Motivacija je jedan od najvažnijih faktora za uspjeh u bilo čemu, pa tako i u školovanju, slažu se vodeći ljudi visokoobrazovnih institucija koje smo upitali da li su današnji učenici i studenti manje proaktivni i motivirani od prijašnjih generacija, kako se često zna čuti.

"Vremena su se promijenila u odnosu na prije na svim područjima pa tako i u obrazovanju. Proaktivnost i motiviranost zavise i o okruženju u kojem učenik, odnosno student odrasta i "poruke" koje upija. Iako, u Hrvatskoj na to utječe i politika zaposlenja, trendovi na tržištu rada, ali i postojeći obrazovni sustav koji treba unaprijediti. Veliki dio odgovornosti je i na nama da potičemo mlade na tu proaktivnost i motivaciju", ističe Vladimir Šimović, dekan Veleučilišta Baltazar Zaprešić. 

Da su današnje generacije drugačije od prijašnjih ističe Mirna Koričan Lajtman sa Zagrebačke škole ekonomije i managementa (ZŠEM). Novije generacije, kaže, odrasle su u svijetu s puno više podražaja – od televizije i reklama, dostupnosti mobilnih telefona, interneta – zbog čega je njihova pozornost kraća, te reagiraju na drugačiji način. Oni ujedno jako dobro barataju izvorima informacija, smatra Mirna Koričan Lajtman i dodaje da je danas nemoguće uspješno odraditi predavanja na 'starinski' način – jednosmjerno prenošenje informacija uz očekivanje potpune tišine i nijednog pitanja.

Više optimizma
"Da danas pokušam tako održati predavanje bila bi tišina nekoliko minuta jer bi studenti vjerojatno bili u nevjerici, a onda bi nakon komešanja dizali ruke, komentirali, možda i napustili prostoriju jer ne bi vidjeli razlog da ostanu na "takvom" predavanju. Da nisu proaktivni se ne slažem – potrebno im je postaviti dovoljno zanimljiv izazov te ih potaknuti da pomognu u kreaciji sadržaja, a zatim upravljati temama, raspravom i njihovom energijom", kaže Mirna Koričan Lajtman. 

Da postoji određena doza pasivnosti i nezainteresiranosti među studentima mlađih generacija primjećuje prodekan za nastavu i studente Visoke poslovne škole Zagreb (VPŠZ) Goran Luburić. Možda je to zato, ističe, što im je danas sve (pre)dostupno, što ih primarni i sekundarni sustav obrazovanja nije dovoljno usmjerio i isprofilirao njihove talente i viziju čime se potencijalno žele baviti.  "Ako prate medije, ispada da nemaju baš nekog razloga ostati u Hrvatskoj, pa i to možda doprinosi svojevrsnoj neaktivnosti jer se nemaju čemu nadati. Ne kažem da je tako, ali možda svi skupa malo previše 'kukamo'. Nije sve tako crno. Važno im je u odgoju utjeloviti pozitivan stav", smatra Luburić i ističe kako je razvoj tehnologije ipak više utjecao na motiviranost nego na nemotiviranost. 

Dekan Veleučilišta Baltazar mišljenja je da je razvoj tehnologije direktno utjecao na cjelokupan način razmišljanja."Današnje generacije učenika i studenata drugačije razmišljaju u odnosu na tradicionalan pristup u kakvom su egzistirale starije generacije. Oni danas traže više, traže veću angažiranost nastavnika, da sve bude dostupno odmah i sada, inzistiraju na povratnoj informaciji i slično. Odnos profesora i studenta je živ i treba ga stalno održavati. Na obrazovnim institucijama je da se prilagode novim generacijama, kroz nove tehnologije, novim vrstama studija, drugačijim pristupom. Razvoj tehnologije nas je potaknuo na razvoj postojeće znanosti i obrazovanja kakav se od nas zahtjeva danas", kaže Vladimir Šimović kojeg smo upitali i koliko su današnji nastavni procesi prilagođeni novim tehnologijama i postoje li po tom pitanju razlike u privatnom i javnom školstvu.

Prilagodba nastavnog procesa
"Današnji nastavni procesi su neravnomjerno prilagođeni novim tehnologijama, barem kada je riječ o visokom školstvu. Privatno školstvo mora pratiti sve trendove na području obrazovanja, kroz nove tehnologije i drugačiji pristup studentu. Na Veleučilištu Baltazar od prvoga dana nastojimo biti u koraku s vremenom i potrebama mladih jer smo prepoznali na vrijeme njihove želje i potrebe, ali i trendove. Danas je gotovo nemoguće ili vrlo teško raditi bez potpore tehnologije, stoga smo naše prostorije opremili s računalima, uveli sustav učenja na daljinu Moodle, G Suite – Google Cloud rješenje, a upravo namjeravamo uvesti i novi sustav InfoEduka te se svi naši zaposlenici kontinuirano educiraju kako bi se mogli služiti navedenom tehnologijom kroz nastavne i druge procese", kaže Šimović i nadodaje kako su ponosni i na još jednu novost – online studije. 

Da postoje razlike u privatnom i javnom školstvu slaže se i prodekan VPŠZ-a koji smatra da je privatno tržište agilnije jer na njemu implementacija novih tehnologija stvara komparativnu/konkurentsku prednost u borbi za svakog studenta. Danas se, kaže, borimo za svakog studenta jer je u visokom obrazovanju, u prosjeku, ponuda veća od potražnje. "Jedino kvalitetni tu mogu dugoročno opstati. A kvalitetni prate tehnološke trendove", kaže Luburić, a Mirna Koričan Lajtman nadodaje kako je ZŠEM među prvima krenuo s razvojem online komponente učenja. 

Princip gejmifikacije
"Mi i zbog AACSB akreditacije kao i naše misije koja ističe nužnost praćenja globalnih trendova kontinuirano pratimo nove tehnologije te adaptiramo način iznošenja sadržaja kao i sam sadržaj sukladno trendovima. U nastavi već nekoliko godina koristimo principe gejmifikacije kako bismo potaknuli i zadržali angažiranost studenata. Među prvima se krenuli s primjenom poslovnih kompjuterskih simulacija kako bismo u simuliranom svijetu potakli studente da donose odluke i uče na vlastitim pogreškama.

Na nastavi potičemo da se studenti koriste telefonima ili laptopima/tabletima kako bi istražili neki fenomen te o njemu mogli diskutirati", kaže Mirna Koričan Lajtman i nadodaje da ih se potiče da prije nastave poslušaju online predavanja, pročitaju poslovne novine pa dođu sa stavom.  "To znači da i dalje profesor mora biti učen i načitan, ali je broj izvora mnogo veći te je uloga profesora da pored predavanja u biti potakne diskusiju, usmjerava ju, a zadatke napravi na smislen i izazovan način", zaključuje Mirna Koričan Lajtman.