Stručna konferencija Energy Market Forum (EMF), održana u zagrebačkom kongresnom centru Forum, od svog je pokretanja 2013. godine postala etabliranim mjestom susreta vodećih kompanija hrvatskog energetskog tržišta, kao i predstavnika nadležnih regulatornih tijela, znanstvene zajednice te državnih institucija.

Kako je u uvodnom obraćanju potvrdio glavni urednik Poslovnog dnevnika, ujedno i organizatora ove manifestacije, Vladimir Nišević, EMF se pozicionirao kao prostor dijaloga najvažnijih domaćih tržišnih igrača, neovisnih profesionalaca i uglednih stranih eksperata koji raspravljaju o razvoju regionalnog energetskog tržišta i mogućim rješenjima tih problema. “Već pet godina stavljamo energetiku u fokus i progovaramo o stanju na tržištu. Od početka ukazujemo na probleme unutar ovog sektora, ali s ovog mjesta želimo poslati i neke poruke optimizma. Jedna od takvih je da energetika u Hrvatskoj zaista može postati zamašnjakom nacionalnog gospodarstva“, poručio je Nišević. Ministar zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske Tomislav Čorić podsjetio je na potpisivanje Memoranduma o suglasnosti zajedničkog pristupa uspostavi trajnog dvosmjernog kapaciteta, u kontekstu inicijative zemalja srednje i jugoistočne Europe (CESEC) o povezivanju plinskih sustava, iz lipnja ove godine.

Biti dio EU tržišta

“Razaznaju se planovi kojima ćemo Hrvatsku učiniti integralnim dijelom europskog energetskog tržišta. Svakako bismo trebali težiti povećanju proizvodnje svih energenata”, poručio je ministar. Riječi je bilo i o 20 – postotnom smanjenju emisije ugljičnog dioksida na razini EU, kao i drugim ciljevima, načelima i prioritetima za koje je najavljeno usklađivanje. “Tijekom 2018. pristupit ćemo izradi energetske strategije i naša će buduća energetska politika biti usuglašena s niskougljičnim razvojem. Zajednički cilj je povećanje energetske neovisnosti i sigurnost dobavnih pravaca, što se nameće i kao jedan od prioriteta EU. Usto, zalažemo se i tržišnu utakmicu koja će prije svega proizaći iz nešto liberalnijeg okvira“, dodao je ministar na kraju. Direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Marija Šćulac Domac je kao najavu za prvu panel diskusiju posvećenu tržištu plina održala stručnu prezentaciju u kojoj je naglasila da upravo prolazimo kroz proces deregulacije, gdje pojedine komponente cijene oslobađamo i usput nastojimo ublažiti socijalne posljedice.

“Dugoročno, jedina održiva cijena je ona nastala ponudom i potražnjom“, poručila je Marija Šćulac Domac . Igor Grozdanić iz tvrtke Eco Ltd/Energetska tranzicija je u sklopu prezentacije Plin i obnovljivi izvori u energetskoj tranziciji govorio i o klimatskim promjenama, opisavši ih kao najveći problem današnjice koji tako treba i sagledavati. Ipak, strategijom niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske dugoročno se gospodarski i socijalni razvoj usmjerava prema društvu s niskim emisijama stakleničkih plinova, naglasio je pri tome.

“U 2016. od ukupnog broja novo izgrađenih elektroenergetskih postrojenja u EU, 86 posto njih se odnosi na obnovljive izvore energije. Potrošnja fosilnih goriva, osim prirodnog plina, u finalnoj potrošnji će se do 2050. godine skoro pa prepoloviti, a udio OIE kao što je ogrjevno drvo, moderna biomasa, sunčeva energija i vjetar, se povećava“, napomenuo je između ostalog u svom izlaganju Grozdanić. Glavni izvršni direktor RWE Hrvatska Zoran Miliša nadovezao se na novi prijedlog Zakona o tržištu plina te kazao da treba ostati dovoljno vremena za prilagodbu, ali jasno je da ne možemo pobjeći od nečega što se događa sasvim prirodno.

