Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom uređena je obveza kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, a Pravilnikom o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom razrađen sustav kvotnog zapošljavanja.

Obveznik ispunjenja kvote je svaki poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika, s time da se kvota određuje u iznosu od 3 posto u odnosu na ukupan broj zaposlenih kod poslodavca, neovisno o djelatnosti koju poslodavac obavlja. Ispunjenje kvotne obveze podrazumijeva zapošljavanje, zamjensku kvotu, plaćanje novčane naknade i njihove kombinacije.

Lakše platiti nego zaposliti

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) u prosincu 2016. godine Zavod je evidentirao 8720 obveznika kvotnog zapošljavanja, od kojih je 2484 obveznika iz javnog sektora, 6194 obveznika iz privatnog sektora te 42 obveznika koji su organizacije civilnog društva. Od ukupnog broja obveznika kvotnog zapošljavanja u prosincu 2016. godine samo 1048 obveznika kvotnu obvezu je ispunilo zapošljavanjem osoba s invaliditetom.

Znatno veći broj, njih 4060, podmirilo je obvezu plaćanjem novčane naknade, dok njih 3425 čine obveznici koji možda djelomično podmiruju kvotnu obvezu zapošljavanjem osoba s invaliditetom, koriste izuzeće za radna mjesta i/ili zamjenske kvote, no ne plaćaju ostatak obveze i oni obveznici koji kvotnu obvezu ne ispunjavaju ni na jedan način čak ni djelomično niti plaćaju novčanu naknadu. U svakom slučaju, gledajući u ukupnosti, najmanji je broj ispunjenja kvote zapošljavanjem osoba s invaliditetom. Kakvo je stanje danas te zbog čega veliki dio poslodavac plaća naknadu, upitali smo stručnjake iz Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) koji su nadležni za praćenje kvote.

“Prema podacima Zavoda u ožujku ove godine evidentirano je 8807 obveznika. Trenutno 6746 obveznika ispunjava kvotnu obvezu, 578 obveznika djelomično ispunjava, a 1483 obveznika ne ispunjava svoju kvotnu obvezu. Otprilike trećina poslodavaca koji su zakonski dužni zaposliti osobe s invaliditetom plaća naknadu. Razlog tome je najčešće nedostatak osoba s invaliditetom raspoloživih za rad u traženim zanimanjima”, ističu iz Zavoda koji smo upitali i zbog čega poslodavci u javnom sektoru (njih 2484 u 2016. prema HZZ-u) u znatno većoj mjeri podmiruju svoju obvezu plaćanjem novčane naknade, a ne zapošljavanjem osoba s invaliditetom.

Unaprjeđenje sustava rehabilitacije

“Prema podacima ZOSI-a više poslodavaca iz privatnog sektora ispunjava kvotnu obvezu zapošljavanjem osoba s invaliditetom u odnosu na javni sektor. Razlog tome je prvenstveno zabrana zapošljavanja u javnom sektoru. Ujedno problem predstavlja i neodgovarajući stupanj obrazovanja osoba s invaliditetom koje su pretežno srednje stručne spreme dok se za radna mjesta u javnom sektoru najčešće traži viša ili visoka stručna sprema. Također, poslodavci iz privatnog sektora su u mogućnosti zatražiti izuzeća na temelju kojih im se umanjuje kvotna obveza. Primjerice, u ukupan broj zaposlenih na temelju kojeg se utvrđuje kvotna obveza ne uračunavaju se radnici zaposleni na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada, kao i sezonski radnici”, objašnjavaju iz ZOSI-a i napominju kako vjeruju da će bolja gospodarska situacija na razini države omogućiti otvaranje novih radnih mjesta te samim time i pojačano zapošljavanje osoba s invaliditetom. “Smatramo da će daljnje usklađivanje obrazovnog sustava sa zahtjevima tržišta rada također utjecati na zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Osim toga, u planu nam je i daljnji razvoj i unaprjeđenje postojećeg sustava profesionalne rehabilitacije. 
Što se, pak, tiče zamjenskih kvota, poslodavci najčešće koriste mogućnost sklapanja ugovora o poslovnoj suradnji sa zaštitnim radionicama. U posljednje vrijeme osnivaju se i trgovačka društva koja zapošljavaju više od 50 posto osoba s invaliditetom, a s kojima je također moguće sklopiti ugovor o poslovnoj suradnji te na taj način ispuniti kvotnu obvezu”, ističu u ZOSI-u.