Trebamo brze i sveobuhvatne reforme da bismo mogli ljudima ponuditi uvjete približne onima koje mogu dobiti u razvijenijim državama. Želimo predstaviti potencijal i mogućnosti koje pruža rad u struci, brže napredovati i zaustaviti trend iseljavanja. 

Svjesni smo da je to jedini način da to postignemo brži ekonomski rast i napredak kako bismo postali konkurentni sredinama u koje nam se ljudi iseljavaju", kaže Denis Sušac, direktor osječke tvrtke Mono Software kojem je ove godine Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika Croma uručilo nagradu Menadžer godine u kategoriji Mala poduzeća.  U razgovoru smo se dotaknuli situacije u Osijeku, problema iseljavanja, privlačenja radne snage, ključnih pitanja i potencijalnih rješenja. Tvrtka Mono Software uspješno posluje od 2003. godine. Tada su imali svega četvero zaposlenih, danas ih broje 56, a u proteklih 15 godina uspjeli su brendirati najveći grad Slavonije kao regionalni centar za razvoj softvera.

Od svog osnutka značajno ste se proširili i razvili. Koje biste značajnije promjene izdvojili? Gdje ostvarujete najviše prihoda?
Mijenjali smo tržišta i industrije, no naglasak je uvijek bio na izvozu. Danas izvozom ostvarimo više od 90 posto ukupnih prihoda. Najvažnija tržišta su SAD i zapad Europe, kao i Bliski istok i Australija, a od industrijskih vertikala medicina, farmacija, bankarstvo, transport, građevina, industrija zapošljavanja, nekretninski sektor… Surađujemo s velikim brojem inozemnih tvrtki profila sličnog našem u izgradnji kompleksnih sustava gdje jedna tvrtka ne može samostalno pokrivati sve segmente projekta. Trenutačno je aktivno više od deset takvih suradnji s inozemnim partnerima. Još je važnija suradnja sa znanošću – ove godine tako pokrećemo novi projekt u suradnji s Odjelom za matematiku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera uOsijeku, na primjeni tehnologija strojnog učenja u medicini.

Osnovali ste i Osijek Software City (OSC). Koja je bila misao vodilja tad i što očekujete u budućnosti? 
OSC smo osnovali 2012. s još tri osječke IT tvrtke. Dvije od njih više ne postoje, no broj ljudi koji rade u sektoru, broj tvrtki koji ih zapošljavaju i svi financijski pokazatelji danas su na razinama koje tada nismo mogli ni sanjati, a isto vrijedi za učinak na širu zajednicu. Borba s nedostatkom odgovarajuće obrazovane radne snage bila je jedan od osnovnih motiva.  Željeli smo predstaviti potencijal i mogućnosti koje pruža rad u struci te promijeniti percepciju regije koja je tada bila još negativnija od današnje. Nadamo se bržem napretku i zaustavljanju trenda iseljavanja iz Hrvatske, posebno iz Slavonije. Svjesni smo da je jedini način da to postignemo brži ekonomski rast i napredak kako bismo postali konkurentni sredinama u koje nam se ljudi iseljavaju. 

Budući da je iseljavanje, kažete, bio osnovni motiv, kako biste opisali trenutačnu situaciju? 
Nažalost, ljudi još uvijek kontinuirano odlaze. Previše je pesimizma i rezoniranja da smo predodređeni za neuspjeh, bez vjere u vlastite sposobnosti i mogućnosti promjene stanja. No, to neće trajati zauvijek. OSC svojim aktivnostima nastoji pridonijeti promjenama u mentalitetu. Trebamo brze i sveobuhvatne reforme da bismo mogli ljudima ponuditi uvjete približne onima koje mogu dobiti u razvijenijim državama. U IT-u posla ima napretek. Strani klijenti preferiraju domaćeg dobavljača stoga moramo biti ili cjenovno povoljniji ili nuditi znatno kvalitetnije vlastite proizvode da bismo se probili.  Kod nas je cijena rada i dalje preopterećena, iako vidimo male pomake, primjerice svježe povećanje neoporezivih primitaka na 7500 kuna. Irskom poslodavcu je njihova minimalna plaća od nešto više od 1500 eura opterećena ukupnim davanjima manjim od 15%, a hrvatski poslodavac na isti iznos ukupno plaća oko 90%. Razlika je to od 1000 eura na jednoj plaći. Iako će neki statistički pregledi bez uzimanja ukupnog konteksta u obzir reći da je stanje drugačije, a pojedinci tvrditi da je krivnja na strani poslodavaca – s takvim se teretom teško nadmetati sa stranom konkurencijom.

