Jedno od glavnih pitanja koje se postavlja kada se govori o uspješnosti školstva je koliko ono povećava sposobnost učenika i studenta da bolje usvoje i primijene znanja i vještine koje će im biti neophodna za osobni razvoj, za aktivno sudjelovanje u društvenom životu te za uspješno pronalaženje i zadržavanje radnog mjesta. Koja je tu uloga države, obrazovnih institucija i poslodavaca, upitali smo vodeće ljude visokoobrazovnih institucija i stručnjake za ljudske potencijale iz uspješnih domaćih tvrtki.  

Zoran Pičuljan, dekan Veleučilišta Baltazar Zaprešić smatra kako povećanje sposobnosti, znanja i vještina učenika neće biti uspješno bez odgovorne i sustavne simbioze djelovanja države, obrazovnih institucija i u konačnici poslodavaca. "Država je pozvana da stvori moderan, elastičan zakonodavni i infrastrukturni okvir te da nadzire provedbu strateški usvojenih dokumenata. Obrazovne institucije i javne i privatne, bez izuzetka, zadužene su za stvaranje i realizaciju kvalitetnih, tržištu aplikativnih programa te povezivanja teorije i prakse. One snose svoju, ne malu, odgovornost za generacije koje odgajaju. Akademskoj samodostatnosti u suvremenom svijetu nema mjesta", ističe Pičuljan i naglašava kako su poslodavci pozvani ne samo odabirati najbolje, one završene studente i učenike koje im u poslovnom procesu trebaju, već aktivno sudjelovati kao partner u obje faze osposobljavanja mladih generacija – dakle, biti odgovoran i stalan partner državi i obrazovnim institucijama.

Napominje da i mladi ljudi nakon zapošljavanja ne mogu zastati s procesom svog daljnjeg, sustavnog cjeloživotnog obrazovanja i usavršavanja jer im samo takav pristup 'garantira' rado mjesto ili promjenu radnoga mjesta, a svakako građenje uspješne karijere, u današnjem, složenom i izuzetno zahtjevnom poslovnom svijetu.  Da je potrebna uska suradnja države, visokoobrazovnih institucija i poslodavaca slaže se i Ivana Silić, voditeljica odjela za upise u RIT Croatia. Suradnja, kaže, podrazumijeva definiranje industrija i područja ključnih za razvoj gospodarstva, što naravno uključuje i kreiranje i poticanje radnih mjesta u tim područjima. I u konačnici naravno adekvatno obrazovanje koje će odgovoriti na potrebe tržišta i oblikovati buduće zaposlenike na najbolji mogući način. "U tom smislu ono što bih svakako naglasila je važnost razvoja praktičnih znanja. Na našem koledžu je to sastavni dio studija. Svaki naš student u četiri godine prolazi minimalno šest mjeseci stručne prakse i to u industriji i području koje studira. Poslodavci su zadovoljni znanjima studenata i rado zapošljavaju baš naše studente. Takav pristup rezultira time da 93% naših diplomanata nađe posao u roku od šest mjeseci od završetka studija", ističe Ivana Silić. 

Potrebna fleksibilnost
Prodekan za nastavu i studente Visoke poslovne škole Zagreb Goran Luburić smatra kako poslodavci trebaju biti hrabriji i otvoreniji za nove ideje, ali i ne uzimati formalna obrazovanja mladih zdravo za gotovo – treba uvesti i pojačati praksu tijekom školovanja. "Država poslodavcima ne daje slobodu i fleksibilnost koja je potrebna u okolini koja se često mijenja. Prečesto, rekao bih, ali, to je stvar globalnih kretanja, tu ne možemo ništa. Obrazovanje svakako treba biti svrsishodnije i što više direktno povezano s poslodavcima i tržištem rada. Jedno bez drugoga ne ide. Treba porezno što više osloboditi usavršavanje i rad kao takav, fizički i intelektualni. Ponovo ću spomenuti državu koja na obrazovni sektor u Hrvatsku gleda samo kao na proračunski trošak, umjesto da obrazovanje promatra kao dugoročnu investiciju", ističe Luburić i kao zanimljivost napominje snagu ekonomije u odnosu na rezultate PISA testiranja primjerice kod Finske, Estonije ili Švicarske, gdje očito postoji povezanost. Naposljetku, kaže, treba poticati zapošljavanje u privatnom sektoru i samozapošljavanje tj. poduzetništvo. Treba poticati inovacije, izvoz i turizam – a s time i sustavno potencirati znanja koja su primjenjiva u navedenim gospodarskim sektorima.

 Karmela Aleksić Maslać, prodekanica za preddiplomske studije u Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa smatra kako je danas STEM vrlo popularan i to nije samo jedan od trendova već potreba. Zato ju posebno veseli sjajan projekt uvođenja robotike u osnovne škole velikog entuzijaste Nenada Bakića. "Velika je uloga i CARNeta koji već 25 godina kroz razne projekte radi na sustavnom uvođenju novih tehnologija u proces obrazovanja. Međutim to su sve pojedinačni slučajevi sve dok informatika ne postane obvezni kolegij u osnovnoj i srednjoj školi. Danas nije moguće biti konkurentan bez osnovnih znanja na računalu, a susrećemo se s pojmovima poput Internet of things, Big Data, Cloud Computing, digitalizacija, gemifikacija, e-learning, MOOC i drugi, što samo potvrđuje da je važno što prije početi družiti se s informatikom. Što se tiče matematike kao važne sastavnice STEM-a dobro je da se na Youtubeu mogu naći odlični video materijali za popularizaciju matematike. Ima dosta prostora za popularizaciju i da se na jednostavan način približi učenicima kroz razne simulacije, igru i povezivanjem s primjerima iz prakse. Npr. često učenici znaju izračunati logaritam, ali na žalost ne znaju to povezati s praktičnom primjenom i ne razumiju što će im u životu nekakav logaritam", kaže Karmela Aleksić Maslać i ističe kako je pred nama 4. Industrijska revolucija, a očekivanja su da se u skoroj budućnosti pojaviti puno novih zanimljivih zanimanja koja danas ne postoje ili su u začecima poput genetskog dizajnera, menadžera za avatare, prodavača vremena, dizajnera inteligentne odjeće i sl.

