Poduzetnici u pet pametnih gradova; Zagrebu, Puli, Labinu, Ivancu i Umagu, koji su taj status ponijeli na nedavnoj konferenciji Poslovnog dnevnika, zaslužni su za više od polovice novostvorene vrijednosti u hrvatskom gospodarstvu. Ukupno je u tih pet gradova aktivno 39.315 poduzetnika, a prema analizi Financijske agencije, u 2015. ostvarili su 94,5 milijardi kuna novostvorene vrijednosti.

U Umagu porast 20 posto
Na području pametnih gradova poduzetnici su imali rast poslovnih prihoda od 2,3 posto, a dosegnuli su ukupno 339 milijardi kuna. Najznačajnije tom rezultatu pridnonijeli su prihodi zagrebačkih gospodarstvenika, dok je najviši porast od gotovo 20 posto ostvareno u Umagu. Izuzetak u poboljšanju prihodovnih rezultata pulski su poduzetnici, kojima su prihodi lani bili manji za 2,6 posto. Poduzetnici u ovih pet gradova lani su iskazali pozitivan konsolidirani financijski rezultat, bili su ukupno 9,2 milijarde kuna u plusu. U statistici o poslovanju u pametnim gradovima zanimljiv je podatak da samo Zagreb ima natprosječnu produktivnost, odnosno prihod po zaposlenom u Zagrebu je 994 tisuće kuna, dok je nacionalni prosjek za prošlu godinu bio 762 tisuće kuna.

Najniža je produktivnost, gleda li se odnos prihoda po zaposlenome, bila u poduzećima u Ivancu, tek 305 tisuća kuna po zaposlenom, no Ivanec je ipak među pametnom petorkom lider po broju zaposlenih po poduzetniku. U tom gradiću u varaždinskoj županiji, na čijem području inače živi ukupno 14 tisuća stanovnika, po poduzetniku se zapošljava 13 radnika, što ga čini jednim od najaktivnijih hrvatskih područja u otvaranju novih radnih mjesta.

Značajan broj zaposlenih po poduzetniku ima i Zagreb, po 9 radnika, dok je na nešto nižoj razini Labin sa šest, Pula pet, a najmanje zaposlenih imaju umaški poduzetnici, u prosjeku tri radnika.  Zasluge za "količinu" radnih mjesta kod ivanečkih gospodarstvenika analitičari Fine pripisuju nekoliko velikih industrijskih poduzeća s velikim brojem zaposlenih. Konkretno, najviše zaposlenih ima tvornica obuće Ivančica, njih 684, a slijede Drvodjelac (272), Itas-Prvojamska (243), Iva-tekstil (104) i njemačka tvrtka za proizvodnju električnih strojeva i alata HEW Ivanec, sa čijih 100 radnika ova ivanečka gospodarska "petorka" ima više od polovice svih zaposlenih u tamošnjim poslovnim subjektima.  

Najekonomičniji u metropoli
Ivanec, koji titulu pametnog grada nosi za područje uprave, zahvaljujući projektnom uredu koji olakšava realizaciju gospodarskih projekata, najlošije je plasiran po visini plaća zaposelnika. U prosjeku neto plaća kod tamošnjih poslodavaca je za 1275 kuna niža od prosječne plaće koje su poduzetnici isplaćivali na nacionalnoj razini, a koja je iznosila 5019 kuna. Ispodprosječne plaće u pametnim gradovima imali su još i radnici u Labinu, dok su najviše plaće obračunavane u Zagrebu, gotovo 17 posto više od hrvatskog prosjeka.  Među pametnim hrvatskim gradovima najvećom su razlikom Finini analitičari uočili odstupanja u produktivnosti rada mjerenoj iznosom dobiti i gubitka razdoblja po zaposlenom.

Kod onih u metropoli produktivnost poduzetnika iznosila je 28 tisuća kuna i bila je dva i pol puta viša nego kod kolega u Ivancu. Usporedbe poslovnih rezultata pokazuju i da su u Ivancu poduzetnici iskazali veće vrijednosti u odnosu na ostale pametne gradove, i to prema rentabilnosti prometa, kao i rentabilnosti ukupne imovine. Iz Fininih analiza pokazuje se i kako je ekonomičnost ukupnog poslovanja poduzetnika Zagreba bolja u odnosu na ekonomičnost poslovanja svih hrvatskih poduzetnika.