U Čakovcu je u petak održan Poslovni uzlet Međimurske županije, koji je otvorio Mladen Novak, predsjednik županijske skupštine. "Međimurje je perjanica Hrvatske po broju zaposlenih i uskoro ćemo imati probleme jer nemamo dovoljno radnika u pojedinim djelatnostima. Trebali bismo još povećati razinu plaća, što je u ovom trenutku teško zbog prevelike konkurencije na tržištu rada i prevelikog opterećenja poslodavaca", rekao je Novak. Nakon pozdravnih obraćanja program je nastavljen panel diskusijom o optimizaciji i uštedi kroz energetsku održivost.

Mario Klobučar, voditelj Službe za energetsku učinkovitost u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, obradovao je nazočne poduzetnike viješću da će Fond uskoro povećati maksimalnu svotu za povećanje energetske učinkovitosti. "Zasad se može dobiti do 1,4 milijuna kuna po poduzetniku, što velikima nije toliko zanimljivo, no već se krajem ove godine počinje primjenjivati Program izuzeća državnih potpora po kojem će se moći dobiti i do 20 milijuna kuna, odnosno do 35 posto vrijednosti cijelog projekta. Do 2015. koristili smo samo nacionalna sredstva, a odsad EU preko Fonda plasira ukupno 4,5 milijardi kuna za energetsku učinkovitost", najavio je Klobučar.

"Fond je krajnjim korisnicima dosad plasirao 2,7 milijardi kuna, što je pokrenulo dvostruko veći investicijski ciklus. Ta mjera pospješuje ekološku svijest i razvija gospodarstvo, a većinom se uložilo u energetsku učinkovitost u zgradarstvo, samo lani 1,2 milijarde kuna, odnosno oko 75 posto ukupnog novca. Htjeli bismo se više koncentrirati na komercijalne zgrade, ali njihovi vlasnici moraju najprije sami uvidjeti korist od povećanja energetske efikasnosti", rekao je Klobučar, upozorivši da Hrvatska uvozi 55 posto energije. "Visoko smo ovisni o tom uvozu, a ovo je prilika da se taj postotak smanji. Ne ide nam u prilog što cijena energenata pada, no ona će zacijelo rasti, tako da bi svatko tko razmišlja dugoročno morao uložiti u energetsku učinkovitost. Dokumentacija nije komplicirana – treba dokazati da će s nakon ulaganja ostvariti ušteda od barem 20 posto. Svaku ulaganje uz korištenje sredstava Fonda vraća se u idućih godinu ili dvije", rekao je predstavnik Fonda.

Proizvodnja energije
Dean Gnjidić, specijalist za korporativni razvoj u tvrtki RWE, napomenuo je da će svi građani vrlo brzo, u iduće dvije-tri godine, postati i proizvođači i potrošači električne energije te da će umjesto jednog velikog energetskog sustava nastati niz malih. "Cijene novih tehnologija padaju i svatko će početi za sebe proizvoditi", rekao je Gnjidić. Tvrtka koju predstavlja na hrvatskom se tržištu uglavnom bavi opskrbom energentima, a najavio je da će imati i ponudu koja će poduzetnicima znatno olakšati poslovanje. Na postavljeno pitanje rekao je da korištenje obnovljivih izvora energije bez subvencija nije isplativo. Petra Mesarić, direktorica tvrtke Smartway koja je započela kao startup, a nastala je iz prijašnjeg obiteljskog biznisa i bavi se naprednim sustavima upravljanja energijom, ispričala je iskustva sa svojim glavnim klijentima, a to su prehrambene tvornice te Blitz Cinestar, gdje su uveli sustav upravljanja i praćenja potrošnje.

"U Cinestaru smo detektirali da ujutro čistači najednom upale svjetla u svim dvoranama, a ne samo u onima koje čiste, što je nepotrebno. Također smo nekim klijentima spriječili poplave. Ako želite povećati efikasnost sustava, morate početi s mjerenjima koja su uvjet za veću energetsku efikasnost. Naš softver upozorava da nešto ne valja, odnosno da se troši previše struje, pina ili nekog drugog mjerljivog energenta. Postoji aktivno i pasivno upravljanje energijom. Pasivni se oblik odnosi na nabavu učinkovite opreme, ali on nije dovoljan. Treba pribjeći i aktivnom, u kojem je ključan čovjek", naglasila je Petra Mesarić.

Prednost domaćoj opremi
Aleksandar Markov, direktor Centra energetske efikasnosti koji savjetuje, kontrolira i ugrađuje i održava sustave za uštedu, ispričao je svoje iskustvo iz objekta koji je njegova tvrtka kupila i renovirala. Potrošnja za grijanje je nakon temeljite obnove, gdje su iskorišteni obnovljivi izvori i za grijanje i za hlađenje, pala sa 17.000 kuna mjesečno na 20.000 kuna u cijeloj zimi. "Primjerice, ugradnja kondenzacijskoga bojlera postaje isplativa nakon tri-četiri godine, a u slučaju dobivanja sredstava Fonda i brže. Dosad smo ugradili oko 4000 takvih bojlera i još nam se nitko nije požalio. Svi su zadovoljni jer im se potrošnja prepolovila. Ako imate sustav grijanja stariji od 20 godina, ušteda može iznositi i do 50 posto", istaknuo je Markov te upozorio da će državne potpore vremenom padati.

Alen Višnjić, direktor Međimurske energetske agencije, na primjerima je pokazao koliko se isplati uložiti novac u solarne kolektore i fotonaponske sustave za prizvodnju električne energije. Sudionici panela zaključili su i kako hrvatski proizvođači opreme nisu dovoljno prisutni, odnosno da se nisu uključili u proizvodnju u onoj mjeri u kojoj bi sukladno svom znanju i opremi to mogli učiniti. Kod domaćeg je proizvoda problem i u lošoj servisnoj mreži. "Tek uz korištenje domaće opreme učinak pomoći Fonda mogao bi se multiciplirati", rekao je Klobučar. Kao dobar primjer istaknut je HEP, koji je odbio koristiti talijanski softver za projekt 100 punionica, odlučivši se za domaćeg proizvođača.