Ekonomska tranzicija Rijeke, promjena ekonomske strukture gospodarstva iz nekadašnjeg industrijskog grada u grad u kojem dominiraju uslužne djelatnosti s naglaskom na razvoj riječkog prometnog pravca i urbanog turizma, danas je vidljiva na svakom koraku. Realizirani investicijski projekti od prometne infrastrukture pa do poduzetničkih, sportskih, kulturnih i zabavnih sadržaja, kako stanovnicima grada tako i njihovim posjetiocima nude novu kvalitetu života, ali i šansu za nove poduzetničke aktivnosti. S ciljem daljnje transformacije Rijeke, podizanja kvalitete urbanih prostora, stvaranja novih prepoznatljivih gradskih ambijenata, te prostora za razvoj gospodarskih aktivnosti, investicijski ciklus će se nastaviti realizacijom novih projekta.

Kako ističu i u samoj Rijeci,  njihovo gospodarstvo se temelje ina pet najvažnijih djelatnosti, a koje su: Prerađivačka industrija, Prijevoz i skladištenje, Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, Trgovina te Građevinarstvo. Andrija Vitezić, gradski pročelnik za poduzetništvo, pojašnjava da su ove djelatnosti lani imale udio od 85 posto u ukupnim prihodima. " Posebno je važno izdvojiti djelatnosti prerađivačke industrije i građevinarstva koje su ostvarile najveći rast. Prerađivačka industrija nakon 2013. godine nastavlja s uzlaznim trendom i nakon rasta od šest posto u 2014., a lani je  ostvaren rast od 21 posto. Djelatnost građevinarstva također bilježi nikad veći rast i to za 51 posto te se nakon 2007. vraća iznad iznosa od milijarde kuna prihoda.

Ukupno prihodi pet najznačajnijih djelatnosti riječkog gospodarstva u 2015. godini u odnosu na godinu ranije porasli su za 12 posto", kaže Vitezić. U strukturi gospodarstva grada Rijeke prema broju poduzetnika i broju zaposlenih djelatnost trgovine ima najveći broj poduzetnika s udjelom od 23,7 posto, a slijede stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s 880 poduzetnika ili 20,6 posto. Razvijeno je i građevinarstvo s 10,2 posto udjela te prerađivačka industrija s  devet posto dok prijevoz i skladištenje drži 5,1 posto udjela. U ovih pet djelatnosti registrirano je 68,5 posto svih poduzetnika u gradu Rijeci. Što se tiče broja zaposlenih u djelatnosti trgovine bio je zaposlen gotovo svaki četvrti zaposlenik odnosno njih 7530, a slijedi prerađivačka industrija s 5737 zaposlenih. Prijevoz i skladištenje imaju 4887 zaposlenih. Ovih Top5 djelatnosti vežu 75,4 posto svih zaposlenih u gradu Rijeci.

"Posebno želim istaknuti rast pokazatelja u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima. To se prije svega odnosi na sve veći broj poduzetnika i na povećanje prihoda u području projektiranja, posebno u segmentu brodogradnje, arhitektonskih djelatnosti te znanstvenog istraživanja i razvoja. Posebno je to važno, budući da je Grad u strateškim dokumentima kao jedan od prioriteta postavio cilj da na temelju društva znanja i novih tehnologija želi razvijati konkurentno gospodarstvo. Ako uzmemo podatak da je u segmentu Stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti bruto dobit u 2015. u godini povećana za 10 posto te da po zaposlenom iznosi 70 tisuća kuna, to govori da ovaj segment ima veliki značaj za riječko gospodarstvo, posebno u vidu novostvorene vrijednosti. U toj nam je misiji svakako važna suradnja i partnerski odnos ne samo s našim poduzetnicima već i sa Sveučilištem u Rijeci s kojim surađujemo na nizu projekata", ističe Vitezić.

U Rijeci su svjesni da važnost njihove luke  prelazi okvire značaja za riječko gospodarstvo te da najveća hrvatska lula ostvaruje brojne pozitivne efekte za nacionalno gospodarstvo. "To se potvrđuje i kroz broj koncesionara Lučke uprave Rijeka koji na lučkom području obavljaju različite lučko-transportne djelatnosti. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju na području riječke luke otvorile su se mnoge mogućnosti, kao što su ukidanje carinske zone, bolja cirkulacija robe između Hrvatske i zemalja EU ali i više direktnih domaćih i stranih ulaganja te povezivanja europskog i azijskog tržišta. Da bi riječka luka uspjela vratiti svoju staru slavu, potrebna je integracija svih čimbenika koji imaju korist i utjecaj na lučko poslovanje. Lučka uprava Rijeka zajedno s najvećim koncesionarom Lukom Rijeka stoga je ušla u realizaciju strateških projekata koji su važni kako za sam grad Rijeku, tako i za Hrvatsku.

To su projekti poput Gateway projekta i riječkog Waterfronta, proširenje skladišno-proizvodne zone Škrljevo, na što se nadovezuju nacionalni strateški projekti, kao što su Nizinska pruga Rijeka-Zagreb-Botovo te prometno-logistički centar Miklavija. Realizacija tih projekata imat će direktan utjecaj i na razvoj novih malih i srednjih poduzeća, koji se reflektira kroz multiplikatorski učinak u nizu popratnih djelatnosti lučkog poslovanja", navodi gradski pročelnik za poduzetništvo. Kao i čitavoj Hrvatskoj, i u Rijeci je malo poduzetništvo motor razvoja gospodarstva sa najvećim brojem poduzetnika i najvećim brojem zaposlenih.

"Ovaj segment obuhvaća 99 posto svih tvrtki i 53 posto zaposlenih te ostvaruje 43 posto ukupnih prihoda i drži udio od 43 posto  investicija. Kada uzmemo podatak da je segment malih poduzetnika u 2015. povećao investicije u odnosu na godinu ranije za 27 posto, može se zaključiti kako i dalje ostaje najvitalniji dio riječkog gospodarstva, koji svoj razvoj temelji prvenstveno na investiranju vlastitih sredstava", kaže Andrija Vitezić. Dodaje da zbog potencijala koje omogućuje Sveučilište u Rijeci kao centar razvoja novih tehnologija, Grad Rijeka se posebno usmjerio na razvoj startupova temeljenih na implementaciji novih tehnologija u njihove poslovne procese

. Razvoj poslovnih zona oko grada Rijeke pokrenut je davnih 80-ih godina zbog prostornih ograničenja tadašnjih gospodarskih subjekata u samom urbaniziranom području. Kako kažu u Rijeci, pretpostavke za njihov razvoj bile su, a ostale, temeljene na valorizaciji riječkog prometnog pravca i stručne radne snage. Prema podacima konzultantske kuće Bisnode, u Rijeci trenutno posluje 10.548 poslovnih subjekata. Tijekom 2016. bilo ih je osnovano 715, dok je istovremeno bilo ugašeno 955 subjekata. Ukupno je 840 poslovnih subjekata bilo u blokadi u posljednjih godinu dana. Tijekom ove godine ih je 59 ušlo u fazu stečaja. U fazi predstečaja u istom razdoblju je završilo 898 subjekata. Među poreznim dužnicima nalazi se 74 subjekata, a 90 subjekata se nalazi na listi neisplatitelja plaća.