Sveti Martin na Muri, najsjevernija općina u Hrvatskoj, doživljava gospodarski procvat. Prilikom njezinog osnivanja 1993., u općni smještenoj na tromeđi Hrvatske, Mađarske i Slovenije bilo je tek desetak zaposlenika u privatnom sektoru, I to kod obrtnika, a golema većina radila je u susjednoj Sloveniji.

Danas je takvih zaposlenika oko 900, s tendencijom da ih do kraja godine bude i tisuću, pri čemu cijela općina ima 2700 stanovnika. Iako je najpoznatiji poslodavac LifeClass Terme Sveti Martin, toplice koje zapošljavaju gotovo 200 ljudi, većina radnih mjesta vezana je uz gospodarsku zonu, o čemu smo popričali s načelnikom općine Franjom Makovcem.

Koliko poduzetnika posluje u Gospodarskoj zoni Sveti Martin na Muri? 
Gospodarska zona Sveti Martin na Muri jedan je od ključnih razloga gospodarskog razvoja naše općine. Osnovana je 2000. kao jedna od prvih poduzetničkih zona i inicirala je privlačenje investicija u industrijskoj i obrtnoj proizvodnji u Gornjem Međimurju. Danas na 220.000 četvornmih metra djeluje 12 poduzetničkih tvrtki s ukupno 500 zaposlenih i s trendom povećanja proizvodnje i broja zaposlenih. Oko 90 posto tih tvrtki imaju proizvodnu djelatnost i većinom se bave strojnom obradom metala. Interes investitora za našu gospodarsku zonu još je prisutan, najavljuju nam se još dva ulagača iz Slovenije. Zbog tog se interesa naša gospodarska zona širila već tri puta, a Urbanistički plan uređenja Gospodarske zone sveukupno obuhvaća 22 hektara. U Gospodarskoj zoni Sveti Martzin na Muri smjestile su se tvrtke Vnuk – PVC i ALU stolarija, Emporium – trgovina, Klema – zubna protetika, CNC Obrada – strojna obrada metala, DIZ-CNC – strojna obrada metala, Stojobravarski obrt Ferrum, Te-Pro – proizvodnja metalnih konstrukcija i njihovih dijelova, Posel – ZD – automehaničarska radiona, TMR Paško – hladnjača., Polycan Aerosols, Tegra – skladište soli, Asfalt-gradnja – niskogradnja., Kovac Stahl nekretnine, I B Kem, Centar alata Pfeifer, Brodska montaža – proizvodnja metalnih konstrukcija i njihovih dijelova, MIP Weyland i Primca.

Koliko ljudi zapošljavaju te tvrtke, ima li među njima stranih tvrtki?
Proizvodnu djelatnost imaju po jedna švicarska i nizozemska tvrtka, potom dvije austrijske i osam hrvatskih tvrtki s područja metalne i PVC obrade i proizvodnje, brodo-montaže, logističko-skladišnih prostora i obrtnih. Jedan od gospodarskih subjekata u neposrednoj blizini zone je i autobusno-prijevoznička tvrtka. Uvjet poslovanja je prihvatljivost za okoliš i kompatibilnost sa strategijom razvoja općine. 

Koliko vam koristi što se nalazite na tromeđi, u čemu surađujete sa susjedima Mađarima i Slovencima?
Jedan od razloga sustavnoga i konstantnog rasta proizvodnje i broja zaposlenih Gospodarske zone su i dobar geostrateški položaj, odnosno blizina granice s Mađarskom, Slovenijom i Austrijom. Sa Slovencima surađujemo na projektima prekogranične suradnje, a blizina autoceste Budimpešta – Beč – Ljubljana vrlo nam je važna za poslovnu komunikaciju. 

Kako ste apsorbirali Vladinu poreznu reformu, odnosno smanjenje poreznih prihoda?
Nismo osjetili smanjenje poreza na dohodak, koje smo inače očekivali. U 2015. proračunom Općine Sveti Martin na Muri planirano je smanjenje poreza na dohodak za 20 posto. Međutim, sve većim zapošljavanjem porez na dohodak premašio je brojku iz 2014. 

Što je s najavljenim dolaskom kineskih ulagača?
Zasad je u to fazi verbalne komunikacije. Međimurje, pa i Općinu Sveti Martin na Muri, u niz navrata posjetile su zainteresirane grupe kineskih investitora. Sve je još u fazi pregovora, jako su pozitivni dojmovi i reakcije. Tu očekujemo dobre rezultate. 

