Uoči ulaska Hrvatske u članstvo Europske unije procjene su apsolutno svih analitičara bile da će hrvatski izvoz usporiti ili pasti, jer tržišta EU već su bila uglavnom u cijelosti otvorena i bez carina za hrvatske proizvode, a drugo važno tržište, ono CEFTA-e trebalo se ograditi nakon našeg napuštanja te trgovinske organizacije.  Utjehu, sugerirali su tada svi izvoznicima, treba tražiti u udaljenim, neeuropskim tržištima.

Tako je i Hrvatska narodna banka u svom Biltenu 2012. godine preporučila domaćim izvoznicima da nove prostore za izvoznu ofenzivu potraže u zemljama s kojima Unija ima ugovore o slobodnoj trgovini, poput Meksika, Južne Koreje ili Južnoafričke Republike ili pak u zemljama s kojima Bruxelles pregovara o liberalizaciji trgovine, kao što su Indija, Kanada ili zemlje Perzijskog zaljeva. Najave o dramatičnim potresima na postojećim tržištima u međuvremenu, pokazuju službene statistike, nisu se ostvarile, a o tome jesu li člansku iskaznicu EU za svoje proizvode izvoznici dovoljno koristili u proboju na nova tržišta može se raspravljati. Primjetno je da su neka tržišta posljednjih godina podbacila, u prvom redu Rusija, zbog sankcija, no među zemljama s kojima iz godine u godinu izvozni rezultati progresivno rastu izdvajaju se Kanada i Južna Koreja. 

Top 10
Članice Europske unije i CEFTA-e ostali su najveći uvoznici hrvatskih proizvoda, a među top 10 tržišta i u prvom polugodištu ove godine su Italija, Njemačka, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Austrija, Srbija, Mađarska, Francuska, Belgija, te jedina "udaljena" zemlja – Sjedinjene Američke Države. Prethodnih godina hrvatski izvoz u SAD je rastao zahvaljujući karlovačkom proizvođaču oružja HS Produktu, no zanimljivo, prema podacima Državnog zavoda za statistiku i Hrvatske gospodarske komore, glavni izvozni proizvod lani nisu bili pištolji, nego ljudska i životinjska krv za terapijsku uporabu, koje je izvezeno u vrijednosti od čak 235 milijuna američkih dolara i čini 39 posto izvoza u SAD. Ljudska i životinjska krv glavni je proizvod koji se plasira i na jedno od novih rastućih tržišta, kanadsko, gdje je izvezeno 20 milijuna dolara i također ima visok udjel u ukupnom izvozu od gotovo 35 posto. 

S Korejom je situacija drukčija, izvoz raste ponajviše zahvaljujući aparatima za mehanoterapiju, čiji je udjel u ukupnom izvozu čak 90 posto. Direktorica Sektora za međunarodne poslove i Europsku uniju u HGK Silva Stipić Kobali ističe kako su rezultatima na korejskom i kanadskom tržištu, koja su se najviše otvorila nakon ulaska u EU, pridonijeli trgovinski ugovori s tim zemljama koji vrijede za cijelu Uniju i olakšavaju proceduru izvoza.  Uspostavljeni trgovinski odnosi EU s drugim zemljama, na koja se značajno oslanjaju tvrtke iz ostalih članica EU, prema analizi ekonomskog analitičara HGK-a Zvonimira Savića, ukazuje na brojne mogućnosti koje su izvoznicima na raspolaganju u Africi, Srednjoj i Južnoj Americi, te u već spomenutoj Južnoj Koreji. S

Korejom tako Unija ima ugovor o slobodnoj trgovini, a poduzetnicima iz Hrvatske Savić skreće pozornost na nekoliko niša koje otvara razvoj tamošnjeg potrošačkog društva, ponajprije potrošnje na odjeću, kozmetiku, hranu i pića, te dječju opremu. Prošle godine proboj je u Koreju otvorila Zvijezda sa svojim kečapom i majonezom prilagođenim navikama tog tržišta, no Savić ukazuje i na veliki potencijal za izvoz konditorskih proizvoda jer je ponuda tih proizvoda na korejskom tržištu relativno slaba, a potražnja također raste. Čokolade i bombonijere inače su omiljeni proizvod turistima iz Koreje koje kupuju na turama po Hrvatskoj. 

