Nakon velikog pada građevinskog sektora u Hrvatskoj u probleme su došle i domaće cementare. No, uslijedio je oporavak i taj sektor bilježi lagani rast, posebice tvrtka Holcim, koja ove godine bilježi 90 godina poslovanja. O stanju na tržištu, trendovima te receptu kojim se ta istarska tvrtka izvukla iz krize govori Alan Šišinački, predsjednik Uprave Holcima, u kojem, što u Hrvatskoj, a što u inozemstvu, karijeru gradi već 14 godina.

Kakvo je stanje na hrvatskom građevinskom tržištu? Je li oporavak vidljiv i kako su se snašli proizviđači cementa?

Građevinski je sektor potkraj 2008., kako u cijeloj Europi, tako i u Hrvatskoj, dramatično pad. To je trajalo sve do 2013. Rijetko je koja druga industrija bila tako pogođena kao građevinski sektor, ali moram biti iskren i reći da je rijetko koji drugi sektor imao takav rast i nastali balon u razdoblju 2005.-2008.
U svemu lošem ima i nečeg dobrog, a to je u ovom slučaju da se industrija trgnula i krenulo se u optimizaciju troškova i inovacije – stvaranja nove vrijednosti i novi način poslovanja.

Kakva je trenutačno pozicija Holcima na tržištu?

Kao i cijela industrija, i mi smo bili u dubokoj krizi, koja je vrhunac dosegnula 2013., kad je bilo pitanje hoćemo li uopće opstati kao kompanija u Hrvatskoj. Ja sam do 2006. radio kao član Uprave u Hrvatskoj, ali sam nakon toga proveo i sedam godina vani, kao predsjednik Uprave Holcima u Slovačkoj i Austriji, te sam vidio da je u našoj zemlji kriza ozbiljna kad je gubitak Holcim Hrvatska dosegnuo 79 milijuna kuna, prema 36 mil. kn dobiti u 2008. To mi je bio izazov da se vratim i preuzmem vodstvo naše kompanije u Hrvatskoj, odnosno da s našim timom pokušam preokrenuti način poslovanja kako bismo u roku tri godine opet pozitivno poslovali. Na temelju metodologije Balanced Scorecard definirali smo plan “2015 Plus”, što je značilo pokretanje 50-ak velikih inicijativa u četiri područja: smanjenje troškova, povećanje prihoda, povećanje odgovornosti i disciplinu te područje inovacija.

U samo 1000 dana u potpunosti smo promjenili princip poslovanja razvijan posljednjih 90 godina i inovacijama postigli uspjeh. Lani smo imali dobit od 3,6 milijuna kuna, a ove godine planiramo neto dobit u od 20-ak milijuna. Promijenili smo pristup radu i angažirali sve zaposlenike, koji su shvatili da ćemo bez primjene strateških ciljeva: povećanja prihoda, smanjenja troškova, inovacija te, u Hrvatskoj posebno bitno, povećanja odgovornosti i discipline, teško opstati. Taj smo uspjeh postigli u uvjetima kad je i 2013. i 2014. građevinsko tržište u Hrvatskoj i dalje padalo. Prihodom još nismo dostigli 2008., kad je bio viši od 500 milijuna, a sad je oko 300 milijuna, no zbog strukture prihoda te profitabilnosti jako smo se približili predkriznom razdoblju.

Što su bili konkretni koraci u novoj strategiji?

Osnovali smo tim za naplatu potraživanja. Mi smo 2013. imali oko 15 milijuna kuna nenaplaćenih potraživanja pred otpisom, a sada smo na nuli s potraživanjima starijima od 90 dana. To smo uspjeli upornošću i suradnjom s dužnicima, koji su nam bili i ostali partneri.

Shvatili smo da nam oni, najčešće, ne plaćaju zato što ne žele nego zato što ne mogu. Izašli smo im u susret i nerijetko smo postali posrednici u prodaji njihovih proizvoda i nekretnina na tržištu. Otvarali smo im nove prilike i nudili pomoć, što je bilo odlično prihvaćeno.

