskog gospodarstva već su prepoznati, a uz optimizam karakterističan za poduzetništvo mogle su se čuti brojne preporuke Vladi i državnoj administraciji kako osigurati ubrzanje rasta i jače poticanje investicijskih aktivnosti. I predsjednica i poduzetnici su kao najveću prijetnju i problem domaćeg gospodarstva istaknuli nekonkurentno okruženje te problem nedostatka radne snage koji zauzima dramatične razmjere. Predsjednica je kritizirala, blaže nego uobičajeno, Vladu i njene gospodarske i reformske poteze, dok je Darko Horvat, ministar gospodarstva, najavio da će 2019. biti godina digitalne transformacije u Hrvatskoj. 

Svi želimo veću stopu
Predsjednica je istaknula da je Hrvatska, unatoč reformama, najnekonkurentnija u klubu nove Europe te apelirala da gospodarsku i demografsku politiku treba čvršće povezati kako bi se zaustavilo iseljavanje ljudi. "Nema mjesta samozadovoljstvu jer rast gospodarstva još nisu osjetili svi građani niti smo uspješno odgovorili na izazove koji stoje pred nama", kazala je nabrajajući pet izazova na koje Vlada nije adekvatno odgovorila.

Krizirala je Vladu zbog sporog provođenja reformi koje vode u rast produktivnosti i stvaranje povoljnog poslovnog okruženja. "Svi želimo veću stopu rasta od 2,8 posto – poručila je predsjednica, a da rast mora biti veći od 2,8 posto kao stav Vlade prenio je i ministar Horvat. Drugi problem je nepovoljna struktura gospodarstva jer turizam u njoj zauzima preveliki udjel, treći je izostanak jasne strategije razvoja gospodarstva. Četvrti izazov su vanjski rizici na koje sami ne možemo utjecati poput trgovinskih ratova, oscilacija u cijenama sirove nafte te mogućeg rasta kamatnih stopa i migracija…

Ipak najvažniji izazov je iseljavanje stanovništva i depopulacija. " Do 2051. izgubit ćemo više od 1,1 milijuna stanovnika u odnosu na popis iz 2011. Broj osoba u radnom kontigentu smanjit će se na 1,8 milijuna, a broj mladih do 14 godina smanjit će se za 49,1%, broj osoba u radnoj dobi smanjit će se za 36,5%, a broj starijih porast će za 24,4%,", upozorila je predsjednica. I gospodarstvenici su u sklopu panel diskusije istaknuli problem radne snage. Složili su se da plaće nisu jedini poticaj odlaska radnika.  

Korištenje digitalnih alata
Na tržištu je otvoreno 30.000 radnih mjesta koja se ne mogu popuniti, a niti stipendije nisu dovoljan poticaj za školovanje djece u strukovnim školama. Nedostatak radne snage nije samo hrvatski već europski problem jer u svim državama poslodavci teško nalaze radnike. Zato je ključno da se osigura konkurentnost. Dio problema može se riješiti i korištenjem digitalnih alata, a ministar Darko Horvat najavio je da će upravo 2019. biti godina digitalne transformacije.

Hrvatska bi prema planovima iz EU fondova za digitalizaciju trebala povući 660 milijuna eura. U planu je digitalizacija poslova same države što će donijeti uštede i ubrzati procese. Nova financijska perspektiva EU do 2027. bit će usmjerena na razvoj inovativnih sektora, pojasnio je Horvat. "Uzeli smo konzultante koji rade i za Njemačku na području razvoja umjetne inteligencije koji će u tri mjeseca razviti strategiju. Na temelju nje razvit ćemo kvalitetna radna mjesta", obećava Horvat.

Istaknuo je da će raditi na privlačenju kvalitetnih investicija koje zasad zaobilaze Hrvatsku i radije biraju Srbiju. U tom kontekstu ističe da će investirati ćemo 48 milijuna kuna u IBM da bi otvorili 600 radnih mjesta, a Vlada radi na povezivanju tvrtke Rimac automobili s proizvođačem baterija Varta kako bi zadržali proizvodnju u Hrvatskoj. "U ovom trenutku radimo listu ulagača, a ako privučemo barem 20% ciljanih meta dobit ćemo 10 tisuća novih i kvalitetnih radnih mjesta", obećao je Horvat te dodao da se do kraja godine očekuje dvije milijarde eura stranih ulaganja u RH, po čemu će ova godina po ulaganjima biti najuspješnija u povijesti Hrvatske.