Hrvatsko gospodarstvo sigurno je konkurentnije nego što je bilo prije četiri godine, i to pokazuju svi gospodarski pokazatelji. Bilježimo značajan rast izvoza koji je po stopama među najvećima u Europi, industrijska proizvodnja značajno raste već sedmi mjesec za redom, a zabilježen je i značajan rast investicija. Naime, direktna strana ulaganja u 2014. gotovo su  tri puta veća u odnosu na 2011. S milijardu eura u 2011., porasla su na 2,8 milijardi u 2014. I to sigurno pokazuje da je hrvatsko gospodarstvo konkurentnije i da ulagači sve više Hrvatsku vide kao zemlju u kojoj, i s kojom, žele poslovati.

Naravno, potrebno je još rada i reformi usmjerenih na funkcioniranje tržišta, kako bi bili još bolji i još konkurentniji, kazao nam je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, komentirajući izvještaje međunarodnih investitora o konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. S ministrom Marasom popričali smo o položaju malih i srednjih poduzetnika,  problemima koji ih najviše muče te programima i potezima ministarstva kojima se oni pokušavaju riješiti. 

Često ističete kako mali i srednji poduzetnici bilježe izvrsne rezultate – raste im dobit, izvoz, ukupni prihodi i broj zaposlenih – i da su zapravo najzaslužniji za gospodarski rast. S druge pak strane, neki tvrde da jedva spajaju kraj s krajem, da su prezaduženi i imaju mizeran prinos na kapital. Pretjeruju li ovi drugi ili ipak nije sve baš idealno?
Izvrsni rezultati malih i srednjih poduzetnika su činjenica. I to ne govorim ja, već službeni podaci, odnosno njihova godišnja izvješća koja predaju Financijskoj agenciji. No, ono što mene veseli je da sami poduzetnici osjećaju promjene na svojoj koži. Prema istraživanjima, preko 60 posto poduzetnika i obrta smatra da su rezultati hrvatskog gospodarstva značajno bolji nego prošle godine. Naravno, uvijek može bolje. Hrvatska je tek ove godine, nakon šest godina, izašla iz recesije i sada očekujemo kontinuirani rast i da, u konačnici, rezultate tog rasta osjete i građani. Posebno veseli i istraživanje Europske komisije koje je pokazalo da je indeks ekonomske klime u Hrvatskoj u kolovozu bio najveći od svih zemalja EU. To pokazuje koliko su vlasnici, trgovci, poduzetnici, obrtnici, optimistični u vezi svog poslovanja u budućnosti. 

Rast cijena energenata, parafiskalni nameti i represivno porezno okruženje ključne su stavke koje guše malo poduzetništvo.  Koliko Vlada može pridonijeti da se ublaže ti negativni parametri? 
Vlada je svakako pridonijela rasterećenju poduzetnika i na tome namjeravamo raditi i dalje. Smanjujući parafiskalne namete, poduzetnicima smo na godišnjoj razini uštedjeli preko 500 milijuna kuna, smanjili smo članarine u komorama, smanjeni su doprinosi za šume. Osim toga, pojednostavili smo cijeli niz procedura i propisa za poduzetnike, a sigurno najznačajnija stvar je da smo poduzetnicima koji imaju prihode do tri milijuna kuna omogućili plaćanje PDV-a tek po naplaćenom računu. To je sigurno značajno utjecalo na likvidnost naših poduzetnika i olakšalo im poslovanje. 

Pokrenuli ste program Poduzetnički impuls kojim ste osigurali bespovratna sredstva za male i srednje poduzetnike. Koliko ste do sada sredstva podijelili i po kojim kriterijima? 
U protekle četiri godine, kroz Poduzetnički impuls smo dodijelili preko dvije milijarde kuna raznih poticaja, od bespovratnih sredstava, jamstava, subvencioniranja kamatnih stopa ili poticaja za cjeloživotno učenje. Ono što je značajno, napustili smo stari sistem dijeljenja velikog broj potpora malih vrijednosti i usredotočili se na one koji dobro posluju i koji imaju potencijal biti još bolji, ulagati, širiti se i otvarati nova radna mjesta. Također, kako bismo bili sigurni da zaista najbolji dobivaju poticaj, napustili smo stari sistem ocjenjivanja prema dolasku prijave, i ocjenjujemo sve prijave, a potporu ostvaruju oni koji imaju najviše bodova. 

Jeste li zadovoljni rezultatima programa i koje su bile najveće prepreke u njegovu ostvarivanju? 
Iznimno smo zadovoljni rezultatima i zato tako nastavljamo i dalje. Vrijednost Poduzetničkog impulsa se udvanaesterostručila u odnosu na 2012. godinu. Poduzetnicima i obrtnicima je kroz razne mjere iz nacionalnog i EU proračuna na raspolaganju 4,4 milijarde kuna. Imamo izniman interes poduzetnika za naše programe ove godine, a tome je, osim količine sredstava, sigurno doprinijela i pojednostavljena procedura prijave. Naime, za prijavu na naše natječaje potrebno je samo ispuniti dokumentaciju iz javnog poziva i dostaviti tek jednu potvrdu Porezne uprave o nepostojanju duga. 

