Manifestacija Small & Medium Business Forum, namijenjena poticanju i promociji poslovanja malih i srednjih poduzeća i obrta u Hrvatskoj, održana je početkom listopada u koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu. Jedan od ciljeva konferencije podizanje je društvene svijesti i svijesti potrošača o važnosti i kvaliteti roba i usluga malih i srednjih poduzetnika i obrtnika, kao i poticanje šire društvene rasprave o njihovoj važnosti. Specijalni gost foruma bio je najbolji nogometni sudac svih vremena Pierluigi Collina, koji nakon prestanka sudačke karijere drži motivacijska predavanja.

"Morate znati svoje prednosti, ali isto tako i svoje slabosti, jer onda ćete se potruditi biti bolji. Ne morate se bojati greške, jer greška je prilika da nešto promijenite. Kod timskog rada važno je da svatko zna koja je njegova uloga i što se od njega očekuje, bitne su dobre pripreme. Da bi vaš tim bio uspješan važni su znanje, organizacija, motivacija, ali i da stanete iza onog člana tima koji je bio u krivu, da mu se ne uruši samopouzdanje", poručio je Collina. Iza svakog vrhunskog nogometnog suca je, ne samo talent, već i težak rad, jer jako puno talentiranih nije uspjelo postati uspješnima jer su mislili da je talent dovoljan, rekao je Collina i dodao da je, što se tiče rezultata donositelja odluka, važna točnost kad je to uistinu važno. "Kod donošenja odluka detalji razdvajaju pobjednika od gubitnika", veli. Naravno, priznaje i sam, teško je donijeti odluku, osobito kad mora biti brza i donijeta je pod pritiskom, dakle u vrlo teškoj situaciji.

"Na stadionu zna biti i po 85.000 ljudi, a još milijuni vas gledaju putem televizora", približio je Collina publici svoje nekadašnje zanimanje. Kao primjer istaknuo je Ligu prvaka, gdje se 32 kluba svake godine natječu za fond od oko 950 milijuna eura. "To je ogromna odgovornost, o jednoj jedinoj sudačkoj odluci može ovisiti hoće li neki klub ući u Ligu prvaka i tako dobiti mogućnost da samo od UEFE zaradi 100 milijuna eura, ne računajući tu prihode od sponzora", upozorio je Collina. Uvijek treba donositi odluke, jer je i ona loša puno bolja od toga da uopće ne donesete odluku, njegov je savjet. A donesene odluke najčešće kritiziraju oni koji ih nikada ne donose. Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta, čestitao je Poslovnom dnevniku na odličnoj organizaciji i najavio da će i u naredne četiri godine podupirati aktivnosti ovog tipa. "I sam Pierluigi Collina nekoć je dijelio pravdu, dok danas dijeli savjete.

Našem se ministarstvu također gleda rezultat i osjećaj publike jer smo na kraju jedne utakmice s više nego pozitivnim rezultatom. Male tvrtke BDP-u već sada snažno doprinose, a do 2020. planiramo njihov doprinos uvećati na 60%. Poduzetnicima želimo olakšati pristup financiranju i omogućiti više izvora. Niže kamatne stope vrlo su važna stavka. Jedna od naših prvih rasprava bila je bankarskim sustavom jer nas je zanimalo zašto su u RH kamatne stope veće nego u zemljama iz koje banke majke dolaze, a koje najčešće imaju jednako velika državna zaduženja kao mi", objasnio je Maras. Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije ukazao je na važnost malog i srednjeg poduzetništva: "Obrtnici i poduzetnici osnovica su dobra poslovna okruženja koje može Hrvatsku izvući iz krize, a u Zagrebačkoj županiji bilježimo poslovni uzlet."

Istaknuo je da se u posljednje dvije godine otvorilo više od 35.000 tvrtki i 8000 obrta. Ulagat će se, veli, u edukaciju i razvoj poduzetničkih kompetencija kako bi Hrvatska ušla među top 50 zemalja svijeta.  Mirka Jozić, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, nastavila je u istom tonu: "Hrvatsku drže poduzetnici. Od 2014. njihov broj se povećao, a najviše je mikro poduzetnika. U Zagrebu se nalazi jedna trećina svih poduzetnika, no kao metropola Zagreb bi trebao biti na usluzi svim ostalim gradovima i županijama", rekla je Jozić.  Za vrijeme krize država se suočila s manjom dostupnošću izvora financiranja što je posebno opteretilo poduzetnike. Tu je Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) bila na raspolaganju kao potpora.

