Predstavljamo mjere i aktivnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koje su namijenjene osobama s invaliditetom kako bi se lakše i brže uvelo na tržište rada.

Koje sve mjere HZZ provodi, a da su namijenjene zapošljavanju osoba s invaliditetom?

Uzimajući u obzir specifične potrebe svojih korisnika, Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi niz Mjera aktivne politike zapošljavanja usmjerenih nezaposlenim osobama u nepovoljnom položaju na tržištu rada, među kojima su i osobe s invaliditetom, te poslodavcima kod kojih je potrebno osigurati očuvanje radnih mjesta. Najviše osoba s invaliditetom zapošljava se putem financiranja / sufinanciranjem u programu Javnih radova, putem Potpora za zapošljavanje,kroz Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa te Samozapošljavanje. Tako je u razdoblju od 1. siječnja do 31. svibnja 2017. godine  putem Mjera aktivne politike zapošljavanja zaposleno ukupno 267 osoba s invaliditetom. Najviše osoba s invaliditetom zaposleno je putem mjere Javni rad, njih 192, zatim uz Potpore za zapošljavanja, njih 54. U istom razdoblju putem mjere Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa zaposleno je 16 osoba s invaliditetom dok je putem samozapošljavanja zaposleno njih 5. U mjere aktivne politike zapošljavanja u 2016. godini uključeno je ukupno 1480 osoba s invaliditetom Od 01. siječnja 2016. godine novouključeno je 915 osoba s invaliditetom. U 2015. godini je u mjere aktivne politike zapošljavanja bilo uključeno 1.668 osoba s invaliditetom, a 2014. godine 1.106 osoba s invaliditetom. Najviše osoba s invaliditetom je zaposleno financiranjem/sufinanciranjem putem različitih vrsta Javnih radova, ukupno njih 854 (57,70 % od ukupnog broja uključenih osoba s invaliditetom u mjere aktivne politike). Samu mjeru Javni rad je u 2016. godini koristilo ukupno 742 osobe (50,14% od ukupnog broja uključenih osoba s invaliditetom u mjere). Dodatno, u pojedinačne projekte Javnih radova u 2016. godini bilo je uključeno 112 osoba s invaliditetom. Uz korištenje mjere Potpore za zapošljavanje zaposleno je ukupno 325 osoba s invaliditetom, pri čemu je najviše korištena Potpora za zapošljavanje osoba s invaliditetom, kojom su zaposlene 302 osobe s invaliditetom.  Vidljiv je porast u odnosu na 2015. godinu za 19,84% kada su iste potpore koristile 252 osobe s invaliditetom. Potpore za samozapošljavanje koristilo je 17 osoba s invaliditetom, a u Programe obrazovanja prema potrebama tržišta rada uključeno je 139 osoba s invaliditetom, što je povećanje za 15,83% u odnosu na 2015. godinu kada je u obrazovne aktivnosti bilo uključeno 120 osoba. Povećanje je također vidljivo i kod mjere Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa. Kroz tu mjeru je u 2016. godini uključena 141 osoba s invaliditetom dok je u 2015. godini tu mjeru koristilo 135 osoba s invaliditetom. 

Jesu li u posljednjih nekoliko godina uvedene kakve promjene – koje su nove mjere?

U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje poslovni procesi su prilagođeni radu s nezaposlenim osobama s invaliditetom, a karakterizira ih individualni pristup, multidisciplinarnost te raznovrsnost i dostupnost usluga. Savjetnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje usmjereni su na identifikaciju i razvoj postojećih potencijala nezaposlenih osoba s invaliditetom, a ne na prepreke i teškoće kao razlog za neuključivanje na tržište rada. U svim regionalnim i područnim uredima Zavoda zaposleni su specijalizirani savjetnici za rad s osobama s invaliditetom. Velika se pozornost polaže na stalno unapređivanje stručnih kompetencija savjetnika, kako u radu s nezaposlenim osobama s invaliditetom, tako i u radu s poslodavcima u cilju stvaranja većih mogućnosti zapošljavanja na otvorenom tržištu rada. U radu s nezaposlenim osobama s invaliditetom veliki naglasak se stavlja na njihovo profesionalno usmjeravanje. Zbog postojeće obrazovne strukture osoba s invaliditetom, odnosno situacije da znanja i vještine koje posjeduju najčešće nisu tražene na tržištu rada, osobita pozornost posvećuje se procjeni postojećih potencijala i identifikaciji područja razvoja, a ne poteškoća kao i izradi i praćenju provedbe individualnih profesionalnih planova.  U radu se nastoji poticati proaktivni pristup kroz individualno savjetovanje i grupni rad. Tako se provode različite radionice, prilagođene potrebama i mogućnostima osoba s invaliditetom, čiji je cilj pomoći polaznicima da razviju vještine potrebne za povećanje zapošljivosti, kroz unaprjeđenje kako stručnih, tako i tzv. "mekih (prenosivih) vještina". Hrvatski zavod za zapošljavanje njeguje partnerski pristup i jača suradnju sa svim dionicima profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, ustanovama i udrugama koje skrbe o osobama s invaliditetom. Udruge osoba s invaliditetom snažni su pokretači inicijativa za jačanje mogućnosti osoba s invaliditetom. Hrvatski zavod za zapošljavanje, kao partner aktivno podržava programe udruga kojima je cilj socijalna i radna integracija i podizanje razine kvalitete života osoba s invaliditetom. 