Centar za inovacije i projekte ipak je naš najveći uspjeh jer smo stvorili odjel koji je danas motor naše tvrtke. Nije riječ o 20-ak ljudi u tom odjelu već cijela kompanija sa 300-tinjak zaposlenih funkcionira kao centar za inovacije. Svatko na svojem radnom mjestu, bez obzira na to je li riječ o inženjeru u projektiranju, tehničaru u proizvodnji ili računovođi u knjigovodstvu, iznalazi nova rješenja kako poboljašati poslovanje i povećati prihod. U tri smo godine razvili sedam novih proizvoda i usluga koji su nam danas nositelji poslovanja. Osim što smo aktivni u građevinskoj industriji kao dobavljač cementa, agregata i betona, danas smo prisutni i u brojnim ostalim industrijama: staklarskoj, u poljoprivredi kroz organske proizvode za poboljšanje tla, a imamo i akreditirani laboratorij te tim stručnjaka koji pružaju konzultantske usluge.

Kakvo je trenutačno stanje na hrvatskom tržištu cementa?

Hrvatsko tržište cementa stravično je palo zbog građevinske krize, i više od 70 posto. S nešto više od tri milijuna tona cementa godišnje potražnja je pala na 1,3 milijuna.
Pozitivno je što napokon vidimo svjetlo u tunelu i nakon godina pada, 10-12 posto godišnje, od 2015. vidimo mali, ali stabilan rast potražnje cementa i betona za tri posto. To nam daje puno optimizma. Za našu industriju optimizam tržišta čak je važniji od nominalnog rasta BDP-a. U našem slučaju se to posebno odnosi na veliki zamah investicija u turizmu.

Koliko je cement potencijalno izvozni proizvod?

Hrvatskoj cementnoj industriji izvoz je oduvijek bio važan izvor prihoda, pa se to održalo i do danas. Kao industrija danas uvezemo oko 300 tisuća tona cementa, a izvezemo više od 1,5 milijuna.
Holcim Hrvatska je, prije svega, orijentiran na talijansko tržište, zbog blizine i mogućnosti brodskog prijevoza, zbog čega imamo i vlastitu luku. Naime, troškovi prijevoza su velik činbenik u isplativosti izvoza cementa jer je on relativno jeftina i teška roba. To znači da nam je, primjerice, jeftinije cement isporučiti brodskim prijevozom u Italiju nego cestom u Zagreb. Holcim trenutačno izvozi oko 30 posto proizvodnje, a u posljednje dvije godine jačamo poziciju u Sloveniji i BiH.

Kakvi su trendovi u građevinskoj industriji?

U posljednje smo tri godine iz temelja promijenili cementnu industriju u Koromačnu. Dosad je naš glavni proizvod bio cement i beton. Danas razvijamo projekte, od idejnog rješenja do završnih radova. Investitor u sektoru turizma, primjerice, jasno zna kakav hotel želi izgraditi ili kako svoj hotel podići na četiri ili pet zvjezdica, ali naši stručnjaci suradnjom s arhitektima mogu ponuditi i razviti najbolje rješenje vezano uz gradnju i funkcionalnost objekta. Tu nije riječ samo o ulaganjima gdje je najniža cijena najvažanija, ide se na podizanje kvalitete i izgleda interijera te uređenja okoliša, što su investitori i spremni platiti malo više.

Ne možemo više čekati da se napravi projekt pa da čekamo natječaj za isporuku cementa. Danas otvoreno s investitorima razgovaramo o ulaganjima i zajedno razvijamo njihove ideje. U tome im pomažu naši stručnjaci arhitekti, kemičari i građevinari. Kako bismo konačne proizvode što više približili investitorima i arhitektima, investirali smo i u gradnju dva showrooma, u kojima predstavljamo inovacije s betonom i gdje partnerima dokazujemo da beton može biti “seksi” materijal. Tu se može vidjeti niz rješenja koja dosad nisu bila poznata na hrvatskom tržištu. Tome pridonose naše inovacije, ali i znanje i iskustvo naše globalne korporacije. Cement je kao brašno: možete proizvoditi obični bijeli kruh ili možete odlučiti da želite proizvoditi organski proizvedene torte ili najfinije kroasane.