Unatoč četvrt milijuna nezaposlenih u Hrvatskoj, porečki poduzetnici imaju velikih problema s pronalaženjem radne snage, upozoreno je na panel diskusiji "Od ideje do uspješnog biznisa – dobri primjeri iz prakse" koji je održan u petak u Poreču u sklopu Poslovnog uzleta. Jedan od takvih primjera je i tvrtka Istarski supermarketi koja broji gotovo stotinu trgovina diljem Istre, a ove se godine nadaju da će u špici sezone prijeći brojku od 750 zaposlenih, istaknuo je predstavnik tvrtke Ivica Milotić.

"Posao nam dobro ide, ali nam na ruku ne ide vrlo mali broj nezaposlenih. Trenutno ne možemo naći 120 sezonaca", naglasio je Milotić. Na pitanje moderatora panela, glavnog urednika Poslovnog dnevnika Mislava Šimatovića, što je tomu razlog, Milotić je naglasio kako nema trgovaca, ljudi se ne javljaju na oglase, a nemaju baš ni volje.  Marijan Ritoša iz Istradrva, tvrtke za proizvodnju namještaja, problem radne snage muči već dva desetljeća. "Strukovna škola u Bujama prima vrlo malo učenika. U Poreču nema ljudi koji su zainteresirani za naš posao, dok u okolici još i ima kakvog-takvog interesa. Na natječaje nam se javlja vrlo malo ljudi ili se javljaju kandidati s nedovoljnim kvalifikacijama", istaknuo  je Ritoša čija je tvrtka specijalizirana za opremanje interijera turističkih, odnosno hotelskih objekata.

"I mi imamo sličan problem", izjavila je Jelena Fiškuš iz marketinške tvrtke Studio Sonda iz obližnje Vižinade.  "Većina dizajnera ili marketinških stručnjaka ostaje u većim centrima, pa je za nas pronaći formiranog dizajnera ili art-direktora prava lutrija. Stoga smo se odlučili educirati kandidate koji nam se javljaju na natječaje", otkrila je Fiškuš recept za premoštavanje problema radne snage. K tome, Studio Sonda odlučio se i na obavljanje srednjoškolske prakse, pa im već dolaze srednjoškolci među kojima se možda krije i neki budući dizajner. Inače, Studio Sonda pronašao je svoju nišu, a to je stavljanje dizajna u funkciju razvoja poduzetništva, a u konačnici i razvoja lokalne sredine.

"Vjerujem da u praksi možemo pokazati kako se može razviti lokalna sredina", ističe Fiškuš. Svoju nišu imaju i Istarski supermarketi koji su se uspjeli održati i proširiti na konsolidiranom maloprodajnom tržištu gdje glavnu riječ vode veliki nacionalni i inozemni trgovački lanci. "Krenuli smo 2002., a koristimo prostore unutar hotelskih i turističkih tvrtki. Specijalnost nam je maloprodaja u kampovima, apartmanskim naseljima i hotelima. Uzeli smo nišu koja velikim lancima nije zanimljiva, a mi smo se profilirali kao trgovina iz susjedstva", kaže Ivica Milotić.

Na turizam se oslanja i Istradrvo, a porečki gradonačelnik Edi Štifanić naglašava kako je turizam temelj na kojem je građen uspjeh porečkog gospodarstva. "Uspjeh porečkog turizma traje dugi niz godina kroz velike tvrtke Plavu lagunu i Rivijeru koje su turistički razvijale grad. Danas Poreština čini 10 posto hrvatskog turizma. Većina poduzetnika je vezana za turizam, ali je razvijena i poljoprivreda. Uz mala obiteljsko poljoprivredna gospodarstva, tu je Agrolaguna kao velika tvrtka", pojasnio je tajnu uspjeha Štifanić.

S time se slaže i Stevo Žufić, vlasnik tvrtke Adria Bonus, specijalizirane za savjetovanje u vezi projekata za povlačenje novca iz europskih fondova. "Poduzetnička klima u Poreču nije od jučer. Imamo 6000 zaposlenih u malim i srednjim poduzećima te 3000 zaposlenih u velikim poduzećima. Već ta činjenica da mali poduzetnici zapošljavaju dvostruko više ljudi govori da je malo poduzetništvo izuzetno značajno", ističe Žufić. Međutim, iako je poduzetnička klima u Poreču dobra, nije sve idealno, smatra Žufić istaknuvši kako grad mora još više pomoći. A što grad čini po tom pitanju otkrio je gradonačelnik koji smatra da je zadatak grada stvaranje sve potrebne infrastrukture da bi se investicije dogodile, a kada investitor dođe, potrebno ga je srdačno primiti.

 "Pokušavamo pomoći da investitori što prije dođu do svih potrebnih dozvola i suglasnosti", istaknuo je Štifanić i podsjetio na nedavnu veliku investiciju češkog investitora – aquapark koji je otvorio 200 radnih mjesta. K tome, grad vrlo povoljno iznajmljuje gradske prostore, za dva do tri puta nižu cijenu nego u većim hrvatskim gradovima. Jedno od obilježja istarskih poduzetnika je i lokalpatriotizam, a jedan od primjera je obnova starog grada u Buzetu i njegova pretvaranja u hotel. Projekt je pokrenulo Istradrvo, o čemu je govorio Ritoša: "Otac je iz Vižinade, a dugo je želio napraviti nešto u unutrašnjosti Istre. Obnovili smo pet zgrada, a s tri mosta povezali smo ih u jednu cjelinu. Izmijenili smo vodovod i odvodnju, a na jesen ćemo staviti kameno popločenje".