Smanjenje javnog duga za približno 5 postotnih poena mjereno udjelom u BDP-u u dvije godine, paralelno sa spuštanjem fiskalnog deficita ispod jedan posto, predstavlja važnu prekretnicu za hrvatske javne financije, ali i društvo u cijelini. Uz izlazak iz procedure prekomjernog deficita, taj tempo razduživanja ubrzao je donošenje političke odluke o uvođenju eura. Hrvatska se obvezala da će preuzeti zajedničku valutu prije ili kasnije, no kako to nikad nije stvar dobre volje ili političke aklamacije nego rezultat niza javnih politika u zemlji, zadovoljavanje kriterija za ulazak u eurozonu trebalo bi blagotvorno djelovati na  mnoge ekonomske procese u zemlji, a ponajviše na javni dug.

Plan je vlade da ga za tri godine spusti ispod 70 posto BDP-a, odnosno da ga smanjuje za približno 3 postotna poena godišnje, a da se pita MMF ta bi dinamika trebala biti još strmija tako da 2022. budemo ispod 60 posto. Hrvatska je s 80-ak posto javnog duga i dalje lider među tranzicijskim državama, a sličnu razinu potrošnje ima Slovenija koja se značajno zaduživala zbog sanacije vlastitog bankarskog sustava, te donekle Mađarska. Javni dug Češke i Slovačke kreće se unutar maastrichtskih kriterija, što se jasno održava i u niskoj cijeni njihova duga. Ministarstvo financija procjenjuje da će do kraja ove godine javni dug spustiti  neznatno ispod 80 posto BDP-a na 79,8 posto, dok Europska komisija u svojim jesenskim prognozama prognozira završetak s 80,3%, što je i dalje dva i pol postotna poena manje od javnog duga s kraja 2016. godine. 

Gornja dopuštena granica
Postojeća razina javnog duga donosi godišnje izdatke za kamate od približno tri posto hrvatskog BDP-a – 2015 godine kamate su dosegnule 3,6% BDP-a, što je i dalje  neodrživo, tako da je euro u osnovi važna, ali sporedna priča u odnosu na važnost smanjenja javnog duga.  Veće izdatke za kamate imaju samo Italija i Grčka čiji je javni dug 130 odnosno 180 posto njihova BDP-a.  Hrvatska se nikad nije mogla pohvaliti prevelikom financijskom disciplinom jer je osim prikazanih uvijek imala i skrivene dugove, ali sve do 2008. godine službeno je javni dug zemlje bio ispod 40 posto BDP-a, što bi za zemlju hrvatske veličine i ekonomske snage trebala biti gornja dopuštena granica zaduženosti. 

Primjena nove Eurostatove metodologije od 2014. godine digla je javni dug za 20-tak posto, a ostatak do 85 posto podebljan je u razdoblju recesije,  kada je  BDP pao oko 12 posto, a javna je potrošnja, zajedno s cijenom zaduživanja, nastavila rasti.  Silazna putanja javnog duga poklapa se s gospodarskim oporavkom i povećanjem BDP-a, ali njegovu smanjenju 'kumovala' je i specifična politička situacija u zemlji s nestabilnom većinom u parlamentu. Izborne su godine u pravilu loše  za javne financije, no Hrvatska se i na redovnim  (2015.) i na izvanrednim (2016.) parlamentarnim izborima po pitanju javne potrošnje provukla bez veće 'štete'. 

Što donosi budućnost
Višak prihoda koji je došao s oporavkom gospodarstva i potrošnje većim se dijelom usmjerio na smanjenje deficita, a takva se orjentacija iščitava i iz vladinih smjernica za naredne tri godine. Monetarna je politika također pogodovala smanjenju javnih izdataka, no  treba voditi računa da bi se tržište u srednjem roku moglo preokrenuti. Planove, dodatno, mogu poremetiti dugovi u zdravstvenom sustavu, ali i potencijalni troškovi koji dolaze od brojnih međunarodnih sudskih sporova vezanih uz Inu, koverziju, a odnedavno i Agrokor. 

Činjenica je da Hrvatska po pitanju javnog duga stoji lošije od ostalih tranzicijskih država, no isto tako je činjenica da Hrvatska jedina u budućnosti može računati na stabilizaciju ili smanjenje udjela javnih  izdataka za mirovine  jer je stvorila privatnu mirovinsku štednju koja u ovom trenutku doseže 23 posto BDP-a. Stoga i Komisija u svojim srednjoročnim prognozama izdvaja Hrvatsku kao jednu od rijetkih članica kod koje se neće povećavati udio javnih  izdataka za starost. 

Čitatelji glasujte

Nagrade smartphone Cat S60 dual SIM i tablet Mytab P101
U izboru za Gospodarstvenika i gospodarski događaj 2017. sudjeluju i čitatelji Večernjeg lista. Na web stranici vecernji.hr/gospodarstvenik-godine putem obrasca za prijavu dajte svoj glas jednom od nominiranih gospodarstvenikai gospodarskih događaja godine uz kratko obrazloženje. Dva najbolje argumentirana odabira osvajaju nagrade. Prva nagrada je smartphone Cat S60 dual SIM, a druga nagrada je tablet Mytab P101. Glasovanje traje do 30. studenog.