"Zato je važno učenike od osnovne škole naučiti sustavnom načinu razmišljanja i zaključivanja, naučiti ih kako povezati teoriju s praksom, timskom radu, kako se prilagoditi brzim promjenama, cjeloživotnom obrazovanju i naravno ne zaboraviti im ugraditi etične vrijednosti", kaže Karmela Aleksić Maslać i ističe da vjeruje da će se učenici znati prilagoditi svim izazovima koji nas čekaju u budućnosti.  Tina Balenović, direktorica Službe ljudskih potencijala u Uniqa osiguranju, ističe kako obrazovanje treba staviti u fokus na nacionalnoj razini, dati mu važnost koju zaslužuje i dati ga u ruke struci. "Konsenzus u obrazovanju je nužan za dobrobit zemlje i budućnost naših mladih ljudi. To je uloga države i obrazovnih institucija. U školama postoje pojedinci koji pristupom djeci i metodama poučavanja odskaču od ostalih, kao i djece koja vlastitim angažmanom, trudom i željom za znanjem nadmašuju prosjek, no svima treba dati alate kojima će dječje umove pretvoriti u umove koji kritički promišljaju, propitkuju i dati im priliku da se ostvare u području koje ih zanima: svejedno je li to umjetnost, matematika ili jezik. Djeci koju zanima neko područje treba pružiti mogućnost da se u njemu ostvare, umjesto inzistiranja na jednako uspješnom svladavanju svih predmeta, što onda rezultira inflacijom petica ali površnim znanjem, kaže Tina Balenović. 

Osiguravaju i mentore
Direktorica Službe za razvoj i obrazovanje u Ini Bruna Kostelac smatra da za budućnost i uspjeh u poslovnom okruženju mladima trebaju svakako mentori.

"Naš pripravnički Growww program osigurava mladima i mentora tzv. 'buddya' – kolegu iz prethodne generacije, koji svojim znanjima i savjetima može dobro usmjeriti energiju s kojom mladi dolaze, ali i iskoristiti njihovu znatiželju. INA je jedan od najvećih poslodavaca u Hrvatskoj, a od početka programa Growww zaposleno je više od 500 diplomanata. Ulogu poslodavca vidimo i u snažnoj suradnji s obrazovnim institucijama i studentskim udrugama s kojima već dugi niz godina surađujemo te pružanje stručne prakse još za vrijeme studija. Trenutno surađujemo u programu Inicijativa za mlade Hrvatske Udruge Poslodavaca kroz koji nudimo mogućnost strukturirane prakse studentima raznih usmjerenja te smo sigurni da ćemo i među njima imati kandidate za sljedeći pripravnički Growww program", smatra Bruna Kostelac.

 Predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a Vjeran Vrbanec ističe da je njihova uloga, kao državne agencije, da educira mlade i priprema ih za poslovni svijet. Upravo s tom idejom, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) je u 2016. proveo projekt UNIverzI-JA-DA kojim su se financirali najbolji studentski projekti u rješavanju zadataka tijekom održavanja Europskih sveučilišnih igara (ESI2016) u Zagrebu i Rijeci. "Ispunjenjem cilja ovog pilot projekta, koji je bio pružiti priliku studentima da se na stvarnim zadacima i uz podršku mentora educiraju i upoznaju s poduzetništvom te realiziraju ideju, možemo zaključiti da su studenti spremni preuzeti odgovornost, učiti i u praksi te da je ovo dobar način za poticanje budućih poduzetnika", kaže Vrbanec i ističe kako su daljnji rezultati pokazali da su isti ti pobjednički timovi nastavili aktivno sudjelovati u istim ili ostalim projektima te su već tijekom studija otvorili tvrtke, ali i dobili financiranja novih projekata iz drugih izvora.

"Tijekom same provedbe ovog pilot projekta, koji je osmišljen zbog slabe aktivnosti studenata u Mreži studentskih poduzetničkih inkubatora, u kojem svaki student virtualno može imati pet mentora u izradi svog poslovnog plana, utvrdili smo da studente treba dodatno angažirati uz njihove obveze na fakultetu kako bi prikupili potrebna znanja i vještine potrebna za rad. Više nije dovoljno položiti sve ispite i odraditi najčešće praksu jer se danas od mladih ljudi traži i određeno radno iskustvo koje bi trebali realizirati uz studij. Sve dok sami fakulteti ne uvedu konkretniji praktični dio obrazovanja. HAMAG-BICRO će i dalje nastojati provoditi slične projekte i poticati mlade na usavršavanje poduzetničkih vještina i realizaciju ideja", obećava Vrbanec.