Koliko je ukupno bespovratnih sredstava ova Vlada ugovorila i iskoristila iz fondova EU? Kako po tom pitanju stoji Hrvatska u odnosu na ostale zemlje EU? 
Od ukupno 1,3 milijarde eura koliko je Hrvatskoj na raspolaganju za financijsko razdoblje 2007.-2013, prema podacima ugovoreno je  ukupno 1,4 milijarde eura, odnosno 109,6 posto. Dakle, ugovorena su sva sredstva iz IPA-e i strukturnih fondova za razdoblje 2007.-2013. Od toga je u mandatu ove Vlade ugovoreno je 1,161 milijarda eura. Svakako možemo biti zadovoljni jer je Hrvatska 2014. godine povukla 173,6 milijuna eura više nego što je uplatila u EU proračun. No, što se tiče usporedbe s drugim članicama EU, ta usporedba nije realna, jer je Hrvatska tek prije dvije godine postala država članica. Dok su druge nove države članice od 2004., odnosno od 2007.  radile na tome da dobiju akreditaciju za korištenje fondova te pripreme i provedu projekte, Hrvatska je tek nakon stupanja u članstvo bila u situaciji da može zatražiti akreditaciju za upravljanje EU fondovima. Ako bi htjeli uspoređivati položaj Hrvatske s ostalim zemljama članicama, onda bi to trebali raditi na način da uspoređujemo rezultate za 10 novih zemalja članica nakon dvije godine članstva s rezultatima RH. Pa za usporedbu, prema nekim podacima, Češka je kao najbolje ocijenjena zemlja članica po pitanju povlačenja EU fondova u razdoblju 2007.-2012. nakon godinu dana, odnosno na kraju 2007. imala nula posto isplaćenih sredstava, a stopa ugovorenosti ispod 1 posto. 

U posljednje tri godine Ministarstvo je sa zainteresiranim Udruženjima obrta stipendiralo preko tisuću učenika za deficitarna obrtnička zanimanja. Prati li obrazovne institucije dovoljno realni sektor?  
Kroz stipendiranje učenika u deficitarnim zanimanjima smo učenike upravo htjeli potaknuti da upisuju ona zanimanja koja su tražena na tržištu i u kojima će, nakon završetka školovanja, lakše naći posao. Zato smo ove godine odlučili povećati iznos namijenjen za stipendije, kako bi stipendiju dobilo što više učenika. Tako ćemo u ovoj školskoj godini stipendirati oko 1300 učenika, koji će dobivati 750 kuna mjesečno. Sljedeće godine svim učenicima koji upisuju strukovna zanimanja koja su deficitarna želimo omogućiti da dobiju stipendiju. Ljetos je osnovan prvi hrvatski Venture capital fond s početnim kapitalom od 20 milijuna eura, namijenjen financiranju inovativnih malih poduzeća. 

Kada će se znati upravitelj fonda i kada bi fond mogao početi s radom? 
Tako je, ove smo godine osnovali prvi hrvatski venture capital fond za inovativne poduzetnike vrijedan 150 milijuna kuna. Fondom poduzetničkog kapitala upravljat će privatno društvo za upravljanje investicijskim fondovima koje će biti odabrano na međunarodnom natječaju. Natječaj će biti objavljen uskoro, a čim se izabere upravitelj fond može početi s radom. 

Nedavno ste pokrenuli i program StartCo. Kome je on namijenjen i na koji će način pomoći korisnicima programa? 
Program je namijenjen svim poduzetnicima početnicima i onima koji tek razmišljaju o ulasku u poduzetništvo. Kroz program smo na jednom mjestu objedinili sve to je poduzetnicima početnicima potrebno da se upuste u poduzetništvo – od inicijalne ideje do proboja na tržište. To je zapravo centralno mjesto na kojem svaki novi inovativni poduzetnik može dobiti informacije o potpornim poduzetničkim institucijama, bespovratnim sredstvima, jamstvima države te mikrokreditima. Zato svima koji namjeravaju ući u poduzetničke vode preporučujem da posjete web stranicu Startco.hr i tamo najlakše dođu do svih informacija. Startco provodi državna agencija za potporu malom i srednjem poduzetništvu i inovativnosti Hamag -Bicro. 

Sada kada se polako približavate kraju mandata, možete li istaknuti potez kojim se najviše ponosite?
Mislim da je Ministarstvo poduzetništva i obrta svojim mjerama značajno doprinijelo boljoj konkurentnosti naših poduzetnika, boljim rezultatima, ali i boljoj percepciji poduzetništva u Hrvatskoj. Ali, ako bih morao izdvojiti neki potez ove Vlade na koji sam svakako ponosan, onda bi to svakako bila mogućnost naplate PDV-a tek po naplaćenoj fakturi za sve one koji imaju prihode do tri milijuna kuna. To je utjecalo na preko 65 tisuća poduzetnika i obrtnika kojima je olakšano poslovanje. Također, ponosan sam što smo omogućili da se u Hrvatskoj po prvi puta obrt može osnovati putem Interneta, iz vlastite fotelje.  Ipak, ono što me najviše veseli je to hrvatsko gospodarstvo raste, da poduzetnici ostvaruju vidljive pomake i što su mali i srednji poduzetnici predvodnici tog rasta.