Brojne agencije specijalizirane za pružanje usluge naplate potraživanja izvoz izdvajaju kao specifičan izazov u kojemu je postupak namirenja potraživanja bitno kompliciraniji i zahtjevniji nego na lokalnome tržištu.

Međutim, iz informacija koje smo u pokušaju detektiranja problema i trendova u naplati poslova na stranim tržištima dobili od gospodarskih institucija u Hrvatskoj, može se zaključiti kako gospodarstvenicima u praksi uvjerljivo veći problem predstavljaju neplaćanja s kojima se suočavaju na domaćem tržištu. U većini nacionalnih stručnih udruženja velikih i malih gospodarstvenika priznaju tako kako im se s pritužbama o problemu naplate posla zapravo rijetko kuca na vrata. Hrvatska gospodarska komora, primjerice, u odgovoru na naš upit navodi kako su izviješteni tek o sporadičnim slučajevima problema s naplatom potraživanja na stranim tržištima. U slučaju europskih zemalja na kojemu se i odvija glavnina trgovinske razmjene, radi se, s obzirom na volumen, o malim brojevima. 

Drže se rokova
"Hrvatske tvrtke svoje partnere iz zemalja EU načelno ističu kao vrlo pouzdane te se potraživanja naplaćuju u okviru dogovorenih rokova", napominju iz HGK, koji, radi preveniranja takvih poteškoća svojih članica, provodi redovitu edukaciju za vanjskotrgovinsko poslovanje kroz organizaciju seminara i pružanje savjetodavne pomoći. "Članice upućujemo da prije stupanja u bilo kakav poslovni odnos s inozemnim partnerima provjere poslovanje predmetne tvrtke kroz uvid u bonitete, što je moguće obaviti u kratkom roku angažmanom neke od bonitetnih kuća koje posluju u Hrvatskoj. Također, prilikom definiranja suradnje važno je definirati sva moguća otvorena pitanja ugovorom u kojem je ključno navesti nadležan sud kojem se tvrtka može obratiti u slučaju spora. U tom smislu tvrtkama predlažemo da kao jednu od opcija imaju i Stalno arbitražno sudište pri HGK", pojašnjavaju iz HGK.

Interesantno je i da po njihovu iskustvu gospodarstvenici rijetko imaju teškoće s naplatom i na tzv. trećim tržištima, izvan EU. Tvrtke s partnerima na dalekim tržištima najčešće traže avansno plaćanje cijelog iznosa ili većeg djela te ostatak nakon isporuke, a osiguravaju se i bankarskim instrumentima međunarodnog plaćanja koji daju određenu sigurnost poput dokumentarnog akreditiva. Slična iskustva imaju i u Hrvatskoj obrtničkoj komori. Obrtnici im se vrlo rijetko obraćaju zbog problematične naplate u inozemstvu, to je, kažu, uglavnom uoči ugovaranja poslova u  inozemstvu, a savjeti koje im daju u HOK-u ovise od tržišta na koje namjeravaju izvoziti.

Ako se radi o rizičnim tržištima, izvan EU, tada uvijek preporučujemo da osiguraju naplatu, bilo avansnim plaćanjem bilo nekim od instrumenata osiguranja naplate; akreditiva, mjenica ili bankovne garancije. Ponekad se, kažu u HOK-u, javi neki obrtnik koji ne može naplatiti inozemno potraživanje i tada mu se sugerira moguću naplatu sudskim putem ukoliko postoje preduvjeti za tako nešto. Sam HOK nema mogućnosti izravno sudjelovati u procesu osiguranja naplate iz inozemstva."Općenito govoreći, rijetki su slučajevi problematičnih naplata. To znači da postoji određeno iskustvo obrtnika koji izvoze. Uglavnom rade s provjerenim partnerima ili osiguraju naplatu iz inozemstva nekim od navedenih instrumenata", zaključuju u HOK-u.

Problemi u Maroku, Iranu, Kini…
Dojava o problemima prihoda od realiziranih poslova u drugim zemljama nemaju ni u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, za razliku od, kažu, onih "kod kuće". Najviše dojava o problemima, čini se, dobivaju u udruženju Hrvatski izvoznici. Posljednjih nekoliko mjeseci zaprimili su, naime, informacije o poteškoćama naplate na stranim tržištima prvenstveno Sjeverne Afrike, konkretno u Maroku, te u zemljama Bliskog istoka; u Iranu, Egiptu i Libiji, te u državama Dalekog istoka – Hong Kongu i Kini.U zemljama Sjeverne Afrike i Bliskog istoka, kažu u HIZ-u, postoje složeniji problemi naplate zbog političke i ekonomske situacije, a u poslovanju s Iranom, osim što poteškoću predstavlja pravna složenosti i različitost sankcijskih režima SAD-a i EU, kočnicom se pokazuje i nesklonost jednog dijela europskih banaka izlaganju rizicima poslovanja s Iranom.  

Otežan pristup bankama
"Izražavamo čuđenje što određene europske banke u čijem su vlasništvu hrvatske banke vrše transakcije za svoje klijente iz Europske unije, dok je klijentima iz Republike Hrvatske pristup otežan", poručuju iz Hrvatskih izvoznika, ne precizirajući o kojim se poslovima koje banke nisu htjele pratiti radilo. No, sve upite s kojima se hrvatski izvoznici susreću u poslovanju na stranim tržištima izvozničko nacionalno udruženje prosljeđuje nadležnim državnim institucijama s kojima zajednički djeluje na rješavanju problema.  Navode tako kako su u tijeku aktivnosti na pronalaženju jednostavnijih načina rješavanja problematike naplate s Iranom, dok su poteškoće u poslovanju sa Hong Kongom i NR Kinom nakon obrade nadležnih institucija i uklonjene.

Na tim tržištima, kažu neki od izvoznika s kojima smo razgovarali na ovu temu, koji ipak nemaju značajnijih negativnih iskustava s naplatom, glavni problem nije naplata potraživanja, već nepripremljenost na način poslovanja i zakonodavstvo u tim zemljama. Angažiranje odvjetnika i pokretanje sudskih sporova uglavnom je financijski značajan teret, posebice za manje poduzetnike, zbog čega i sami izvoznici kažu kako itekako unaprijed vode računa o utvrđivanju podataka o pouzdanosti potencijalnog partnera, te se upoznaju sa zakonskom regulativom i standardima u poslovanju. U slučaju da na nekom tržištu ipak dođe do problema s naplatom najbrži put, osim pomoći s državne razine, sami izvoznici preporučuju angažman specijaliziranih agencija za naplatu potraživanja, posebice onih koje imaju razvijenu mrežu na svjetskoj razini. 

Pozitivna iskustva
Ipak, veliki hrvatski izvoznici u brodogradnji, građevinarstvu ili prerađivačkoj industriji ističu kako u pravilu u ozbiljnim poslovima koje zaključuju imaju pozitivno iskustvo, a manji poduzetnici daleko većim problemom ističu problem naplate na domaćem tržištu, koji je ponovno u rastu. Ozbiljnijem poboljšanju tog pogubnog trenda nadali su se da će pripomoći konačna primjena statističkog izvješća o vjerovnicima, koja bi dala točan pregled neurednih platiša na gospodarskoj sceni, ali i subjekata iz državnog resora. Ta je evidencija trebala, naime, u praksi zaživjeti i biti javno dostupna s 1. veljačom ove godine, ali se primjena, žale se gospodarstvenici, konstantno odgađa.