Hrvatska bilježi rast od BDP-a od 3,9 posto, što je najviše u EU u prvom kvartalu, a čemu je dobrano pridonio i izvoz – posebno na pet ključnih tržišta zapadne Europe i regije, rečeno je na 14. konvenciji hrvatskih izvoznika (HIZ) koja se u srijedu održala u Zagrebu.

U sklopu konvencije dodijeljene su po dvanaesti put i nagrade Zlatni ključ kao priznanje izvrsnosti najuspješnijim hrvatskim izvoznicima. Darinko Bago, predsjednik HIZ-a, ujedno i prvi čovjek značajnog hrvatskog izvoznika Končar grupe, govorio je na skupu o ulozi izvoza u modernoj gospodarskoj politici.  Bago je istaknuo da su izvoznici najbolji dio hrvatskog gospodarstva, napomenuvši da tek 15 posto hrvatskih poduzeća izvozi, ali zapošljavaju 52 posto od svih radnika, u investicijama sudjeluju sa 64 posto, a ostvaruju 67 posto ukupnih prihoda i 68 posto dobiti.

Dodao je i da u protekle dvije godine hrvatski izvoz slijedi rast BDP-a, odnosno da se situacija po tom pitanju popravila te da se zaustavio pad iz prijašnjih godina. Požalio se, međutim, na deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni roba, pogotovo sa zemljama EU koji doseže oko 8,5 milijardi eura.  

Globalna kretanja
Posebno je ukazao na deficit koji Hrvatska ima u vanjskotrgovinskoj razmjeni prehrambenim proizvodima, dok je drvnu, metaluršku i kožnu industriju označio kao neke od industrija koje ostvaruje suficit.  "Uvozimo složenije proizvode, a izvozimo one jednostavnije – što nije isto ništa novo. Imamo snažan izvoz usluga – turizam. Tu smo iznad prosjeka EU i imamo pozitivnu bilancu s većinom zemalja Unije", ističe Bago.

Kao jedan od najvećih problema vidi sve veći manjak radnika i činjenicu da automatizacija globalno zatvara pojedina radna mjesta. Bago se dotaknuo i nekih globalnih problema s kojima se susreću gospodarstvenici: prije svega su to protekcionizam i državni intervencionizam. Nositelji prvog problema su SAD i Kina, dok se državni intervencionizam odnosi na državne potpore u ključnim industrijskim i izvoznim sektorima a što je već niz godina realnost u praksi naprednih ekonomija i brzorastućih ekonomija u razvoju.

To što Hrvatska ne pripada ni jednoj od navedenih grupa zemalja nije slučajno, niti je isključivo rezultat nespremnosti na promjene i otpora javnosti prema njima. Upravo suprotno, ekonomsko zaostajanje i otpor prema strukturnim reformama posljedica su i odgovor na višedesetljetne loše ekonomske politike, krivo usmjerene potpore i lošu strukturu ekonomije u kojoj je zanemarena podrška tehnološkom napretku, proizvodnji i izvozu", kazao je Bago.

Digitalizacija i razvoj zelene energije je još jedan bitan čimbenik koji će utjecati na međunarodnu trgovinu, smatra čelnik HIZ-a. "Tu će posebno doći do izražaja električni automobili koji po svim karakteristikama imaju drukčiju filozofiju izrade i uporabe – manje dijelova, bez ovisnosti o fosilnim gorivima etc. To se već sad odrazilo na zaposlenost u najvećim zemljama proizvođačima automobila – Njemačkoj, Italiji, Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, SAD-u i Japanu. U zadnje dvije godine se na ovom tržištu pojavila i Hrvatska koja sve više sudjeluje u lancu proizvodnje naprednih novih vrijednosti.  

Kina i dalje raste
Udio u svjetskom BDP-u je pao kod gotovo svih naprednih zemalja, EU i SAD-a, dok se istovremeno onaj u Kini povećao za više od 100 posto. Udio razvijenih zemalja u svjetskom BDP-u je 1995. bio 81 posto, 2007. je pao na 73 posto, 2017. na 62 posto, a do 2030. se očekuje da neće prelaziti 50 posto", kazao je Darinko Bago, predsjednik udruge Hrvatskih izvoznici.