Stare veze
Kada se govori o Africi, Savić kaže kako na njemu danas Hrvatska ostvaruje tek 2,5 posto svog izvoza, a može se govoriti i o gubitku tržišta u odnosu na razdoblje prije osamostaljenja. Zahvaljujući članstvu u Pokretu nesvrstanih službeno osnovanom 1961. godine, Hrvatska je imala dobre vanjskotrgovinske odnose s nizom afričkih zemalja, pa je prosječan udio izvoza u afričke zemlje u ukupnom izvozu između 1980. i 1985. iznosio 10,4 posto, a u samoj 1985. čak 14,2 posto. "Takvi udjeli ipak nisu usporedivi s današnjim zbog toga što se trgovina s ostalim republikama SFRJ nije iskazivala kao izvoz. Činjenica je da se u proteklih tridesetak godina puno toga promijenilo u geopolitičkim odnosima, ali je također činjenica da proizvodi i poslovni partneri iz Hrvatske nisu nepoznanica na znatnom dijelu afričkog tržišta", ističe Savić. Što se trgovinskih sporazuma tiče, onaj između EU i Južne Afrike potpisan je još 1999. godine, s Marokom 2000. godine, a u 2013. su počeli novi pregovori s ciljem zaključivanja novog sporazuma koji bi ekonomiju Maroka dodatno približio zajedničkom EU tržištu.

Maroko je ujedno i jedna od šest afričkih država uključenih u Euromed (Egipat, Sirija, Libija, Tunis, Alžir), odnosno trgovinski sporazum EU i zemalja na jugu Mediterana kojem je cilj ukidanje trgovinskih i investicijskih barijera, s Unijom i međusobno, ali i poticanje stabilnosti, mira i demokracije. Potpisivanje sporazuma s pojedinim je zemljama iz ovog kruga započelo još 1995. godine, a daljnji su pregovori i bilateralni sporazumi u tijeku, s tim da su zbog situacije u Siriji i Libiji te zemlje trenutno suspendirane u postupcima vezanima uz sporazum. Savić važnim vidi i prometno povezivanje Sjeverne Afrike, u tijeku je izgradnja Transmagrebske autoceste koja će spajati Maroko, Alžir i Tunis (3010 km) i trenutno je jedan od najvećih takvih projekata u svijetu. Srednju Ameriku, koja je za nas prilično nepoznato tržište, Savić također vidi kao potencijalno tržište za proširenje hrvatskoga izvoza.

Sada se prema tom dijelu svijeta plasira zanemariv dio hrvatskog izvoza, oko 0,5 posto, dok je u robnom izvozu EU to je jedno od najvažnijih tržišta. S petnaestak karipskih država EU ima trgovinske sporazume od 2008., sredinom 2012. potpisan je i sporazum s još šest zemalja Srednje Amerike: Hondurasom, Nikaragvom, Panamom, Kostarikom, Salvadorom, Gvatemalom. Prvi i najvažniji Ugovor za EU, i to zbog vrijednosti robne razmjene, onaj je zaključen još 1997. s Meksikom, koji je za robnu razmjenu počeo vrijediti 2000. U robnom izvozu EU, ističe Savić, Meksiko je drugo tržište prema važnosti, nakon SAD-a. Za Hrvatsku, pak, podjednako slab udjel kao Srednja ima i Južna Amerika, također 0,5 posto.

Savić naglašava kako osim trgovinskih ugovora koje EU ima s Čileom, Peruom i Kolumbijom, na tržištu Južne Amerike Hrvatska ima i dodatnu prednost koju treba iskoristiti za razvoj trgovinskih odnosa, a to je jaka dijaspora. Prema grubim procjenama Ministarstva vanjskih poslova, na tom području živi čak oko 500 tisuća iseljenika i njihovih potomaka, najviše u Argentini i Čileu. Najveći potencijal za izvoz na južnoameričko tržište prema podacima HGK ima vojna je industrija, te prehrambena, farmaceutska i kemijska industrija. Potencijal postoji i za hrvatske luke, s kojima već postoji suradnja, konkretno, nekoliko ekvadorskih dobavljača banana već luku Rijeka koriste kao luku iskrcaja za tržište Srednje i jugoistočne Europe.