Kako napreduje najavljena revitalizacija tradicijskih zanata?
Sveti Martin njeguje dvije tradicije: mlinarenje i skelarenje. Na tim područjima smo ostvarili značajne rezultate, izgradili Mlinarsku tradicijsku kuću sa muzejom mlinarenja, a multimedijalna prezentacija mlinarenja je u pripremi. Započeli smo i izgradnju Skelarske kuće. Upravo ovaj tjedan završavamo EU projekat očuvanja tradicionalnog teškog međimurskog konja sa stadom od osam konja na gmajni Žabnik. Također smo 2005. rekonstruirali ploveći Mlin na Muri, postavljen je na lokaciji Žabnik uz desnu obalu rijeke. Najviše se  koristi za turističke namjene i već je postao naš turistički brend. Obnovljena je i skela u Žabniku koja se nalazi u neposrednoj blizini mlina, a izgrađena je i skela Sveti Martin na Muri. Nekada su skele služile za prijevoz stoke i ljudi preko Mure, danas služe samo u turističke svrhe. Ulaže se i u revitalizaciju starih rukavaca rijeke Mure na način da je izgrađena ribolovna staza za državna natjecanja te 'Mlinarov poučni put'. Ulaganjem u navedene projekte i educiranjem stanovništva jača se svijest o potrebi očuvanja starih zanata, ali i korištenje takvih sadržaja u turističke svrhe.

U Programu održivog razvoja vaše općine iz 2010. spominje se 28 obrta i 51 d.o.o., koliko ih je sada?
Nemamo točnih podataka, ali smatramo da se broj nije bitno povećao nego je zadržana postojeća razina. Odnosno, postojeći obrti su se zadržali, proširili svoju djelatnost i razvili se u neke od najuglednih OPG-ova u Međimurju.

Kakvi su vam rezultati u turizmu, kolika je važnost Termi Sveti Martin?
Važnost termi je velika, one nam omogućavaju stvaranje destinacije. Terme su nositelj turističkog razvoja, zajedno sa termama ostvarujemo 90.000 noćenja i višegodišnji rast od oko 10 posto na godišnjoj razini. Terme Sveti Martin uspješno posluju tijekom cijele godine kao wellnes-kupališna destinacija s unutarnjim i vanjskim bazenima te konferencijsko-sportski centar koji privlači tuzemne i inozemne posjetitelje. Općina je također dio projekta Hrvatska 365 kao turistička destinacija aktivna tijekom cijele godine (mlin na Muri, Centar az posjetitelje, Regionalni park Mura – Drava, Vinska cesta, brojne manifestacije)

Kakva je turistička infrastruktura u općini?
Zadovoljavajuća, osobito biciklističke staze. Priprema se projekt pješačkih staza koje očekujemo da će biti završen 2016., a na turističkoj infrastrukturi radimo i dalje. Glavni cilj je uspostaviti ekonomski razvoj temeljen na očuvanju prirodne baštine, odnosno uvođenje održivog turizma kao jedne od najvažnijih ekonomskih aktivnosti. Turizam se ozbiljnije počeo razvijati 2005., kad su, koristeći termalni izvor ljekovite vode, izgrađene Toplice Sveti Martin koje potpomažu komunalnu infrastrukturu dobre kvalitete, te turističku infrastukturu. Tako je otvorena biciklistička staza Mura-Drava bike u sklopu projekta IPA SI-HR 2007-2013.,  projekt čija je osnovna namjena razvoj biciklističkog turizma.

Koristite li sve sportske potencijale Mure kao što je rafting? 
Nedovoljno, ali Spust Murskih ladj kao međunarodna manifestacija pridonosi i popularizaciji te turističke ponude.

Kako napreduje razvoj ekološke poljoprivrede, o čemu se posljednjih godina u općini dosta govorilo?
Toplice Sv. Martin sklopile su 23 ugovora s obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima o kontinuiranom otkupu njihovih proizvoda, to smatramo ozbiljnim početkom korištenja poljoprivrednih resursa, a čista ekološka proizvodnja još uvijek nema značajnije rezultate.

U swot analizi općine Sveti Martin na Muri spominje se "međimurski jal", koliko vas on sputava u razvoju?  
Međimurski jal svakako u nekim slučajevima usporava razvoj, ali istodobno  pridonosi natjecateljskom duhu koji dobro utječe na razvoj našeg kraja.