Kako onda zaustaviti iseljavanje i ekonomski napredovati?
Preduvjet je podizanje kvalitete obrazovanja. Postigli smo značajne uspjehe suradnjom na pokretanju studijskog programa Matematika i računarstvo Odjela za matematiku, po uzoru na najbolje svjetske programe s područja računalne znanosti, kao i specijaliziranih studija poput Automobilskog računarstva i komunikacija na FERIT-u.  Odnedavno aktivnosti usmjeravamo i na srednjoškolske ustanove, ponosni smo što je Elektrotehnička i prometna škola Osijek uz svesrdnu podršku OSC-a postala regionalni centar kompetentnosti za područje elektrotehnike i računarstva. Nadamo se da će takvi pomaci poboljšati nivo predznanja srednjoškolaca koji upisuju studije računarstva i posredno olakšati fakultetima rad na podizanju kvalitete programa. Želimo da Osijek bude prepoznat u široj regiji po kvaliteti obrazovanja kako bismo konačno preokrenuli negativne trendove i privukli ljude da dođu na školovanje i potom ostanu. Stvoreni su temelji za dobar početak, no još nismo blizu cilja. Primjerice, jedan od nama bližih IT centara, rumunjski Cluj-Napoca, ima više od 1000 tvrtki i 20.000 zaposlenika u sektoru. Naše su brojke trenutačno barem deset puta manje. No, oni imaju čak 11 sveučilišta koja rade u regiji dok mi imamo jedan fakultet računalnog inženjerstva, jedan sveučilišni odjel i dvije institucije koje proizvode kadar koji nije primarno "tehničke" orijentacije. Planovi o osnivanju fakulteta specijaliziranog za računalnu znanost nisu dobili podršku iako resursi postoje, tako da postoji veliki prostor za napredak. Trebamo brže promjene i više odlučnosti, internacionalizaciju programa s online opcijama, bolju suradnju obrazovnog i realnog sektora. Nećemo odustati. Uz malo jasniju viziju na državnoj razini o tome gdje želimo biti sutra, korekcije porezne politike i pojednostavljivanje regulatornog okvira, mogli bismo postati konkurentniji. Kvaliteta života bi tada u Osijeku i u drugim krajevima postala ravnopravna, ako ne i bolja od nekih danas puno zvučnijih odredišta. S lokalnim vlastima razgovaramo o idejama koje bi pridonijele poboljšanju situacije, neke će se vjerojatno i realizirati, no ključan je i sustavni pristup s vrha. Alternativu ozbiljnim promjenama – osim preseljenja van Hrvatske – dugoročno zapravo i nemamo.

Što je s radnom snagom u vašoj tvrtki Mono Software, zadržavanjem i privlačenjem talenata s obzirom na brojna iseljavanja? 
Manjak radne snage u IT-u je globalni problem koji kod nas postaje sve izraženiji, što zbog nedovoljnog broja ljudi koji izlaze iz sustava obrazovanja, što zbog iseljavanja. Dosad nismo uvozili radnu snagu. Po pitanju financijskih uvjeta još nismo konkurentni većini zemalja EU, a uvoz radnika iz zemalja koje nisu članice je kompliciran. U skoroj ćemo budućnosti biti prisiljeni uvoziti radnu snagu ili u lošijem scenariju 'outsourcati' dijelove poslovnih procesa van zemlje. Problem nedostatka kvalitetne infrastrukture je prisutan u Osijeku, njega pokušavamo riješiti kao zajednica već dulje vrijeme. Osijek ne oskudijeva kvadratima neiskorištenog poslovnog prostora, no ponuđeni uvjeti bili su neprihvatljivi većini. Projekt IT Parka je zato trenutačno najvažnija aktivnost OSC-a kojom se želi osigurati infrastruktura tvrtkama svih veličina.