Martina Jus, članica Uprave HBOR-a pojasnila je: "Za obnovu i razvitak je u prvih osam mjeseci bilo je namijenjeno 4,7 milijardi kuna što ukazuje da se događa promjena. Od 1240 projekata, 90% su projekti iz malog i srednjeg poduzetništva. Do kraja godine imat ćemo još bolje rezultate." Poduzetnicima dodatno olakšavaju suradnju s bankama i leasing društvima. "HBOR je odlukom Vlade nedavno postao centralno mjesto za realizaciju Junckerova plana. Ulaganja u energetiku, istraživanja i razvoj, te obrazovanje i obnovljive izvore energije europska su budućnost. Mi ćemo u tome pomoći još boljom, kvalitetnijom i dostupnijom podrškom", poručila je Jus.  Zoran Kureljušić, izvršni direktor Sektora za marketing malih i srednjih poduzeća PBZ-a, je pojasnio da je banka otvorena prema poticanju malog i srednjeg poduzetništva: "PBZ je prilagodio svoje proizvode i kanale poduzetništvu jer vjeruje kako će mali i srednji poduzetnici podići životni standard regije."

Sve je više poduzeća i izvoznika koji nisu orijentirani samo na užu regiju već i na europsko, ali i svjetsko tržište, rekao je Kureljušić, te dodao da su prije osam godina u PBZ-u započeli suradnju s velikim pa s malim poduzećima. "Zapravo, u našoj banci oni nisu ni srednji ni mali", ističe Kureljušić.   U sklopu foruma održan je i panel "Sinergija uspjeha – kako veliki ovise o malima i obratno", na kojem se raspravljalo o odnosu velikih gospodarskih sustava i malog poduzetništva, nastojalo se eliminirati ustaljeno mišljenje kako velika poduzeća zahvaljujući svojoj tržišnoj veličini i snazi guše malo poduzetništvo. Gordan Maras je stanje malog i srednjeg poduzetništva opisao kao dio gospodarstva u uzletu. Sedam posto veći broj malih tvrtki ide, kaže, tomu u prilog, kao i udio ove vrste poduzetništva u BDP-u. Nakon duge krize okruženje je malo drukčije i povoljnije, ulazak u EU je, smatra on, omogućio kontinuirano olakšavanje poslovanja.

"Neke smo stvari trebali napraviti i ranije, poput privatizacije brodogradnje", kaže. Nelikvidnost je, priznaje, i dalje veliki problem, pa iako je njegovo ministarstvo unijelo brojne promjene, za nerješavanje se ipak smatraju odgovornima. Petar Lovrić, predsjednik HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika smatra da bi, kad bi država popustila u represivnom smislu, bilo puno više investicija, a upozorava kako je posljednjih par godina sve postalo normirano. Istaknuo je da malo tko zna kako se provodi evidencija radnog vremena, kao ni kako se primjenjuju brojni drugi zakonski i podzakonski akti koji se često mijenjaju.  "U tranziciji je kultura neplaćanja dovedena do razine razbojništva", njegov je komentar na nelikvidnost pojedinih dijelova tržišta.

Ljerka Puljić, članica Nadzornog odbora Agrokora govorila je o položaju velikih kompanija. Svjesna je da za izlazak na tržište treba ogroman radni i obrtni kapital, zbog čega pojedini mali ili srednji poduzetnici ne narastu dalje od regionalnih dobavljača. Velike kompanije mogu pomoći manjima u lansiranju njihovih proizvoda na tržište, ali i mali trebaju biti spremni uložiti i nešto vlastita novca u taj proces. "Veliki ovise o malima i obrnuto. Kada investiramo u mala i srednja poduzeća dajemo im udio na tržištu, smatramo ih partnerima, a ne dobavljačima", ističe Puljić.  Maria Anselmi, regionalna direktorica Bisnodea, otkrila je da se broj malih i srednjih poduzeća u 2014. povećao za gotovo 7%, dok je kod velikih sustava to bilo u padu, kao što su veliki bilježili i pad broja zaposlenosti, prihoda i konkurentnosti, čime su bili i manje atraktivni investitorima.

