Kombajnima, drvnom industrijom i poljoprivredom žanju uspjehe

Autor: Darko Bičak , 29. rujan 2016. u 22:00
Kombajni iz županjskog Same Deutz Fahra žanju žito na poljima čitave Europe i Azije/Ivica Galović/PIXSELL

Poljoprivredna proizvodnja, metalurgija te drvna industrija su temelj industrijskog i poduzetničkog razvoja grada.

Županja je pozicionirana na samom istoku Hrvatske, a što znači da se uglavnom radi o području koje svoju gospodarsku bazu temelji na poljoprivredi i šumarstvu, kao i industriji koja prati te djelatnosti. U samoj Županji ističu da ovo pogranično područje smješteno na europskom koridoru s riječnim pravcima ima odličan geostrateški položaj, koji pruža mogućnosti razvoja gospodarstva posebice u segmentu transporta i logistike. Plodna tla na njihovu području, koje obuhvaća sam grad Županju te okolne općine Bošnjaci, Drenovci i Vrbanja,  čine 27.456 hektara ili 45,2 posto ukupne površine. To omogućuje uzgoj različitih poljoprivrednih kultura te predstavljaju jedan od ključnih prirodnih resursa za gospodarski razvoj. Pored plodnog tla i šume zauzimaju veliku područje od oko 25.000 ha ili 41 posto teritorija. 

Poljoprivreda i metalurgija
Zahvaljujući razvijenoj poljoprivrednoj proizvodnji na ovom području, industrija hrane i pića vodeća je grana prehrambeno-prerađivačke industrije koja velikim dijelom sudjeluje u ukupnim prihodima gospodarstva, zapošljava veliki broj djelatnika te ostvaruje značajnu vanjskotrgovinsku aktivnost. Konkretno, na području grada Županja sjedište imaju tvornica šećera Sladorana, tvrtka za preradu i promet žitarica Slavonija Županja, mljekara Novi domil kao dio tvrtke Vindija, tvrtka za preradu i konzerviranje mesa Mesnica AS u Županji te niz drugih malih i srednjih poduzeća. Najveća županjska tvrtke je tvornica šećera Sladorana koja zapošljava 300-injak radnika, uz veliki broj kooperanata, a prihod joj se kreće na razini od 600-injak milijuna kuna.

 

45posto

površine županjskog područja je pod plodnim oranicama

Zanimljivost je da je aktualni predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK), Luka Burilović, bio dugogodišnji direktor županjske Sladorane. Tu je i snažna metalna industrija koja je uglavnom usmjerena na izvoz. Ono što se posebno ističe kao korist za svakog potencijalnog investitora u ovaj sektor na području grada jest postojanje kvalificirane radne snage za ovakvu vrstu djelatnosti. Naime, svjetski poznati proizvođač poljoprivrednih strojeva tvrtka Same Deutz Fahr investirala je na ovo područje upravo zbog dostupnosti sposobne i educirane radne snage.

Međunarodna korporacija Same Deutz Fahr, koja djeluje u bivšem pogonu za proizvodnju kombajna Đuro Đakovića u Županji, jedan je od najinovativnijih hrvatskih izvoznika te gotovo sveukupnu produkciju od 400-500 kombajna godišnje plasira u izvoz. Radi se o velikim poljoprivrednim strojevima koji rijetko nalaze mjesto na hrvatskim njivama, a njihova pojedinačna cijena se mjeri u stotinama tisuća eura. Osim Same Deutz Fahra u proizvodnji je snažna i tvrtka Narcor s primarnim djelatnostima proizvodnje stakla, ograda od inoxa i kovanih ograda. Područje ima bogatu sirovinsku osnovu za drvno-prerađivačku industriju baziranu na hrastu lužnjaku.  

