Za dobre turističke pokazatelje, otvaranje nekoliko hotela i najavu čak 40 posto više investicija za sljedeću godinu zaslužni su dobri preduvjeti, ustvrdio je ministar turizma Darko Lorencin odgovarajući na pitanja glavnoga urednika Poslovnog dnevnika Mislava Šimatovića. "Stanje u sektoru mora biti pozitivno i treba se pravilno odgovoriti na pitanje trošiti ili štedjeti. Ako se troši, znači da je dobro. Ova su ulaganja u okvirima dopuštenog, pa nam ne prijeti rušenje sustava. Unaprijed planiramo ne samo sljedeću godinu, već znatno dugoročnije", poručio je.

Na temu ulaganja u sve turističke regije, spomenuo je Varaždinsku županiju koja u vlasništvu ima Varaždinske toplice. S austrijskim konzultantima Varaždin je izradio koncept Varaždinskih toplica koji nameće rušenje postojeće i gradnju nove bolnice, što stoji 50-ak milijuna eura. Nakon što je u Istru proteklih godina uloženo najviše, potvrdio je da se za nadolazeće investicije očekuje usmjeravanje u Dalmaciju. "Split će, uz brojne druge novitete, dobiti novi hotel s pet zvjezdica jer smo veliki minus pretvorili u plus. Otvorit će se nova radna mjesta zahvaljujući suradnji s Ministarstvom financija i Uredom za upravljanjem državnom imovinom, ali i uz pomoć strateških investitora", ustvrdio je ministar, dodavši da su Korčula, Vranjic i Podgora samo neka od mjesta koja doživljavaju turistički procvat ili imaju osnove za obrat. Na temu Kupara Lorencin je naglasio da je Marriott pojam rastućeg hotelskog brenda koji je Kuparima namijenio najluksuzniji Carton.

Tim se projektom, teškim 100 mil. eura, smatra, investitorima šalje poruka da su dobrodošli u Hrvatsku i da je kapital više nego poželjan. Osim financijske strane, pozitivan ishod Kupara vidi se i u trasiranju puta za veće projekte. "Istrenirali smo i sinkronizirali administraciju. Metodologija je sad poznata, pa se očekuje i pozitivan ishod za Muzil. To je golemo područje, a referendum oko Muzila bio je potez interesnih grupa", rekao je ministar istaknuvši da zapuštanje takvih prostora dovodi do masovnih devastacija, pri čemu je ipak razvojni plan bolja opcija. Uz građane koji nemaju posla i nekretnine koje treba održavati, a bez gospodarske aktivnosti, nemoguće je stvoriti nova radna mjesta. Kulturno naslijeđe čuva se složenim i kompleksnim procesima, ali se njihovo propadanje može spriječiti korištenjem, smatra Lorencin. Trinaest akcijskih planova za razvoj i brojne mjere kojima se oni realiziraju budućnost su domaćeg turizma.

"Razvijamo zdravstveni i kongresni turizam, a svrha je pružanje informacija u kojem segmentu i smjeru treba razvijati proizvode. Kongresni turizam ne može svuda funkcionirati pa se treba fokusirati na gradove koji za to imaju kapacitete, dok zdravstveni povlači za sobom dobru inicijativu. Potrebno je korigirati Zakon o zdravlju jer se u njemu nalazi konkretna zapreka: trgovačka društva koja obavljaju medicinsku djelatnost mogla su biti registrirana samo za medicinske usluge, no ne i za ugostiteljske", poručio je ministar. Odgovarajući na pitanje kako napreduje projekt Hrvatska 365 osvrnuo se na ponudu destinacija poput Dubrovnika.

"Hotel je samo infrastruktura, ali nema sadržaja. Motiv dolaska je proizvod, a ako imate dobar proizvod, cijele ćete godine biti bukirani. Za time ide Hrvatska 365, što je na tržištu dobro prihvaćeno. Želimo imati turizam i izvan ljetnih mjeseci, pa smo došli na ideju plasiranja sedam proizvoda koji nisu sunce i more. U prva tri mjeseca od lansiranja projekta bilježimo 20 posto više posjetitelja nego lani. Najbolje je što raste i broj domaćih gostiju, i to dviju skupina: onih koji su ranije putovali u inozemstvo i onih koji uopće nisu putovali. Želja Ministarstva turizma jačanje je upravljanja destinacijama, gdje je menadžment destinacija nešto što se mora hitno promijeniti.

"Za destinaciju nije dovoljno da se o njoj brinemo, zahtijeva kvalitetno rukovodstvo", ustvrdio je spomenuvši i prvu fazu dodatne promotivne aktivnosti koja je iznjedrila grupiranje destinacija po klasterima. Čak 39 destinacija, od čega 14 na kontinentu, dobilo je zadatak da iskaže svoja dva proizvoda mimo sunca i mora. "Preslagivanjem našeg, ali i budžeta turističkih zajednica, za sljedeću smo godinu osigurali triput više novca nego lani. Uz malo naporniji rad i bolju povezanost, mijenjamo i percepciju Mediterana. Jedno s drugim daje mogućnost pružanja i drugih oblika turizma poput kulturnog, zdravstvenog, kongresnog, eno-gastronomskog, ali i njihovih kombinacija. To možemo pretvoriti u konkurentsku prednost", tvrdi Lorencin.  

Kad je riječ o utjecaju izbjegličke krize na turistički sektor, ustvrdio je kako je Vlada pokazala da se dobro nosi s krizom. Da to nije narušilo turističke rezultate, rekao je, pokazuju podaci: u rujnu 10 posto više noćenja, a u listopadu pet posto. "Ovim se rezultatima sve više približavamo špici sezone, ali riječ je o zajedničkom europskom problemu o kojem ćemo i dalje voditi računa", potvrdio je Lorencin, čiji je odgovor na pitanje bi li opet preuzeo Ministarstvo turizma bio: da mora razmisliti do ponedjeljka.