Energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije su danas top teme globalnog gospodarstva, kako po pitanju ekologije, tako i novih prilika za gospodarstvo.

Hrvatska je mediteranska zemlja i ima veliki broj sunčanih sati godišnje, no razvoj solarne energije je skroman u odnosu na zemlje sjeverne i središnje Europe gdje je sunce više raritet nego svakodnevna pojava.  Iako u Hrvatskoj postoji nekoliko većih solarnih elektrana, pravi zamah iskorištavanju energije sunca dale bi mini-elektrane, snage do 10 kW koje bi građani, a i mali poduzetnici, stavljali na krovove svojih kuća i pogona.

Ovaj energetski model se počeo spominjati prije dvije godine kad je za energetiku u vladi premijera Tihomira Oreškovića bio zadužen državni tajnik Ante Čikotić iz Mosta. Most je ispao iz vlade, no Čikotić i dalje smatra da se radi o dobrom projektu koji bi svakako trebao zaživjeti te planira u saborsku proceduru poslati prijedlog Zakona o samoopskrbi energijom.  "Prijedlog ponajviše se cilja na male kupce električne energije koji su do sada bili apsolutno isključeni iz sustava povlaštenih proizvođača, a to su građani i mali i srednji poduzetnici.

Upravo građani najviše doprinose uplatama u sustav poticaja u koji se godišnje slijeva preko 1,5 milijarda kuna, a u zadnjih 10 godina samo je 115 fizičkih osoba iskoristilo zakonsku mogućnost da postanu povlašteni proizvođači čemu je apsolutno najviše doprinio kompliciran i netransparentan zakonski okvir.  Zbog toga smo pripremili ovako jednostavan i jasan zakon koji se može implementirati u vrlo kratkom roku, uz malo političke volje. Krajnji cilj je smanjiti račune za električnu energiju", pojašnjava Čikotić. Dodaje da je ovaj model danas puno izvedljiviji nego prije jer fotonaponski sustavi i sustavi za proizvodnju iz obnovljivih izvora općenito postaju sve konkurentniji. Samim time postaju i sve veći potencijal.

"Trenutno se fotonaponski sustavi mogu nabaviti već od 1000 eura po instaliranom kilovatu (kW), što u prijevodu znači da 95 posto kućanstava svoje godišnje potrebe mogu podmiriti sa sustavom od 10kW. Bitno je otvoriti tržište, a vjerujemo da će se uz građane u cijelu priču uključiti i opskrbljivači s novim poslovnim modelima, što može bitno mijenjati cijenu", kaže Čikotić. Dodaje da bi se vlastitom proizvodnjom na godišnjoj razini poravnavala potrošnja između građana i operatera. Uz cijenu električne energije koju sada imamo, smatra, jasno je da bi se ulaganja uz ovakav oblik samoopskrbe investicija vratila u 6-8 godina, a nakon toga bi se sljedećih 15 do 20 godina ostvarivali benefiti umanjenih računa.

Iako u Hrvatskoj nema previše tvrtki koje se bave tehnologijom solara, u slučaju masovne primjene ove tehnologije tu bi bilo posla za stotine malih instalerskih i servisnih tvrtki. No, smatra Čikotić, u slučaju da minisolari zbilja zažive, izvjesno da bi se našli domaći i strani investitori koji bi otvarali i pogone u Hrvatskoj s ovom tehnologijom. Solari su posebno zanimljivi turističkom sektoru, od velikih hotelskih kuća pa sve do malih iznajmljivača.

" Interes je i temeljem prethodnih zakonskih rješenja bio ogroman, samo što je taj interes opadao sa svakim besmislenim korakom koji je investitor morao napraviti da se priključi, pa tako čak 64 puta. Dosad nije bilo zakonskih prijedloga u ovom segmentu koji su ovoliko pojednostavljeni, a tržište i građani će na kraju donijeti zadnju riječ. Velika prednost mikrosolara što se mogu primijeniti u različitim sektorima – poljoprivredi, turizmu, proizvodnji", kaže Čikotić.

Iako se u javnosti često može čuti da OIE ozbiljno utječu na stabilnost eleketroenergetskog sustava, zbog potrebe za novim vodovima, ali isto tako i rezervnim reverzibilnim potencijalima, Čikotić smatra da je to mantra. "Stabilnost elektroenergetskog sustava neće srušiti mikro disperzirani proizvođači, to budite sigurni. Dapače, u mnogim dijelovima mreže biti će itekako poželjni. O reverzibilnim elektranama i ugrozi sustava se govori već godinama, priključuju se novi i novi veliki proizvođači i mislim da nitko nije osjetio poremećaje", ističe Ante Čikotić.