Drvno bogatstvo
Razvijene su brojne stolarske radionice, a od značajnijih poduzeća iz drvno-prerađivačke branše na Području svakako treba izdvojiti: Narcor, Akord, Tvin, Carpinus te stolarsku radnju Jakob Ivkić – Baja iz Strošinaca.  Grad Županja se prostire na 50 četvornih kilometara uz rijeku Savu i sjedište je županjske Posavine kao mikroregije. Ima 12.090 stanovnika što ga čini trećim najnaseljenijim gradom u županiji. Kako pojašnjavaju u Lokalnoj agenciji za razvoj "Vjeverica", Županja je prema stupnju razvijenosti razvrstana u 3. skupinu jedinica lokalne samouprave i predstavlja najvažnije izvozno gospodarstvo Vukovarsko-srijemske županije.

U gradu se nalazi poslovna zona Sječine s izuzetno dobrom prometnom povezanosti, odnosno udaljenosti od dva kilometraod autoceste, a vrlo je blizu Državne ceste D55, te graničnog prijelaza Županja-Orašje, a i granični prijelaz Bajakovo je na svega 28 km.  Zona se prostire na 20,5 ha i opremljena je svom infrastrukturom: plin, električna energija, voda, telefonska kanalizacija, asfaltna cesta i javna rasvjeta.  Slavonija u cjelosti, a samim tim i Županja, su područja velike depopulacije koja je posebno izražena od Hrvatskog ulaska u EU kada mnogi mladi svoju budućnost traže u inozemstvu. Tog problema svjestan je i Davor Miličević, gradonačelnik Županje. 

Cjeloživotno obrazovanje
"Problemi u gospodarstvu, koji su bili prisutni i prije, dodatno su se povećali u posljednjim godinama dugotrajne gospodarske recesije u Hrvatskoj, a to je pored povećanja broja nezaposlenih, rezultiralo i smanjenjem potražnje za radnom snagom, što upućuje na stagnaciju tržišta rada. Kretanje broja nezaposlenih uz istodobno smanjenje broja stanovnika, posebno su zabrinjavajući trendovi. To dodatno otežava mogućnost zaposlenja dugotrajno nezaposlenih, a posebno žena i mladih, zbog teže prilagodbe potrebama tržišta rada", ističe Miličević. Uz gospodarska kretanja, obrazovna struktura nezaposlenih je dodatan otežavajući element za veću zaposlenost. Naime, više od 31 posto nezaposlenih osoba ima najviše završenu osnovnu školu, a samo četiri posto ima više ili visoko obrazovanje. Stoga, svijesni su u tom gradu, daljnje aktivnosti treba prvenstveno usmjeriti na obrazovanje i obučavanje po svim tematskim segmentima i to ukupne radne populacije, radi aktiviranja pozitivnih gospodarskih procesa u cilju zadržavanja postojećih i otvaranja novih radnih mjesta.v

Obnovljivi izvori energije

Biomasa i geotermalni izvori
Obnovljivi izvori energije, a posebno bogatstvo biomase, geotermalni izvori te veliki broj sunčanih dana predstavljaju veliki potencijali za rast i razvoj energetike na ovom području. Postojeće strateške djelatnosti poljoprivreda, šumarstvo i prerada drva posjeduju resurs za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora – biomasu, koja trenutno predstavlja trošak u poslovanju, poput zbrinjavanja stajskog otpada ili drvnih ostataka u preradi drva. Međutim, primjenom biomase kao resursa u stvaranju obnovljivih izvora energije, isti bi postali prihod uz istovremeni doprinos zaštiti okoliša i otvaranju novih radnih mjesta. Međutim, usprkos značajnim potencijalima, obnovljivi izvori energije se još uvijek nedovoljno koriste. Prema nepotvrđenim informacijama kroz cijelo područje prolaze geo-termalni izvori, koji se mogu koristiti za uzgoj povrća u plastenicima i staklenicima, a što predstavlja radno-intezivnu djelatnost u kojoj je moguće zaposliti značajan broj ljudi u ruralnim dijelovima županjskog kraja.

Komentirajte prvi

New Report

Close