Glavni grad Međimurja, Čakovec, sa svojih 17 tisuća stanovnika se često spominje kao primjer uređenog grada u kojem su građani podjednako zadovoljni funkcioniranjem javne uprave, kao i razvijenm gospodarstvom. Vrijedni Međimurci, mnogi od njih s iskustvom rada u Sloveniji i Austriji, ostvarili su golem napredak u razvoju poduzetništva, a gradska uprava trudi se postaviti okvire koji će im olakšati rad. Kako pojašnjavaju u samom Gradu, Čakovec je grad koji se industrijski počeo razvijati sredinom 19. stoljeća te na sreću ni u tranziciji 1990-tih niti u posljednjoj financijskoj krizi nije ostao bez industrije. 

Bez nezaposlenih
Gradonačelnik Stjepan Kovač ističe da je Čakovec tradicionalno središte tekstilne i obućarske industrije. "Na bivšim socijalističkim gigantima izrasla su nova, manja poduzeća, a u tom sektoru imamo znatne strane investicije. Građevinska industrija nije nestala propašću bivšeg kombinata, već je to bio poticaj za nastanak manjih građevinskih tvrtki koje su više-manje preživjele financijsku krizu, te uspješno posluju. Imamo razvijenu metaloprerađivačku industriju, koja izvozi, zapošljava sve veći broj ljudi te stvara dodanu vrijednost. Razvija se i uslužna i turistička djelatnost, a jaki smo i u IT industrijama. Ukratko, temelji gospodarskog razvoja su industrijski, što dugoročno smatram održivim i vrlo pozitivnim", kaže Kovač. Već u bivšoj državi Čakovec i Međimurje bili su kraj gdje je bilo najviše obrtnika i malih poduzetnika.

"Podsjećam vas da je upravo u Čakovcu osnovan prvi nezavisni sindikat upravo za zaposlene kod privatnika. Ta obrtnička i poduzetnička tradicija se nastavila, iz tih obrtničkih radionica izrasle su danas respektabilne tvrtke. Upravo zahvaljujući njima, relativno bezbolno prošli smo kroz tranziciju. Negativna strana  je to što je većina radnih mjesta u industriji gdje su manja primanja. No, i to se polako mijenja", kaže gradonačelnik. Snažna industrija i brojni poduzetnici učinili su da je danas Čakovec grad s najmanje nezaposlenih u državi, a investicije u proizvodnju koje su u tijeku ili su najavljene, pokazuju da će se broj i dalje smanjivati.

"O nedostatku kvalificirane radne snage naši gospodarstvenici počeli su govoriti prije nekoliko godina, te je to uistinu velik problem. No, rješenje vidim u povećanju plaća zaposlenika, jer tako će se vraćati oni koji danas rade u Sloveniji, Austriji i Njemačkoj. Tradicionalno to su mjesta gdje rade brojni Međimurci, koji zbog blizine mogu vikende provoditi kod kuće. Drago mi je da su to počeli shvaćati i naši gospodarstvenici", pojašnjava gradonačelnik Kovač. Iako su poduzetništvo i industrija baza razvoja ovog kraja, Međimurje i Čakovec su poznati i po snažnoj poljoprivredi, posebno po obiteljskim gospodarstvima koji svoje proizvode godinama plasiraju izravno građanima, a u zadnje vrijeme i sve više po velikim trgovinama. "Čakovec je grad na čijem se području nalazi velik broj OPG-ova, od kojih su neki stalni partneri velikih trgovačkih lanaca. Poljoprivreda u čakovečkom prstenu bazirana je na povrćarskoj i voćarskoj proizvodnji, što su dohodovnije kulture. Mislim da je poljoprivreda u gradu na prekretnici, OPG-ovi imaju potencijala i mogućnosti postati prava poduzeća, a šansu vidim u ekološkoj i organskoj proizvodnji", navodi Kovač.

U narednom razdoblju prvi čovjek Čakovca očekuje daljnji rast s proizvodnom industrijom kao motorom gospodarskog razvoja. "Siguran sam da će se naša orijentiranost prema proizvodnji višestruko vratiti. Imat ćemo stručnu radnu snagu, modernu industrijsku infrastrukturu te sve potrebne potporne institucije. Rastom produktivnosti, usvajanjem novih tehnologija te sofisticiranijim proizvodima, rasti će i plaće radnika. Posebno mnogo očekujemo od IT industrije te turizma, koji je praktički još u povojima, što je dobro, jer je to šansa da ga usmjerimo prema onome što želimo", procjenjuje čakovečki gradonačelnik Stjepan Kovač. Jedna od istaknutijih tvrtki  na području Čakovca je Tegra, koja se bavi niskogradnjom i zapošljava 145 ljudi.

"Imamo dvije šljunčare i asfaltnu bazu. Godišnji promet tvrtke je 75 milijuna kuna. Prošli smo fazu restrukturiranja zahvaljujući čemu smo prebrodili krizu kojom je bio posebno zahvaćen građevinski sektor", kazao je za Poslovni dnevnik vlasnik Ivan Kolarić. Među čakovečkim poljoprivrednicima ističe se OPG Kosi koji posluje unatrag dvadesetak godina i bavi se proizvodnjom konzumnog povrća na 50 hektara. "Proizvodnja se odvija na vanjskim površinama, uz to imamo plastenike za proizvodnju vlastitog rasada. Težište proizvodnje je na mrkvi, celeru, cvjetači, kupusu i cikli. Za tu proizvodnju posjedujemo kompletne linije za sadnju, sjetvu, uzgoj, branje i pakiranje proizvoda. Oprema i skladišni kapaciteti od 400 tona izgrađeni  i  nabavljeni  su dobrim dijelom uz pomoć predpristupnih fondova", kaže Nenad Kosi.

"Plasman oko 1500 tona povrća imamo osiguran kroz tri strana trgovačka lanca koji posluju u Hrvatskoj.  Jedno smo od rijetkih OPG -a u Hrvatskoj koji posjeduju certifikat i rade po GLOBALGAP-u kontroli sljedivosti i ispravnosti proizvoda", kaže Kosi, ali iznosi i zamjerku. "Volio  bih  da  je  suradnja s lokalnom upravom bolja, da nas se više puta sjete i ponude pomoć jer smatram da smo respektabilni proizvođač povrća s područja grada i da ga pozitivno predstavimo svojim primjerom po cijeloj državi", rekao je Kosi. 

Kvalitetna oprema
Jedna od tvrtki s dugim kontinuitetom je Geo-centar. "Tvrtku smo osnovali 1991. kada nismo slutili da nas čeka rat i brojni izazovi. Međimurje je od davnina bilo poznato i prepoznato kao područje dobre poslovne klime i otvorenosti prema privatnom poduzetništvu. Blizina Zagreba, Slovenije i dobra prometna povezanost doprinijeli su poslovnom razvoju", kaže Verica Zalović, vlasnica Geo-centra.  

Osnovna djelatnost te tvrtke je zastupanje geodetske opreme, preciznih GPS uređaja i geodetskog pribora, kao i servis. Zastupaju japanske proizvođače Topcon i Sokkia te američki u Faro, poznatu po 3D terestričkim laserskim skenerima. "Opremanje geodetskih poslovnica uz kvalitetnu edukaciju korisnika i stalno promicanje novih tehnologija u geodeziji, građevinarstvu i arhitekturi, vrlo je bitno ako se želi učiniti tehnički rad lakšim, efikasnijim i profitabilnijim" kaže Zalović.