Projektu "Pouzdan partner" koji je pokrenula analitička kuća Bisnode cilj je izdvojiti poduzeća koja kvalitetno posluju uz minimalni rizik od nastupanja negativnih događaja, a do poretka su njezini analitičari su došli kroz dvije faze. U prvoj se selektiraju samo ona poduzeća koja zadovoljavaju minimalne kriterije mjerene kroz ključne financijske pokazatelje, a kako bi se izbjeglo prisustvo fiktivnih tvrtki u ovom projektu, u obzir dolaze samo one s minimalno jednim zaposlenikom, te minimalno realiziranih 100.000 kuna prihoda u 2017. godini. 

Bez 'šokova'
"S kvalitativne strane, poduzeća su morala imati minimalno BBB Failure Score bonitetnu ocjenu (AAA, AA, A ili BBB), te prosječne dane vezivanja obveza manje od 60 dana. Jasno, nisu smjela imati zabilježen nijedan negativni događaj u prošlosti poput blokada, stečajeva, predstečajeva, neisplate plaća ili porezne dugove. Zahvaljujući tim filterima, došlo se do četvrtine najboljih hrvatskih poduzeća koja su zadovoljila sve ove kriterije", pojašnjavaju u Bisnodeu. 

Potom je uslijedila faza rangiranja poduzeća prema Altmanovom Z'score-u. Ovaj model, pojašnjavaju Bisnodeovi analitičari, ima multivarijantni pristup koji uključuje omjerne i kategorijalne vrijednosti čijom se kombinacijom diskriminiraju uspješna poduzeća od neuspješnih.

U novom izdanju Bisnodeove analize Pouzdanih partnera naposljetku je 474 poduzeća svoje mjesto našlo je na jednoj od tri liste temeljem opisane metodologije. Liste malih i srednje velikih poduzeća ovoga se puta  sastoje se od po 200 poduzeća, dok je velikih poduzeća odabrano 74. Bisnodeova statistika pokazuje da odabrana poduzeća čine manje od 0,4% svih poduzeća koja su predala godišnji izvještaj u protekloj godini. Oni su tijekom 2017. ukupno zapošljavali 77.156 osoba što čini 8,4% svih zaposlenih u hrvatskom poduzećima koja predaju godišnji financijski izvještaj. 

Dominacija velikih
Pritom su manje od 1% udjela imala mala poduzeća, trećina udjela odnosila se na ona srednje velika, a dvije trećine na velika poduzeća. Ukupno ostvareni prihodi 474 analiziranih poduzeća iznosili su 96,9 milijardi kuna, što, kažu u Bisnodeu, predstavlja 13,7% ukupnih prihoda cijelog gospodarstva.  "Ponovno se uvjerljivo najveći udio od 65,5% odnosi na 74 velikih poduzeća, dok na srednja velika otpada velika većina ostalog udjela, odnosno 34,1%.

Ukupni izvoz analiziranih poduzeća iznosio je 23,3 milijardi kuna, što čini 16,9% ukupnog hrvatskog izvoza Velika poduzeća su doprinijela sa 15,1 milijardi kuna, srednje velika sa 8,1 milijardi kuna, a mala poduzeća sa 0,31 milijardi kuna", pokazuje analiza. Investicije pouzdanih partnera su iznosile 7,0 milijardi kuna, 5,1% svih investicija domaćeg gospodarstva. Kod ovog je pokazatelja veća dominacija 74 velikih poduzeća, s obzirom na to da se čak 5,6 milijardi kuna investicija analiziranih poduzeća odnosilo na njih.

Oko 1,3 milijardu kuna investicija ostvarila su srednje velika poduzeća, a mala poduzeća tek 35 milijuna kuna.  Kao i prijašnjih godina, udjeli malih poduzeća u kvantitativnim pokazateljima vrlo su niski, ali upravo takve tvrtke prednjače prema stupnju zaduženosti. Prosječan stupanj zaduženosti na razini gospodarstva iznosi 65,2%, dok mala poduzeća iz liste pouzdanih partnera imaju prosječnu vrijednost tog pokazatelja samo 3,4%.

To znači da mala poduzeća pouzdani partneri u prosjeku samo 3,4% svoje imovine financiraju iz vanjskih izvora financiranja. Kod srednje velikih pouzdanih partnera prosjek je 37,1%, a kod velikih 46,5%. Time se jasno može zaključiti kako su poduzeća identificirana kao pouzdani partneri značajno manje zadužena od ostalih. "Među pouzdanim partnerima mala poduzeća u prosjeku plaćaju svoje obveze za 21 dan, srednje velika za 37 dana, a velika za 43 dan. Stoga je lako moguće zaključiti kako odabrani pouzdani partneri svoje obveze izvršavaju unutar valute plaćanja, za razliku od velikog broja ostalih poduzeća u gospodarstvu", kažu u Bisnodeu. 

Poredak po županijama
Među županijama očekivano prednjači Grad Zagreb gdje sjedište ima 202 poduzeća od njih 474 koliko ih se nalazi na listama, što čini 42,6% udjela. Drugoplasirana županija je Splitsko – dalmatinska s udjelom od 9,5%, a slijedi Zagrebačka sa 7,1% udjela.  S druge strane, Virovitičko-podravska i Šibensko-kninska na začelju su liste s obzirom na to da ih na njima predstavljaju tek tri odnosno četiri tvrtke.   

Kod analize djelatnosti vodeća je Trgovina sa 36,3% udjela, a slijedi Prerada i proizvodnja sa 17,9%. Time na dva vodeća sektora otpada više od polovice poduzeća na listama pouzdanih partnera. S druge strane, obrazovni sektor je na začelju, s obzirom na to da se samo jedno poduzeće nalaze među odabranim pouzdanim partnerima. Međutim, to je ujedno sektor koji inače ima mali udio u ukupnom broju poduzeća na razini gospodarstva, pa stoga ovo ne treba čuditi.