Sportski objekti – stadioni, arene i sportski parkovi, uvelike su nadišli svoju nekadašnju bazičnu funkciju. Oni više nisu samo poprišta velikih sportskih utakmica i događaja. Danas moraju zadovoljiti sve zahtjevnija očekivanja svojih posjetitelja – navijača koji žele najvišu kvalitetu iskustva, doživljaja i dodatnih sadržaja. Vremena kada je posjet stadionu uključivao hot-dog ili piće, daleko su iza nas.

Danas stadioni navijače privlače biranim jelima iz restorana s Michelinovim zvjezdicama, vrhunskim pićima, dok jastučiće za udobnije sjedenje više nije potrebno nositi od kuće jer – sjedala su grijana! Zvuči vam previše utopijski? Dovoljno je otići samo do Velike Britanije gdje je nogometni klub Tottenham Hotspur u ljeto ove godine otvorio svoj dugoočekivani novi stadion koji se može pohvaliti upravo navedenim atributima. Riječ je o jednoj od tehnološki najnaprednijih pozornica za gledanje sportskih i ostalih priredbi na svijetu, koja je postavila temelje za buduće projekte. Osim svojih luksuznih karakteristika, ovaj stadion donosi i posve novi pogled na održivost i njen općerastući značaj u svim segmentima poslovanja. Briga za održivost se iz trenda pretvorila u obvezu, ne samo u zgradarstvu već i kod izgradnje novih stadiona.

Tomu svjedoči i odluka FIFA-e koja je kao ‘obaveznu figuru’ prilikom izgradnje stadiona za prošlogodišnje Svjetsko nogometno prvenstvo u Rusiji inzistirala na dobivanju ‘zelenih certifikata’.

No, vratimo se stadionu Tottenham Hotspura – prilikom njegove izgradnje primijenjen je Schneider Electric sustav koji je omogućio vrhunsku energetsku učinkovitost, uz jednu od glavnih značajki, a to je preventivno djelovanje. Kako pojašnjava Ivan Paić, direktor Schneider Electrica za zemlje naše regije, to znači da je omogućena automatizirana optimizacija rasvjete i temperature u ciklusima od pet minuta.

“Radi se o Ecostruxure sustavu hardvera i softvera koji na temelju prikupljene analitike pomaže u nadzoru i upravljanju velikog broja ambijentalnih parametara”, kaže Paić. Dodaje da su sportski objekti u međuvremenu postali predvodnici u promicanju inovativnih rješenja i održivosti. “Smanjenjem emisije ugljičnog dioksida, stadioni stvaraju svoju zelenu ostavštinu i preuzimaju vodeću ulogu u inovativnim i energetski održivim rješenjima. Istovremeno, u tom razvoju i međusobnoj utrci za najmodernija rješenja profitiraju i sami navijači, koji se, zahvaljujući naprednim tehnološkim rješenjima u velikom broju vraćaju na tribine s kojih kući odlaze zadovoljni uvjetima u kojima bodre ekipe za koje navijaju”, navodi Paić.

Senzori i regulacija vlage, klime…

I dok je ‘lako’ bilo inženjerima ugrađivati inovativna rješenja u Tottenhamov stadion u Londonu, jer im je investitor za to dao gotovo 1,2 milijarde eura, pitanje je što se može učiniti s postojećim stadionima koji su građeni u proteklih 50-ak godina, a kakvih je općenito najviše. Tu ni Hrvatska nije izuzeta jer joj je, iako ima nekoliko modernih sportskih dvorana, stadionska infrastruktura uglavnom derutna – zagrebački Maksimir je možda i najbolji primjer za to.

U Schneideru kažu da možda ima rješenja i za to jer se efikasnim korištenjem energetskih resursa, regulacijom rasvjete ili pak gašenjem kada nije potrebna, upravljanje temperaturom, vlagom, grijanjem i klimatizacijom, kvalitetom zraka, korištenjem senzora i naprednih aplikacija, može učiniti pametnim ne samo vlasititi dom već i čitave komplekse zgrada, poput hotela, trgovačkih lanaca, ali i stadiona.

“Moderni sustavi omogućavaju upravljanje svim ovim parametrima u stvarnom vremenu, temeljem prikupljenih povijesnih podataka i prediktivne analitike, omogućavajući na taj način donošenje najboljih odluka a i time pametno upravljanje. Velika pomoć u ovoj misiji svakako je IoT tehnologija koja omogućava umrežavanje senzora s postojećim sustavom. Osnovni koraci u modernizaciji sustava kreću od povezivanja operativnih tehnologija sa internetskim tehnologijama, od spoja postojećeg ili novog hardvera sa softverskim rješenjem. Na taj način se osigurava komunikacija između uređaja na svim razinama upravljanja, kao i pravovremeni protok, prikupljanje i analizu informacija koji omogućuje donošenje kvalitetnih odluka. Logično je da ćete kod stadiona najprije rješavati energetski sustav, čineći ga efikasnijim, no ništa manje važno nije integriranje pametnih sigurnosnih sustava, HVAC sustava ili pak obnovljivih izvora energije. Sve to skupa ovisi o spremnosti, ali i mogućnostima vlasnika za postepenu primjenu rješenja kroz modularni pristup ili za kompletno nove investicije”, kaže regionalni direktor Schnedier Electrica.

Energetska i operativna efikasnost

I Paić je svjestan da nakon izgradnje splitskog Poljuda 1979. u Hrvatskoj nije bilo značajnih investicija u nogometnu infrastrukturu. No, kaže, nadolazeće razdoblje moglo bi donijeti i nekoliko iskoraka, bez obzira na to radi li se o nacionalnom stadionu ili više novih klupskih stadiona.

“Veselimo se najavama modernizacije i apsolutno smo ih spremni podržati našim pametnim tehnologijama.

Naša iskustva u primjeni Schneider Electric rješenja orijentiranih na održivost i energetsku i operativnu efikasnost kod naših klijenata, bilo u Hrvatskoj ili globalno, dokazuju kako povećanje efikasnosti od samo 5% kod velikih sustava distribucije električne energije, plina, topline ili, pak, vode mogu godišnje sačuvati milijunske iznose, a istovremeno osigurati niže troškove održavanja tih sustava”, navodi Ivan Paić.

Zaključuje da Schneider Electric uistinu raspolaže svim stručnim kompetencijama kako bi pomogao vlasnicima, investitorima, konzultantima, tehničkim timovima, projektantima, razvojnim inženjerima i savjetnicima u misiji stvaranja pametnijih infrastruktura, bilo da se radi o stadionima ili kompletnim gradovima. A budućnost je definitivno u povećanju efikasnosti u svrhu dugoročne održivosti.