Plinifikacija Dalmacije

Okrupnjivanje je proces koji ne možemo izbjeći i nema boljeg elementa od tržišta koje regulira cijene. Ono u konačnici na dugi rok daje najpovoljnije rezultate“, kazao je. Dodao je i da u Hrvatskoj socijalnu kategoriju zaštićenu držimo zaštićenu, što pokazuje nesrazmjer u odnosu na uspješne zemlje. “Kod takvih se zemalja bilježi obrnuta situacija, odnosno razvojem gospodarstva generiramo bolji standard odnosno otvaramo mogućnost plaćanja većih računa”, istaknuo je. Osvrnuo se i na pitanje plinifikacije Dalmacije gdje je naglasio da ne možemo govoriti o plinifikaciji kućanstava. “Broj kupaca kategorije kućanstvo može se na prste jedne ruke izbrojati, dakle u plinifikaciji dalmatinskog područja treba se prema velikim potrošačima“, napomenuo je. Tomislav Jureković, predsjednik Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), plinifikaciju Dalmacije nazvao je plemenitom idejom koju treba dalje promišljati. Govoreći o distribuciji plina, kazao je i da se ne očekuju veći poremećaji te da možemo govoriti o stabilnosti energetskog sektora u Hrvatskoj. “Mediji i javnost nisu svjesni da je iza nas jedno trogodišnje razdoblje pada cijena i taj benefit najčešće ne osvještavamo”, upozorio je.

Kada govorimo o potrošnji plina u Hrvatskoj prošle godine bilježi se blagi oporavak koji ide ukorak s gospodarskim oporavkom, iako se te godine radilo i o najtoplijoj veljači u povijesti, ali i izuzetno hladnom siječnju. Utoliko, kućanstva kao potrošači koji ovise o vanjskim temperaturama u manjoj mjeri utječu na rast ukupne potrošnje plina. Istaknuo je to Marko Blažević, direktor HEP opskrbe plinom, koji je naglasio i da cijena plina za javnu uslugu određena do 1. travnja. “Promjene uslijed donošenja novog Zakona o tržištu plina neće biti znatne zbog kratkih rokova u kojima treba implementirati novi okvir. U Hrvatskoj nije stvar kašnjenja nego političkih okolnosti posljednjih dvije godine“, napomenuo je. Kao 50-postotni vlasnik LNG-a na Krku, istaknuo je i da HEP opskrba plinom sudjeluje u open season postupku. “Kada se krene u obvezujuću fazu, donijet ćemo odluku hoćemo li potpisati obvezujući ugovor”, poručio je Blažević.Antonija Glavaš, članica uprave i izvršna direktorica zadužena za uvoz trgovinu i opskrbu u Prvom plinarskom društvu, istaknula je da kad se govori o javnoj usluzi i reguliranoj cijeni plina uvijek najbitnija sigurnost opskrbe. Cijene bi trebale ostati na ovim razinama i PPD je zainteresiran za projekt LNG-a na Krku. No, mi djelujemo na tržištu pa uz sigurnost opskrbe vodimo računa i o ekonomskoj isplativosti, a u ovom trenutku cijena LNG-a koju smo dobili su oko 20-ak posto skuplje u odnosu na one koje možemo kupiti na tržištu. U konačnici, radi se o važnom projektu, ali treba razmisliti i o ekonomskoj računici“, komentirala je. Dodala je i da se nadaju povećanju potrošnje plina, ali da je ključno uvesti stabilan zakonski okvir koji se neće često mijenjati.

Postupnoj liberalizaciji tržišta nadaju se i u Ini, potvrdio je direktor Službe trgovine prirodnim plinom u Ini Damir Škugor.

Sigurnost u prvom planu

“Možda do toga neće doći brzinom i na način kako bismo željeli, ali postupnim koracima hoće. Ina je već neko vrijeme spremna za liberalizaciju tržišta i mogu reći da smo organizirani, ekipirani i financijski sposobni našim kupcima osigurati dovoljne količine plina. Bilježimo devet posto rasta u isporuci plina ove godine što znači da je Ina prepoznata i kao proizvođač i opskrbljivač. Snabdijevamo 50 posto potreba tržišta Hrvatske i ono nam je fokus“, istaknuo je Škugor. Ivana Marković, direktorica Sektora upravljanja transportnim sustavom i prodaje transportnih kapaciteta u Plinacru, smatra da koji god model da se na tržištu plina uvede prvenstveno treba misliti na sigurnost opskrbe.

“Garantiranje dovoljnih količina plina zajamčena je brojnim uredbama, dok opskrbljivači moraju osigurati i potrebnu fleksibilnost. Vrlo mali udjeli čak 19 distributera od jedan posto postavlja pitanje njihove fleksibilnosti“, kazala je. Transport plina je regulatorna djelatnost, nastavila je, i istaknula da je podnesen zahtjev za tarife pri čemu je najvažniji kriterij dozvoljeni prihod, zajedno s troškovima amortizacije i drugima.

“Nakon toga se određuje cijena, i to ovisno o procjeni rezervacije kapaciteta”, napomenula je dodavši i da je LNG na Krku dobrodošao projekt jer nas geostrateški pozicionira i jamči sigurnost opskrbe.