Udio zaposlenih u SME sektoru iznosi 69,1% i u 2014. je povećan za 2,2%, dok u velikim poduzećima iznosi 30,9% nakon smanjena od 5,7%. Što se investicija tiče, udio SME sektora je porastao za 12%, dok veliki bilježe rast o 9,9%. Najveći se pomak vidi u izvozu, gdje SME bilježi rast izvoza veći od 18%, a velika poduzeća više nego dvaput manje, 7,2%. Ivan Bračić, direktor i vlasnik PIP-a, poručio je da straha od poslovanja u Hrvatskoj ne bi trebalo biti, ali da se još osjeća. Požalio se na prekid dokumentirane komunikacije s nadležnim ustanovama, jer smatra kako je i loša informacija dobra ukoliko dođe na vrijeme. Upozorio je da između malih i srednjih postoji još nekoliko vrsta poduzeća, poput najmanjih, na koja se u legislativi uglavnom zaboravlja, dok bi se utakmica trebala razigrati na cijeloj vertikali.

Na drugom panelu pod nazivom 'Izazov generacije – mali biznis, svijet velikih mogućnosti' poduzetnici su se osvrnuli na svoje prve korake, često maćehinskom odnosu države i banaka prema njima, ali i zaključili da ni u Hrvatskoj nije sve tako crno.  Krunoslav Ris, direktor kompanije Betaware koja razvija softver za 'smart city', svoju karijeru započeo je u velikoj kompaniji, no kad je dosegao plafon, sreću je potražio u privatnom biznisu. "Prvi koraci bili su vrlo, vrlo teški. Počeo sam kao obrtnik, brzo došao do dobrih poslova, ali nam nisu plaćali pa nas je porezna uprava blokirala i to je bio kraj", kaže Ris koji je u drugom pokušaju uspješno izdignuo tvrtku za razvoj softvera koja danas broji 24 zaposlena i posluje u pet zemalja.

"Da se danas javi na natječaj za posao u Ministarstvu financija Ris bi danas bio prekvalificiran", sa smiješkom se nadovezuje načelnik Sektora za gospodarstvo u Ministarstvu financija Krešimir Dragić. "Sustav naprosto ne prepoznaje takve jer je obrazovanje ne teži kreativnosti nego ju ubija. Država mora riješiti problem na način vam ne poklanja ribu već da vas nauči loviti", kaže Dragić. Prema njemu ključni problem poduzetništva su šuma propisa u kojoj se teško snaći i visoka cijena novca koja dovodi u pitanje održivost poslovanja u dugom roku. Prve korake poduzetnicima treba olakšati baš onako kako to već radi Ministarstvo poduzetništva i obrta, samo još brže, bolje i više, rezolutna je pomoćnica resornog ministra Zdenka Lončar.

"Treba pravovremeno objavljivati informacije, pojednostavniti i pojeftiniti ulaz u poduzetničke vode", kaže Lončar dodajući da je poduzetnicima početnicima na raspolaganju čitav niz mjera, poput mikrokredita između 120.000 kuna uz kamatnu stopu po 0,99 posto i poček 6 mjeseci. Tu su i jamstveni programi, potpore za nove tvrtke, a tek slijedi cijeli niz aktivnosti.Problem nenaplate jedan je od ključnih, a likvidnost nikoga ne zanima, mišljenja je pročelnica zagrebačkog ureda za gospodarstvo Mirka Jozić.

"Mi dozvoljavamo da se ljudima ne plati račun, dok sam ja dužna platiti PDV jer će me inače odmah blokirati. Apsurd je time i veći jer isto vrijedi i ako su neplatiše državne firme", kaže Jozić i pita se tko je i kako odredio granicu da tvrtke ne moraju platiti PDV dok ne naplate račun ako imaju godišnji prihod do tri milijuna kuna. "Zašto obveza plaćanja PDV-a ne prebaci na onog neodgovornog koji ne može platiti, a naručuje proizvod ili uslugu? Zato jer likvidnost nikoga ne zanima. Država prvo mora pospremiti stvari kod sebe", kaže Jozić. Porezna uprava dosta poboljšala odnos prema građanima u posljednje vrijeme, ali biti trebala biti još više 'friendly', zaključio je Dragić.