Nastupajuće novo zatvaranje kroz tzv. meki lockdown i niz ograničenja u pogledu društvenog života i kretanja ljudi te ne tako malog dijela gospodarskih aktivnosti kako bi se suzbilo širenje epidemije, potencijalno je nalik eventualnom knock-outu, barem za poslovanje niza subjekata koji su se na poduzetničke vode tek odlučili. Tek stasali obrti i trgovačka društva, svi oni mikro poduzetnici čiju odluku o početku poslovanja nije zaustavila za biznis krajnje neizvjesna 2020., mogli bi biti prvi koji će naći u velikim problemima. No, kako stoje stvari, izgleda da će i oni na svoj način dijeliti novi razvoj prilika u vidu kompenzacijskih mjera koje se dogovaraju. Ograničenja za to nema ni vis a vis okolnosti da su njihovi rezultati nemjerljivi na uobičajeni način, jer za njih ne postoje referentne vrijednosti poput prometa iz prošle godine, a koje su inače na raspolaganju kod određivanja iznosa konkretne financijske pomoći. To je izgleda moguće nadomjestiti kako s drugim kriterijima, npr. u relaciji s ostvarenjem iz ranijeg mjeseca, tako i na neki dugi način za koji se administracija odluči.

Na snazi od danas

Ovo su sve nove mjere na jednom mjestu

Kako navodi predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec nakon sastanka na temu kompenzacijskih mjera, a danas održanog s predstavnicima nekoliko resora i gospodarskih asocijacija kod ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josipa Aladrovića, rečeno je da se i u odnosu na nove subjekte rješenja – traže. Na stolu su inače dva modela: uz očuvanje radnih mjesta od 4000 kn mjesečno po radniku i covid kredite, posrijedi su i mjere kompenzacije smanjenih prihoda, režijskih troškova te smanjenog PDV-a po uzoru na Njemačku ili Austriju, s tim da gdje će se povući crta održivog balansa bit će jasno brzo. Ova najava za nove subjekte osnovane tijekom ove godine, odnosno za njih preko 3700, razlog je optimizma. Naime, u razdoblju od 1. siječnja do 30. rujna putem servisa HITRO.HR osnovano je 3058 trgovačkih društava i obrta od čega daleko najviše jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću (1803), dok je putem sustava za elektroničko pokretanje poslovanja na daljinu – START, nastalo još i 666 novih društava i obrta. Ukupno je nešto više od 3700 novih subjekata koji mogu očekivati da će se i za njih krojiti opstanak na tržištu na kojem su se tek pojavili kroz Vladine mjere pomoći, tako da prepreka neće biti ni činjenica da u prošloj godini nisu postojali i poslovali.

neizvjesno

Saznali smo hoće li nove mjere od sutra ubiti i zagrebački Advent

S mjerama pomoći pod određenim uvjetima i za nove tvrtke slaže se i profesor Ljubo Jurčić, no ističe da je u tom slučaju glavi orijentir za mjere pomoći učinjena investicija.

“Za nove kompanije koje još nemaju bilance kriterij je učinjena investicija kojom se čuva buduća ekonomija – ne toliko kapital jer najčešće novi subjekti imaju mali osnivački kapital, odnosno najviše 20.000 kuna, već da su kupili osnovna sredstva na račun tvrtke. Njima treba pomoći, jer inače bi se moglo u krizi potaknuti osnivanje tvrtki iz špekulantskih razloga radi dobivanja pomoći od države”, kaže Jurčić

Ako su sada i oni oštećeni, te imaju promet manji u odnosu na raniji mjesec, to se može uzeti u obzir kao parametar, kao primjer mogućeg rješenja načelno navodi Ranogajec.

pomoći će i banke

Stižu nove mjere: Evo kako Vlada planira pomoći poduzetnicima

„U odnosu na nove subjekte više smo puta isticali stajalište prema kojemu očuvanje poduzetnika početnika mora biti prioritet ove Vlade. Uspijemo li sačuvati i početnike, to znači da ćemo u godinama koje dolaze imati mlade subjekte koji počinju znatnije puniti proračun”, kaže Ranogajec dodajući da će oko 14.000 ugostitelja sad zatvoriti svoja vrata te da se pored mjera pomoći njima paralelno mora razgovarati o svima koji će i dalje raditi, ali su im plasmani na navedeni način smanje.

Prvi čovjek obrtničke komore ističe kad je riječ o poteškoćama u poslovanju uzrokovanim ovim ograničenim lockdownom, kako na udaru nisu samo ugostitelji. Kako pojašnjava, kad stanu ugostitelji, u poteškoće zbog smanjenog plasmana dolaze razni biznisi, to su i vinari te proizvođači ostalih pića, ali i mesa te povrća kojima se opskrbljuju restorani, zatim ribari, organizatori eventa itd., svi koji su vezani na ugostiteljstvo. Cijeli niz djelatnosti ovisit će o državi i kompenzacijskim mjerama, a za ugostiteljsku branšu navedene djelatnosti jako su važne, pojašnjava, jer kad svoje ugostiteljske objekte ponovo otvore, ako ih ne sačuvamo, oni neće imati potrebne namirnice – hranu i piće, za posluživanje.

Uz veliki teret koji podnose poduzetnici, nepoštivanje epidemioloških mjera druga je važna tema koja ultimativno dolazi na red, a oko koje za našeg sugovornika nema dvojbe – potrebno je, kaže, kažnjavanje.

„Pozivam sve kolege obrtnike, kao i građane da se pridržavaju epidemioloških mjera, jer nam je to svima u interesu ako želimo pred Božić popiti kavu u omiljenim kafićima! Isto tako pozivam i sve inspekcijske službe da drastično kazne sve one koji ih se ne pridržavaju, uključujući i kazne vezano za tzv. ‘sivo’ tržište – ilegalne točionice i ketering iz garaža što bi kao veliki rizik moglo ‘procvjetati’, sve kako bismo mogli ponovo normalno funkcionirati kad i ovaj lockdown prestane te ponovo sve počne raditi“, poručuje Ranogajec.