Koja su se zanimanja pokazala kao najatraktivnija za osobe s invaliditetom?

U razdoblju od 01. siječnja do 31. svibnja  2017. godine  najveći broj osoba s invaliditetom iz evidencije Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje zaposlio se u sljedećim djelatnostima:  prerađivačka industrija, pružanje smještaja i priprema i usluživanje hrane, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, javna uprava i obrana i obvezno socijalno osiguranje, građevinarstvo, trgovina na veliko i na malo i popravak motornih vozila i motocikala, te djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Deset najbrojnijih zanimanja u kojima su se zapošljavale osobe s invaliditetom su: pomoćni kuhar, čistač, administrativni službenik, radnik u održavanju, vrtlarski radnik za jednostavne vrtlarske i hortikulturne radove, kuhinjski radnik, pomoćni stolar, skladišni radnik, pomoćni bravar, kuhar.

Koji su sljedeći planovi, postoje li naznake ili najave kakvih novih aktivnosti?

Razvojem novih modela profesionalne rehabilitacije, primjenom poticajnih mjera za zapošljavanje i obrazovanjem nezaposlenih osoba s invaliditetom uz podizanje svijesti javnosti i poslodavaca o kompetencijama i radnim mogućnostima osoba s invaliditetom, nastoji se olakšati njihov pristup tržištu rada. U tom cilju, u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijal 2014. – 2020., Hrvatski zavod za zapošljavanje je kao korisnička institucija, razvio prijedlog projekta za dodjelu sredstava iz Europskog socijalnog fonda (ESF), Uključivanje marginaliziranih skupina na tržište rada, kojim se uz uključivanje više osjetljivih skupina, nastoji osigurati i aktivno uključivanje osoba s invaliditetom te unaprjeđenje njihove zapošljivosti, čime se promoviraju politike jednakih mogućnosti. Svrha operacije je poduprijeti projekte koji će povećati opće mogućnosti za zapošljavanje te umanjiti opasnost od socijalne isključenosti i siromaštva marginaliziranih skupina. U sklopu Projekta predviđena je mogućnost razvoja i provedbe ciljanih programa za osnaživanje marginaliziranih skupina, poboljšanje njihovih socijalnih vještina i unapređenje zapošljivosti. Obrazovni programi omogućit će stjecanje stručnih znanja i vještina, kao i razvoj tzv. mekih, transverzalnih (prenosivih) vještina uz korištenje metoda i tehnika prilagođenih korisnicima s različitim vrstama invaliditeta.

Što se tiče statistike, ako biste nam mogli omogućiti uvid u najsvježije podatke – koliko je osoba s invaliditetom trenutno zaposleno, kakvi su trendovi unatrag nekoliko godina?

Hrvatski zavod za zapošljavanje raspolaže podacima o osobama u evidenciji Zavoda te o zapošljavanju s evidencije te nemamo podatke o ukupnom broju zaposlenih osoba s invaliditetom u RH. Podatke o zaposlenima vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje – Očevidnik o zaposlenim osobama s invaliditetom, te Vas upućujemo da se njima obratite vezano uz broj zaposlenih osoba s invaliditetom. Krajem svibnja u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje evidentirano je 6594 osoba s invaliditetom, što čini udio od 3,6% od ukupnog broja nezaposlenih krajem svibnja 2017.godine, odnosno 180.733 osoba. Tijekom prvih pet mjesecu 2017. godine, posredovanjem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na temelju radnog odnosa i drugih poslovnih aktivnosti zaposleno je ukupno 1405 osoba s invaliditetom, što čini 1,4% ukupne populacije zaposlenih osoba iz evidencije zavoda. U usporedbi sa istim razdobljem prošle godine uočava se porast u zapošljavanju osoba s invaliditetom od 20,18 %, a praćenje udjela zaposlenih osoba s invaliditetom u populaciji svih zaposlenih osoba u navedenom razdoblju ukazuje na porast udjela u njihovom  zapošljavanju sa 1,1 % na 1,4 %. Tijekom 2016. godine iz evidencije Zavoda zaposleno je ukupno 2853 osoba s invaliditetom. Udio zaposlenih osoba s invaliditetom u ukupnom broju svih zaposlenih osoba iz evidencije Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje iznosi 1,3%. Posljednjih deset godina uočava se trend konstantnog porasta zapošljavanja osoba s invaliditetom što se može pripisati pojačanom ulaganju napora svih dionika na tržištu rada kao i učincima proširenja obveznog kvotnog sustava zapošljavanja sa javnog i na privatni sektor u posljednjih nekoliko godina. U 2016. godini došlo je do porasta u zapošljavanju osoba s invaliditetom za 9,18 % u odnosu na 2015. godinu, kada je bilo zaposleno 2.613 osoba s invaliditetom te do porasta za 34,21 % u odnosu na 2014. godinu (kada je bilo zaposleno 1.877 osoba s invaliditetom). Od ukupnog broja zaposlenih osoba s invaliditetom, 2.728 (95,62%) osoba zaposleno je na temelju zasnivanja radnog odnosa, a 125 osoba (4,38%) na temelju drugih poslovnih aktivnosti (stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, registriranje trgovačkog društva, obrta, ugovor o djelu i dr.).