U svijetu koji se mijenja izvoz je rijetka grana koja može pomoći podizanju životnog standarda i rasta BDP-a. Da bi izvoz generirao veće stope rasta naglasak treba biti na izvozu pravih proizvoda i usluga, poruka je s 13. Konvencije hrvatskih izvoznika u petak u Zagrebu.  "Jučer smo govorili o globalizaciji, danas se susrećemo s protekcionizmom i jačanjem nestabilnosti pa se od nas očekuje da budemo izvrsni prognozeri", kazao je Darinko Bago, čelnik Končara i predsjednik udruge Hrvatski izvoznici.

Osvrnuo se na nove uvjete poslovanja u svijetu, od umjetne inteligencije do brzog razvoja robotike. Svjetski BDP raste, lani po stopi 3,6%, no međunarodna razmjena usporava. "Zabrinjava nas da Hrvatska među svima u EU najviše uvozi u odnosu na svoj BDP. Taj negativni saldo s EU i svijetom je sve veći, samo u EU imamo debalans od osam milijardi eura, a dodatno brine i da mi izvozimo 'jeftine tone', a uvozimo 'skupe' tone", kaže Bago. Pozitivnim je ocijenio trgovinsku bilancu sa zemljama CEFTA-e za što su, smatra, zaslužni izvoznici, ali i mjere Vlade.

O važnosti izvoza i izvoznika najbolje govore brojke. Od ukupnog broja poduzeća u 2017. godini 15 posto činili su izvoznici kod kojih radi 51% svih radnika u Hrvatskoj. Upravo su izvoznici iznijeli 62% svih investicija te 73% ulaganja u razvoj. Dvije trećine prihoda svih tvrtki otpada na izvoznike, kao i 76% ukupne dobiti domaćeg gospodarstva.  Kod razmjene s ostalim zemljama Hrvatska bilježi smanjenje deficita, prvi puta farmaceutski sektor ima pozitivan saldo, dok je u prehrani trend obrnut. "Što bi bilo bez mjera Vlade oko Agrokora? Prihod koncerna i ovako je pao pet posto, i to su iskoristili strani lanci s povećanim uvozom", ustvrdio je Bago. Iako izvoznici bilježe rast prihoda, smanjena je dobit. "Da nije bilo mjera Vlade oko Agrokora utjecaj na gospodarstvo bio bi dramatično veći", ustvrdio je Bago.

Za veći rast izvoza nužno je da hrvatske tvrtke budu konkurentnije. Među nizom zemalja Hrvatska je ponovno među neslavnim rekorderima s 20,5% većim opterećenjem kad se gleda promjena poreza na proizvode i uvoz umanjen za poticaje. Potom se Bago osvrnuo na situaciju u Hrvatskoj u kojoj, kako kaže, smo "svjedoci cijelog niza istina". Poput, primjerice, katastrofalnog obrazovnog sustava, no kad ljudi odu u inozemstvo onda su cijenjeni i dobri radnici. Dodaje da nije ni čudo da je veliko nezadovoljstvo radom Vlade, no smatra da treba imati na umu da se Vlada susrela s 325.000 blokiranih, negativnim demografskim trendovima, kolapsom  Agrokora, javnim dugom od oko 85 BDP-a i drugim gorućim problemima.

Potom je naveo niz rezultata Banskih dvora u proteklih 18 mjeseci: započetu gradnju Pelješkog mosta, smanjenje duga na 78 % BDP-a, povećanje kreditnog rejtinga, smanjenje kamata, porezno rasterećenje… Nastavio je šef Izvoznika čestitkom Vladi na pravodobnoj reakciji u slučaju Agrokor, otvorenih 60.000 radnih mjesta, povećanju minimalne plaće od 10%, prosječne plaće za 350 kuna, podjeli državne imovine lokalnoj upravi i samoupravi, nizu inovacija u području rada i socijalne skrbi te visokom općem sigurnosnom stanju i političkom stabilnošću.

Unatoč filipikama na račun Plenkovićeve Vlade, Hrvatski izvoznici od nje očekuju "zdravo" upravljanje, niže fiskalno opterećenje rada i niža parafiskalna davanja, stvaranje uvjeta za smanjenje ovisnosti gospodarstva o turizmu, bolje korištenje geostrateške pozicije, ulaganje u infrastrukturu i poljoprivredu. Traže i povezivanje domaćih poduzeća s onima iz brzorastućih zemalja, da izvozna orijentacija bude ključni kriteriji za korištenje EU fondova te istraživačkih, razvojnih i drugih javnih podrška i potpora. 

Također, na listi su što brži ulazak u Schengenski prostor, eurozonu te potpisivanje ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa SAD-om. I konačno, promjenu zakona o HNB-u kojim bi se redefinirao mandat središnje banke u smjeru gospodarskog rasta. "Vlada je napravila puno, a činit će još više da pomogne poduzetnicima, posebice izvoznicima. Radi se na poreznoj reformi, pri čemu smanjenje stope poreza na dodanu vrijednost za jedan posto neće biti jedina mjera, nego dio mjera koje neće dovesti u ugrozu prihode", poručio je Plenković, izrazivši i očekivanje da će Hrvatska do kraja ove godine postići stopu ugovorenih projekata koji se financiraju iz EU fondova od 60 posto".