Na otoku Korčuli smjestio se OPG Komparak koji se bavi proizvodnjom meda, maslinovog ulja, a odnedavno i jakih alkoholnih pića.

Kako za sebe kaže vlasnik Vlaho Komparak, na OPG-u je odlučio raditi njegujući principe “naših starih” i tradiciju uz twist moderne tehnologije, a zahvaljujući upravo tom pristupu danas rade čitavu paletu proizvoda koji su ponosni vlasnici eko certifikata.

Životinjska farma

Farmom slobodno šeću kokoši, purani, magarci i ovce, a imaju povrtnjak i začinski vrt. Farma je to na kojoj rastu smokve i to autohtone sorte Zamorčica i Bjelica, 620 maslina, također autohtone Lastovka i Oblica, a imaju i 300 košnica te uređenu kušaonu/trgovinu u kojoj se med može kušati, upoznati proces proizvodnje i paletu proizvoda.

Može se vidjeti i život u košnici jer imaju stakleni ograđeni prostor, točnije košnicu pčela ugrađenu tik do polica s proizvodima u kušaoni. “Ova i 2020. godina bile su porazne za pčelare, doslovno mogu reći da nikad nije bilo gorih godina u povijesti pčelarstva.

Vremenske nepogode, temperaturni ekstremi spale cvjetove, dovoljan je jedan iznadprosječno topao dan i nestane sve. Inače, naše gospodarstvo u najboljim godinama proizvede 16 do 17 tona meda, a tijekom sezone nestane ga u manje od mjesec dana. Danas imamo 20-ak proizvoda u našoj paleti”, kaže Komparak.

OPG Komparak proizvede godišnje i do 17 tona meda koji se proda u manje od mjesec dana/PD

Sestra mu je dizajnerica po struci, pa se ona pobrinula za vizualni identitet proizvoda, a ovaj posao Komparak uspješno vodi već 12 godina. U ponudi je osam vrsta meda, od ružmarina, pucarka, vrijesa, kadulje, mandarine do šumskog meda ili pak meda od planike, točnije gorkog meda koji je karakterističan za Korčulu i Pelješac.

Ipak, najprodavaniji je onaj od mandarine i taj im uvijek, kaže Komparak, prvi nestane s polica. Do gostiju dolazi zahvaljujući suradnji s agencijama, a osim meda i pčelinjih proizvoda ovaj svestrani poljoprivrednik radi i maslinovo ulje, te jaka alkoholna pića u novoj destileriji.

Ulja, kaže, godišnje imaju od 1500 do 2000 litara i više od dvije trećine ga prodaju stalnim kupcima. “U normalnim godinama za proizvodnju meda imamo i medomat, no ove godine je nažalost prazan.

Med od mandarina najtraženiji je među Englezima i Amerikancima, a upravo oni su i najčešći gosti u našoj kušaoni. Zbog klimatskih promjena odlučio sam se promijeniti i sorte maslina, sada se prebacujem na marokanski tip˝, pohvalio se Komparak.

Tisuće gostiju u kušaoni

Njegovu je kušaonu rekordne 2019. posjetilo 7312 gostiju, a ove pandemijske godine prošlo ih više od 6000.

Osim na kućnom pragu i na otoku Korčuli, Komparak med i gin znakovitog “pčelarskog” imena Trut odnedavno prodaje u Vivat trgovinama u Zagrebu i Splitu te u nekoliko manjih specijaliziranih trgovina. Njihov gin ušao je i u ponudu boutique hotela Lešić-Dimitri, a u planu im je i proboj na tržište glavnog grada.

“Dry gin Trut proizvodimo u dvije varijante: limun i menta te gorka naranča koju nabavljamo od kooperanata. Ove smo godine krenuli s malom količinom, ali su ginovi oduševili i pokorili otok, a velik interes pokazuju i zagrebački ugostitelji.

Primjerice jedan kafić u Lumbardi uzeo je 100 boca, a za naše partnere u ugostiteljstvu imamo i pogodnost – dajemo im sušene začine i agrume s našeg OPG-a”, ističe Komparak. Glavni sastojak, gorka naranča koja je s ovog otoka suši se u vlastitoj sušari i uskoro će imati deset tona gorke naranče za novu turu gina, dodaje korčulanski agropoduzetnik.

“U našoj maloj destileriji može nastati do 20 litara gina dnevno, a kroz EU fondove opremili smo u vrijednosti oko milijun kuna i malu i veliku destileriju˝, pohvalio se za kraj Komparak.