U iskazivanju poslovnih očekivanja za 2019., može se pristupiti na više načina. Za ovu priliku odabirem onaj scenarij kakav bi bio najbolji za našu zemlju, našu ekonomiju, naše radnike i poduzeća.

To je onaj scenarij koji bi nam našoj zemlji osigurao povećanje ekonomske aktivnosti, koji bi preokrenuo negativne trendove na različitim svjetskim ljestvicama kojima se mjeri konkurentnost ili reformski kapacitet pojedine zemlje. Hrvatska je u posljednjih 15 godina značajno zaostala za svim zemljama s kojima se možemo uspoređivati, zemljama tranzicijske/nove Europe. I tražiti krivca za to stanje na samo jednoj adresi ne bi bilo ispravno.

Suodgovornost za stagnaciju i zaostajanje je razasuta na više strana, ne nužno i ravnomjerno. Međutim, ne treba trošiti previše energije za izgubljenim godinama. Valja upregnuti snage, znanja i energiju na budućnost i promjene koje će označiti novo vrijeme za našu zemlju. Upravo su ova poslovna očekivanja za 2019. godinu kratki pregled tih promjena koje je potrebno provesti. Poduzetnici i poslodavci ih očekuju od nositelja vlasti radi ubrzanja razvoja, ali i efikasniji doček možebitnih novih kriza. Prvo područje promjena je tržište rada i radni odnosi – povećanje radne aktivnosti i zaposlenosti, povećanje plaća radnicima, dinamizacija tržišta rada povećanjem atraktivnosti za povratak naših radnika i uvoz radne snage. Uz sadašnje trendove zaposlenosti i industrijske proizvodnje teško je očekivati i zadržavanje sadašnje stope rasta.

Značajnije smanjenje javne potrošnje kao posljedica administrativne rekonstrukcije zemlje, ali i povećanje efikasnosti rada u javnom sektoru i javnim poduzećima (uz neophodno smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru). Manja javna potrošnja dovodi do smanjenja poreznih i drugih neporeznih pritisaka na poduzeća i smanjenja opterećenja rada. To je put u povećanje plaća radnicima, zadržavanje i povratak naših mladih.

Pravosuđe koje će značajno skratiti sudske postupke, uz ujednačavanje sudske prakse u cijeloj zemlji, preduvjet je za poticajni pravni okvir i sigurnost za poslovanje i investiranje.   Nova paradigme promjena u zdravstvu i to s pritiska na povećanje izdvajanja za zdravstvo na novi pristup rekonstrukcije sustava, bolju organizaciju sustava, izvanjski nadzor troškova zdravstva. Obrazovanje je ono područje u kojem se zrcali naša spremnost na promjene za budućnost.

Obrazovna reforma nema alternativu, i poslodavci svim snagama podupiru osuvremenjivanje obrazovanja, njegovo približavanje modernom vremenu i učenju za budućnost. Smanjenje pritiska na mirovinski sustav iz područja tzv. povlaštenih mirovina koje su postale preteški teret i za mirovinski sustav i za društvo uopće, kisela je jabuka koju se mora zagristi odlučnije pa i po cijenu gubitka podrške pojedinih zaštićenih i privilegiranih skupina. 

Uz ovako hrabre promjene dostizanje rasta BDP-a od pet posto ne bi bio samo san. Potrebno je puno više odlučnosti i hrabrosti nositelja vlasti kako bi se kotač razvoja zemlje ubrzao sa sadašnjih 2,8 na potrebnih pet posto. Bez ovakvih promjena teško možemo imati velika očekivanja i scenarije rasta većih od 2-3 posto. Poslodavci i poduzetnici potiču vlast na temeljite i snažne promjene koje će u konačnici smanjiti iseljenički pritisak, vratiti dio naše mladosti i osigurati budućnost zemlje.