Mikropoduzetnica Lorena Boljunčić iz Pule proglašena je za najinovativniju hrvatsku poduzetnicu ove godine u izboru mreže Women in Adria.

Lorenina priča jedna je od onih koje inspiriraju, nadahnjuju i drugim ženama daju vjetar u leđa da naprave nešto hrabro čak i onda kada se čini nemoguće.

Iz sigurnog posla u međunarodnoj kompaniji prešla je u poduzetništvo te lansirala nekoliko uspješnih projekata u Puli sa svojom agencijom za razvoj novih kulturno-turističkih proizvoda Idea Istra.

“Moj ulazak u privatni biznis nije slučajan, to je bila svjesna odluka. Nakon višegodišnjeg rada u međunarodnim tvrtkama, osjetila sam da sam spremna za poduzetništvo. Različite stvari koje su me tijekom života zanimale konačno su se posložile i znala sam koje je to područje rada u kojem želim stvarati”, kazala nam je Boljunčić.

Iako kultura obično nije polje, barem u Hrvatskoj, uz koje se veže biznis, ona je upravo kulturu uzela kao fokus svojega poslovnog razvoja. “Rođena sam u Puli koja je bogata povijesnim nasljeđem, studirala sam povijest umjetnosti i uvijek me zanimalo kako to mi pričamo, predstavljamo našu kulturu i povijest.

‘Tu je svakako zanimljiva povijesna priča o razvoju maslinarstva u Istri, od rimskog razdoblja pa sve do danas’, kaže Boljunčić/S. Niketić/PIXSELL

Kako to kroz kulturno naslijeđe predstavljamo našu destinaciju. Za vrijeme i nakon fakulteta putovala sam hrvatskom obalom i skupljala materijale/brošure naših povijesnih gradova.

Uvijek je kultura bila samo ukras, lijepa slika u jednoj općenitoj brošuri, bez sadržaja. Muzeji su bili s klasičnim postavima starim po nekoliko desetljeća, s mnogo artefakata, a bez priče, cjeline, u koje je ulazilo malo ljudi, i nikoga to nije brinulo”, ističe Boljunčić.

Puno ih još ‘čeka’ umjesto da sami rade pomak
Dodaje da je također shvatila da Hrvatska kao turistička destinacija ima velike mogućnosti za privlačenje gostiju koje ne zanima samo sunce i more, već putuju zbog kulturnog nasljeđa i da to može biti razlog dolaska i da različiti kulturno-turistički proizvodi u destinaciji moraju moći biti profitabilni. Primjera za to, kaže, ima posvuda po svijetu, posebno u Europi.

“Danas se generalno sve ubrzano mijenja, imamo sve više razgranatu mrežu interpretatora baštine, odlične ljude koji stvaraju zanimljive sadržaje, nastaju interaktivni muzejski postavi, kulturni spomenici se obnavljaju.

Međutim, moram reći da ima puno projekata kojima fali poduzetnički pristup gdje želiš imati što više gostiju, od toga zarađivati da bi ponovno mogao ulagati i stvarati nove sadržaje.

Puno muzeja još uvijek “čeka” da im se nešto desi, da dođe neki novac, umjesto da sami naprave pomak. S jedne strane, sigurno fali znanje u kulturnom managementu, a s druge vlasnici, javna uprava, ne traže konkretne ciljeve od voditelja takvih ustanova”, navodi ova poduzetnica.

Njezin najpoznatiji projekt je Kuća istarskog maslinovog ulja koja je prvi projekt, i to ne samo u Hrvatskoj, koji se odmiče od klasičnih postava s puno artefakata i daje široki pristup poznavanju maslinarstva.

Riječ je o prvom projektu, ne samo u Hrvatskoj, koji se odmiče od klasičnih postava s puno artefakata i daje široki pristup poznavanju maslinarstva/S. Niketić/PIXSELL

“Tu je svakako zanimljiva povijesna priča o razvoju maslinarstva u Istri, od rimskog razdoblja pa sve do danas. Suvremenost je dosta zastupljena kroz prikaz sortimenta, na što sve maslinari moraju paziti da se dođe do kvalitetnog ekstra djevičanskog maslinovog ulja, što sve saznajemo kemijskom i senzorskom analizom itd.

Nakon toga, svaki gost prolazi vođenu degustaciju – edukaciju gdje, prema međunarodnim standardima, učimo različite kategorije maslinovog ulja i kako ih prepoznati.

Naši gosti ostanu nevjerojatno iznenađeni kad shvate da većina onog što kupuju u svojim trgovinama nije pravo ekstra djevičansko ulje, da kvalitetno i zdravstveno vrijedno maslinovo ulje ima drugačije okuse i mirise”, kaže nam Lorena.

Transformacijski oblik
Pojašnjava da je to jedan transformacijski oblik prezentacije kulturne baštine, gdje gosti ne samo da su upoznali dio kulturne baštine i sadašnjosti, nego su naučili nešto novo što im koristi u svakodnevnom životu.

Korona je poremetila mnoge stvari u društvu i gospodarstvu, a ovaj projekt u Puli je jedan od egzemplarnih za to. Naime, s obzirom na to da se financiraju isključivo od ulaznica i prodaje u muzejskoj trgovini, korona ih je dosta oštetila.

“Čak i ova godina, u kojoj je sezona bila odlična, bila je prekratka. Mi smo u pretkoronskom razdoblju dobro radili sedam mjeseci, imali jako puno gostiju istraživača, iz više od 50 zemalja svijeta.

Drugi je problem bio najam koji vlasnik nije bio spreman smanjiti pa smo morali izaći iz postojećeg prostora i cijeli postav, degustacijski prostor i trgovinu preseliti na novu lokaciju što je opet bio novi financijski izdatak”, ističe Lorena Boljunčić. Zaključuje da očekuje kako će postokronsko razdoblje dinamizirati turizam i kulturu.