Prema posljednjim istraživanjima u zadnjih je pet godina Hrvatsku napustilo 150 tisuća mladih obrazovnih ljudi. U realnosti je ta brojka vjerojatno još i veća, a da bi bolje sagledali veličinu tog problema, možemo zamisliti da se odselio cijeli jedan grad Split. Zbog čega mladi ljudi napuštaju Hrvatsku i što ih najviše motivira na odlazak, pitali smo vodeće ljude visokoobrazovnih institucija i stručnjake za ljudske potencijale iz uspješnih domaćih tvrtki.

Dr.sc. Mira Lenardić, dekanica Effectusa, Studija financija i prava, ističe kako živimo u globaliziranom svijetu i da mi kao članica EU na mobilnost ljudi trebamo gledati kao na normalnu pojavu, jer kretanje ljudi je jedna od temeljnih sloboda. "Moramo biti svjesni da odljev mozgova postoji u svim zemljama, no mnogo je zastupljeniji u slabije razvijenim zemljama. Kad je riječ o Hrvatskoj tada odlazak tolikog broja mladih ljudi predstavlja, posebice s ekonomskog i demografskog stajališta, veliki problem. Tranzicija i kriza ostavili su dubok trag u hrvatskom društvu, no ne smije se smetnuti s uma da su ljudi i znanje glavna vrijednost svake kompanije i društva u cjelini – bez kvalificiranih inženjera, znanstvenika i poduzetnika nema ni napretka. Razlog odlaska tolikog broja mladih ljudi iz Hrvatske je višestruk: suženo tržište rada za mlade, teškoće u pronalaženju zaposlenja, umanjena mogućnost za život izvan roditeljskog doma, strah od ne primanja plaće za izvršeni rad, nesigurnost zaposlenja, neizvjesnost za starosnu mirovinu, sama visina plaće, razočaranje u moralni sustav vrijednosti i politika u hrvatskom društvu u kojem je još vijek prisutna siva ekonomija, korupcija i nepotizam", smatra dekanica Effectusa.

Direktor Zagrebačke škole ekonomije i managementa, dr. sc. Zoran Barac, također ističe činjenicu da je Hrvatska članica Europske unije i da sada djeluje na jednom velikom zajedničkom tržištu što je dovelo do fleksibilizacije tržišta rada i veće mobilnosti zaposlenika. "Sada smo u situaciji da se strane države i međunarodne kompanije natječu za stručne zaposlenike tako da je odlazak mladih stručnjaka rezultat tog novog konteksta. S druge strane kako naša država, tako i kompanije moraju razmišljati o vlastitoj međunarodnoj konkurentnosti kako bi mlade stručne ljude privukle i zadržale. Primjerice, mi u Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa svjesni smo ovog novog konteksta te nastojimo stvoriti okruženje za život i rad koje će biti atraktivno za mlade stručnjake", kaže Barac i napominje da će mladi stručnjaci svoje potencijale ostvarivati u Hrvatskoj tek kada vide da im tržište rada, odnosno kompanije pružaju perspektivu razvoja.

Drugim riječima, ističe Barac, mladi stručnjaci očekuju da radna mjesta i radni zadaci koji se traže odgovaraju razini za koju su se školovali. "U tom smislu i kompanije moraju imati strategije, proizvode i usluge koje će osigurati njihov rast i koje su dovoljno kompleksne da bi zadržale visokoobrazovane stručnjake", smatra dekan Zagrebačke škole ekonomije i managementa. Dr. sc. Milivoj Marković, predavač na RIT Croatia, kaže kako su visokoobrazovani mladi ljudi svjesni važnosti profesionalnog razvoja u ranim godinama karijere, a posebno nakon završetka visokoškolskog obrazovanja. Stoga je. smatra, njihova motivacija u traženju okoline u kojoj će profesionalno napredovati i razvijati se u pravilu izuzetno velika.

"Što je duže vrijeme od završetka visokoškolskog obrazovanja do pronalaženja posla, odnosno što je viša razina nezadovoljstva s trenutnim karijernim razvojem to je vjerojatnost veća da će mladi ljudi proširivati krug traženja novih prilika, uključivo i izvan granica Hrvatske. To je posebno primjetno kod zanimanja koja su više univerzalnog karaktera i nemaju u pravilu jako izraženu lokalnu komponentu. Mladi i visokoobrazovani ljudi traže priliku i ako je ne prolaze unutar jednog ekonomskog prostora tražit će je drugdje", smatra Milivoj Marković.Prodekan za nastavu i studente Visoke poslovne škole Zagreb Goran Luburić kaže kako je ekonomski gledano, uzrok odlaska mladih period gospodarske krize i ekonomske kontrakcije koja je donedavno 'kočila' otvaranje radnih mjesta, a koja je započela i kontinuirano trajala unazad više od 6 godina.

"Sociološki gledano, negativna selekcija u društvu, koja na ovim područjima nije strana, zasigurno je bila uzrokom demotivacije mnogih mladih ljudi pred ''snalaženjima i kombinacijama' kako bi se izborili za životni standard koji im, po njihovom mišljenju, pripada na temelju znanja koje posjeduju. Kada zbrojite sve navedeno i dodate 'kruto' i malo tržište rada, nešto drukčiji rezultat bilo je teško očekivati. A svatko tko poznaje strane jezike i ima znanja, prema uvriježenom mišljenju mnogih naših ljudi, bit će više cijenjen i adekvatnije nagrađen u inozemstvu za svoj trud u odnosu na rad kod hrvatskih poslodavaca", kaže dekan Visoke poslovne škole Zagreb. Direktorica Službe ljudskih potencijala u Uniqa osiguranju, Tina Balenović smatra da su glavni razlozi odlaska mladih visoka nezaposlenost, nezadovoljstvo aktualnom gospodarskom situacijom i manjak prilika u Hrvatskoj.

"Problem je što obrazovani mladi ljudi danas neće zbog domoljublja žrtvovati vlastiti prosperitet pa će, ako imaju priliku, radije otići raditi u neku drugu državu gdje će za svoj rad biti nekoliko puta više plaćeni nego u Hrvatskoj, a 'doma' će se rado vraćati na ljetovanje ili u posjet roditeljima. Govorimo o mladim obrazovanim ljudima, no Hrvatsku danas napuštaju i sredovječni ljudi s čitavim obiteljima jer su svjesni kako u svom životnom vijeku u Hrvatskoj neće priskrbiti dovoljno da osiguraju djeci bolji početak ili sebi udoban život u starosti. Ljudi su zasićeni bavljenjem prošlošću i zanima ih budućnost, a u političkoj retorici kao ni u odlukama koje iz nje proizlaze, tu budućnost ne vide. Tako da trenutno, na žalost, nemamo strategiju kojom bismo mlade ljude zadržali ovdje", smatra Tina Balenović.

A tržište rada i otežani pronalazak posla, ali i očekivanja mladih ljudi da nađu u startu radno mjesto za koje smatraju da su predodređeni, kao glavne razloga odlaska mladih vidi i Damir Babić, Izvršni direktor Ureda za upravljanje ljudskim resursima Hrvatske pošte. "Dalje su tu i sustav obrazovanja, koji možda nije u dovoljnoj mjeri uparen s realnim procjenama potreba tržišta- budućeg kadra. Uz sve to, i više je mladih ljudi koji rad van Hrvatske vide kao priliku za stjecanjem poslovnog, ali i životnog iskustva", kaže Babić.