Sada su izvoznici, konstatira Savić, koncentrirani na geografski i kulturološki bliska europska tržišta, područje koje stvara oko 24 posto svjetskog BDP-a, na koje plasira oko 84 posto svog izvoza, dok u sve ostale zemlje samo 16 posto, iz čega je vidljiv prostor za izvozni iskorak gospodarstva.  Na nužnost okretanja novim tržištima ukazuju i iz Udruženja Hrvatski izvoznici pozivajući se na analizu PWC-a "The world in 2050", u kojoj se procjenjuje da kroz 30-ak godina niti jedna europska država neće biti među osam najvećih svjetskih gospodarstava, a uz mjere potpore kroz praćenje u financiranju, za proboj važnim vide i jaču administrativnu mrežu koja će pratiti izvoznike i olakšati im ulazak na udaljena tržišta.

Projekt izvozne ofenzive
Prije desetak godina projektom Hrvatska izvozna ofenziva iz redova izvoznika predlagan je čitav niz financijskih i drugih mjera kojima bi se olakšalo izvoznicima i otvorio put na tržišta na kojima su manje prisutni, a jedna od bitnih bila je i jačanje gospodarske diplomacije. Tu kariku još se smatra prostorom na kojemu se može puno učiniti, a pogotovu se to može reći u kontekstu udaljenih izvoznih tržišta.  Krajem prošle godine HGK je zbog povećanog interesa za kinesko tržište, otvorila svoje prvo predstavništvo na Dalekom istoku. U Kinu posljednjih godina hrvatski izvoz raste, a prema dostupnim podacima, obrađeno drvo dominantan je u njegovoj dosadašnjoj izvoznoj strukturi na tom tržištu.

Naravno, potencijala na tako velikom tržištu ima i za druge sektore, a iz Komore su na dispoziciji za provjere i pribavljanje informacija, budući da je i u poslovnom smislu Kina specifična i drugačija zemlja od onih na kojima tradicionalno naši izvoznici nastupaju. Iz HGK kažu kako u predstavništvu u Kini svakodnevno dobivaju upite hrvatskih tvrtki. Spomenuta izvozna ofenziva s političkim rotacijama na Markovu trgu polako je zapala u prošlost, no u praksi ona se svakodnevno odvija jer gospodarstvenici i sami idu u (pro)boj do novih kupaca. Ono što hrvatski sustav još nedovoljno pruža, gospodarstvenicima sada omogućuje pripadanje europskoj zajednici. Na dalekim tržištima proizvodi iz male Hrvatske, oni koji nemaju prepoznatljivost poput Plivinih lijekova ili Končarevih transformatora, sada se ipak lakše nude kupcima, pod etiketom "Made in EU".

Vaučeri HGK

Sufinanciraju putne troškove
Možda je nedovoljno prezentirano u javnosti, no HGK je ove godine uveo novu uslugu i podršku onima koji se spremaju na netradicionalna tržišta, dodjelu tzv. vaučera. Projekt je namijenjen malim i srednje velikim tvrtkama, a kako pojašnjava Silva Stipić Kobali, vaučeri se dodjeljuju putem natječaja koji se objavljuju na web stranici HGK, a njima se tvrtkama omogućuje sufinanciranje putnih troškova te sudjelovanja u značajnijim gospodarskim delegacijama na trećim tržištima koje HGK organizira u 2018. Do sada su, kaže, dodijeljeni vaučeri te pružena financijska podrška za 11 tvrtki za sudjelovanje u posjeti hrvatskog gospodarskog izaslanstva Latinskoj Americi (Argentina i Čile) te je trenutno raspisan natječaj za dodjelu vaučera za tržište Kanade. Do kraja ove godine vaučeri će se dodjeljivati i za tržišta Kine i Ujedinjenih Arapskih Emirata na kojima će HGK također organizirati posjete gospodarskih izaslanstava i razgovore s potencijalnim poslovnim partnerima na tim tržištima.