Na koji način onda vi motivirate svoje zaposlenike i kako pridonosite njihovom razvoju i pozitivnoj radnoj atmosferi? 
Visina plaće je jedan od temeljnih uvjeta za ukupno zadovoljstvo zaposlenika. Nastojimo biti iznad prosjeka, nudimo bonuse te dodatne manje benefite poput službenih mobitela, fleksibilnog radnog vremena, organiziranja i financiranja obrazovanja, certificiranja i druženja. Važno nam je da zaposlenicima omogućimo stručni rast kroz izazovne projekte i usvajanje novih, naprednih znanja i tehnologija. Politiku zapošljavanja temeljimo na pronalaženju ljudi koji žele takve izazove, koji imaju pravi inženjerski mentalni sklop, vole rješavati probleme i uspješni su u tome. Najčešće ih upoznajemo kroz prakse, program stipendiranja i aktivnosti u zajednici poput predavanja i konferencija. Pažnju posvećujemo i transferu znanja, kulturi suradnje i kvalitetne komunikacije na svim razinama. Nastojimo dobiti kvalitetnu povratnu informaciju o zadovoljstvu zaposlenika i stvarima koje možemo raditi bolje. Realizacijom projekta IT Parka Osijek riješit ćemo i problem odgovarajućeg radnog prostora jer nam postojeći smještaj ne odgovara ni kvalitetom ni kapacitetom, a smatramo da to utječe na zadovoljstvo zaposlenih.

Budući da je projekt IT parka u Osijeku najavljivan tri godine, kakva je trenutačna situacija?
Sada završavaju pripremne radnje – idejno urbanističko rješenje i natječajni uvjeti – a rok Grada za objavu javnog natječaja za ulazak zainteresiranih tvrtki je 31. prosinca 2018. Iako su izgubljene tri godine i znatna financijska sredstva, smatramo da je IT park preduvjet za daljnji rast sektora u bližoj regiji i ogroman doprinos rješavanju problema nedostatka odgovarajuće infrastrukture, poboljšanje suradnje tvrtki iz zajednice te suradnje sa znanstvenim institucijama. Realizacija projekta doprinijet će prepoznatljivosti Osijeka kao pravog regionalnog IT centra. Grad u okviru IT Parka namjerava izgraditi veći objekt sa zajedničkim sadržajima i prostorima za najam za manje tvrtke koje nemaju mogućnosti ni potrebe za gradnjom vlastitog prostora. Iako Mono neće koristiti prostor u toj zgradi, smatramo da se radi o izvrsnoj ideji jer će predstavljati središnje mjesto za suradnju i omogućiti mlađim tvrtkama da znatno brže i lakše riješe infrastrukturne probleme. Planiramo konkurirati za ulazak u Park po objavi natječaja kako bismo pripremili projektnu dokumentaciju i počeli s gradnjom reprezentativnog objekta tijekom predstojeće građevinske sezone. Puno je rokova, stvari polako idu na bolje, no čeka nas veliki posao i nadamo se dobroj suradnji Grada i zainteresiranih tvrtki.

Kakve prihode očekujete na kraju ove godine u odnosu na prethodnu? Kakvi su daljnji planovi tvrtke?
Ukupni prihodi će ove godine biti veći za 10-15% u odnosu na prethodnu. Počeli smo s razvojem nekoliko važnih projekata i restrukturiranjem ključnih timova, zadovoljni smo rezultatima. Dugoročni efekti tih promjena značajniji su od trenutačnih direktnih financijskih pokazatelja pa u njima vidimo potencijal za daljnji rast. Želimo riješiti problem poslovne infrastrukture, poboljšati kapacitete naših timova te pojačati prodajno prisustvo na ciljanim tržištima. Namjeravamo znatno osnažiti aktivnosti na izradi vlastitih servisa i proizvoda, posebno u područjima u kojima smo prepoznali potencijal. Primarno mislim na primjenu metoda strojnog učenja u medicini, farmaciji, energetici i drugim područjima. Namjeravamo nastaviti s radom u zajednici, najviše na suradnji s obrazovnim institucijama.